Xionyoui kampa nesi tein kipia

Xionyoui kampa nesi tein kipia

TAMAJSIKAYOT

1914: se xiuit ijkuak mochiuak miak taman tein achtook kijtojka Biblia

1914: se xiuit ijkuak mochiuak miak taman tein achtook kijtojka Biblia

KEMEJ 40 xiujmej achtopa keman ajsiskia 1914, se oloch momachtianij ika Biblia, kiteixmatiltijtoyaj ke itech nejon xiuit mochiuaskia uejueyi tachiualismej. ¿Toni yeskia? ¿Toni kinextia ke 1914 katka se xiuit tein motelneki?

Itech Lucas 21:24 tikajsij itajtoluan Jesús: “Analtekokayome kitamipojpoloske [...] Jerusalén uan [...] ijkon mochiutiyas hasta kuak tamis in tonalme [oso xiujmej] ke Dios kintekauilij ne analtekokayome ma nentinemikan [oso kitsojtsoniksakan] ne Jerusalén”. Jerusalén katka ininaltepet judíos, uan ompa moajsiaj tekiuanij tein ualayaj itech ichankauan tekiuaj David (Salmo 48:1, 2). Nejin tekiuanij amo katkaj kemej oksekin tekiuanij, porin yejuan motaliayaj itech “trono tein iaxka Jiova”, nejin kijtosneki ke kiixnextiayaj Dios (1 Crónicas 29:23). Yejua ika, Jerusalén kiixnextiaya itekiuajyo Jiova.

Komo ijkon ¿keniuj uan kemanian analtekojkayomej peuak kitsojtsoniksaj itekiuajyo Dios? Nejin mochiuak itech xiuit 607 achtopa itech totonaluan (a.i.t.), keman babilonios moaxkatilijkej Jerusalén. Ijkuak, amo akinok motaliaya itech “trono tein iaxka Jiova”, nion no kiseliayaj tanauatil kemej tekiuaj akin ualayaj itech ichankauan David (2 Reyes 25:1-26). ¿Nochipaya ‘kitsojtsoniksatoskiaj’ Jerusalén? Amo, ta Pablo kijtoj tein achtook kijtojka Isaías: “Uan ne touejkautat Isaí [Jesé] ten itat den rey David, yejua nojon kiskaltis se ixuiu. Uan ne ixuiu [...] kinyekantinemis nochi in taltikpakuani” (Romanos 15:12). Takat akin itech mochiuaskia nejin, yejua Jesucristo (Lucas 1:32, 33). Yejua ika, keman Jesús mochiuaskia Tekiuaj, Jerusalén amo ‘kitsojtsoniksatoskiajok’.

¿Uan kemanian mochiuak nejin ueyi tachiualis? Jesús kinextij ke analtekojkayomej (oso tein amo judíos), tekiuajtiskiaj seki xiujmej tein ixyetoyaya. Itech Daniel, icapítulo 4, techpaleuia maj tikmatikan kanachi uejkauaskia. Ompa ika motajtoua se takochitalis tein kipiak se takat akin tekiuajtia Babilonia, itokay Nabucodonosor. Itech takochitalis kiitak keniuj kimayoujkej se ueyi kouit. Sayoj kikaujkej koujten uan kiilpijkej ika hierro uan cobre, uan nejon kitsakuiliskia maj amo moskaltiani. Ompa, se ángel tanauatij: “Maj ijkon yeto chikome xiuit” (Daniel 4:10-16).

Itech Biblia, koujmej kemansa ika moixnextiaj tekiuajyomej (Ezequiel 17:22-24; 31:2-5). Yejua ika, ijkuak kimayoujkej kouit tein moitak itech takochitalis, kijtosnekia ke motsakuiliskia itekiuajyo Dios, tein kiixnextiayaj tekiuanij akin yetoyaj Jerusalén. Sayoj ke itech takochitalis, no moijtoj ke “Jerusalén” ‘kitsojtsoniksatoskiaj’ sayoj seki xiujmej: yeskia “chikome xiuit”. ¿Kanachi yekmelauj uejkauaskia nejon?

Apocalipsis 12:6, 14 kinextia ke eyi xiuit uan tajko, kijtosneki “se mil uan ome ciento uan eyi [poual] tonalme”. Yejua ika, “chikome xiuit” uejkauaskia: 2,520 tonalmej. Sayoj ke analtekojkayomej, kisentokakej kitsojtsoniksatoyaj itekiuajyo Dios maski panokaya 2,520 tonalmej keman Jerusalén kiixpolojkej. Moyekita ke nejin tajtolmej tein achtook moijtojka, okachi uejkauaskia. Komo tiktemouaj Números 14:34 uan Ezequiel 4:6, tikitaskej ke nejin ome textos kijtouaj okse taman tapoualis: “se tonal se xiuit”. Komo ijkon tikpouaj “chikome xiuit”, mochiua 2,520 xiujmej.

Keman babilonios moaxkatilijkej Jerusalén, uan kiajchiujkej tekiuaj tein ualaya itech ichankauan David, itech metsti octubre, xiuit 607 a.i.t., ijkuak peuak mopoua 2,520 xiujmej, uan tamik itech metsti octubre, xiuit 1914. Itech nejon xiuit, tamik ‘xiujmej tein Dios kintekauilij’ uan ijkuak kitalij Jesucristo kemej Tekiuaj ne iluikak (Salmo 2:1-6; Daniel 7:13, 14). *

Jesús kijtojka ke keman mochiuaskia Tekiuaj ne iluikak, panoskia miak taman tein se kimoujkaitaskia, kemej neteuilismej, mayan, talolinilis, uan chauis kokolismej (Mateo 24:3-8; Lucas 21:11). Uan ijkon mochiujtok. Nejin kiyeknextia ke itech xiuit 1914 peuak tekiti iTekiuajyo Dios ne iluikak, uan peuak “takuitapan [itamian, TNM] tonalme” ika nochi tein amo kuali (2 Timoteo 3:1-5).

^ párr. 4 Komo tipeuaj itech metsti octubre, xiuit 607 a.i.t., uan titamij itech metsti octubre, xiuit 1 a.i.t., panoua 606 xiujmej. Uan itech metsti octubre, xiuit 1 a.i.t., uan itech metsti octubre, xiuit 1914, panoua 1,914 xiujmej. Komo tiksentiliaj 606 uan 1,914, mochiua 2,520 xiujmej. Komo tikonneki okachi nemachtil kampa ika motajtoua ox Jerusalén kiixpolojkej itech xiuit 607 a.i.t., xikontemo kampa ika motajtoua “Cronología”, itech Perspicacia para comprender las Escrituras, tein kichijchiujkej itaixpantijkauan Jiova.