Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

NUIYATAKINITAI

1914​—Ekaru Loepol Kotoma Adwareta Nuka Ebaibuli

1914​—Ekaru Loepol Kotoma Adwareta Nuka Ebaibuli

EROKO ideuna ikaru 40, apotu esisiak luka Ebaibuli kolimonokitos ebe ejaunos iboro luepolok luetakanunete kokaru 1914. Anubo epote ajaikin, ido inyo itodunit ekaru lo 1914 kwape ekaru loepol noi?

Kwape iwadikatere kotoma Luka 21:24, ebala Yesu ebe: “Icakacakaete etekerin Yerusalem, aitodol naedolioto apakio nuka Imo.” Kerai Yerusalem ere lokapolon loka ateker naka Iyudayan​—eicolong loka apugan naka ikabakan luka okek loka Ekabaka Daudi. (Isabulin 48:1, 2) Konye, etegelikina ikabakan lu kane ajaasi engarenok luka atekerin. Eboenenete ‘Koicolong loka Yawe’ kwape kabwoikinitok luka Edeke elopet. (1 Aisiitonokin 29:23) Arai do Yerusalem aanyunet naka Ajakanut naka Yawe.

Konye epone ani, ido wori bo ageunata “imo aicakacak” apugan naka Edeke? Apotu nu kotakanut kokaru 607 E.K.Y. nepikoriata Ikaludean Yerusalem. Abu ‘Eicolong loka Yawe’ kopaik atitai, ido ikabakan lualomunitos kokek loka Daudi, aponi kolemarai. (2 Ikabakan 25:1-26) Konye abeit do ‘aicakacakao’ na ajaikin ikaru kere? Mam, alimunit enabi Esekiel nuikamunitos ekabaka loka awasia loka Yerusalem, Esedekia: “Kolac egoe lokienieni akou, koou aboko: . . . mam bobo ŋun ejaunete, aitodol neabunio elopet: ido ainakini ŋes.” (Esekiel 21:26, 27) ‘Elopet loejatotor aboko’ naka Daudi nges Yesu Kristo. (Luka 1:32, 33) Kwangin do, ebuni ‘aicakacakao’ anangakin neraunor Yesu Ekabaka.

Iwori bodo etakanunatar akiro nu nuapolok? Etodunit Yesu ebe ipugaete Imo adaun apak na ecamakitai. Nuejaasi oitabo loka Daniel esula 4 ejatotor akiro nuingarakinete oni ajenun aojau naeyangaikin apak na. Itetemit adwarasit na airujasit naka Ekabaka Nebukadenesar loka Babulon. Abu nges koany ekitoi lo tii noi loaponi kojepakinai kwap. Ido mam ekomio ke epedori alibunin naarai aponi kowenai ngesi kede kasuat ka aisinit. Kiner emalaika: “Kotuboros apakio akanykaarei mamakeŋ.”​—Daniel 4:10-16.

Kotoma Obaibuli, itosomao ikito acepakio aitupusitor ajakanut. (Esekiel 17:22-24; 31:2-5) Kwangin do, ajepario naka ekitoi kalo loarai aitupuset, etodunit epone loelemarere ajakanut naka Edeke, nabwoikitos ikabakan luka Yerusalem. Konye, ejaikit aitapoet aanyunet ebe, ‘aicakacakao naka Yerusalem’ erai naedauni apak neadit​—“apakio akanykaarei.” Etia bodo apak na ai?

Apukokinio 12:6, 14 itodunit ebe apakio auni ka atutubet eriakas ka ‘elukumit ka kwat aarei ka akaisakanykape.’ Apolou ke ebe, “Apakio akanykaarei” eraun do aojau kec irwanaarei ngun, araibo apaarasia 2,520. Konye mam imo apotu kinyeikis aicakacakak Ajakanut naka Edeke apaarasia 2,520 bon akaulo naebirorere Yerusalem. Kaidelel, eyangaikin do adwarasit na apak naiyatakina. Katupit Aimario 14:34 ka Esekiel 4:6, nuineraasi ‘ŋinipaaran kanu ekaru,’ “apakio akanykaarei” eyangaikinete do ikaru 2,520.

Egeunitos ikaru 2,520 toma olap loka Okitoba 607 E.K.Y., nepikoriata Ikaludean Yerusalem ido kolemarai akabakanut koicolong loka Daudi. Abu apak ngin konangak olap loka Okitoba 1914. Kapak kangin, “adolioto apakio nuka imo” ido koinakinai Yesu Kristo apolou kwape Ekabaka loka Ajakanut naka Edeke nakokuju. *​—Isabulin 2:1-6; Daniel 7:13, 14.

Kwape adwaritori Yesu “akebunere” kwape Ekabaka lokokuju, itodunitos iboro luejaasi toma akwap​—ijiesio, ebeli, amaran naka akwap, atular. (Matayo 24:3-8; Luka 21:11) Iboro kwangun, ijaikitos aitejenunet naepol ebe ekaru 1914 nges teni ageunet naka Ajakanut naka Edeke nakokuju ka egeunet naka “apaarasia nukawasia” nuka ejautene lo lokaronon lokakwap.​—2 Timoteo 3:1-5.

^ atu. 4 Ageun Okitoba 607 E.K.Y. kiton Okitoba 1 E.K.Y. eraasi ikaru 606. Kwape emameor ekaru loenoti, ageun Okitoba 1 E.K.Y. kitoni Okitoba 1914 A.N.Y. eraasi ikaru 1,914. Kimorikin ikaru 606 ka ikaru 1,914, idumini ikaru 2,520. Kanu ajenun ace nuikamunitos aibirorio naka Yerusalem kokaru 607 E.K.Y., koany akiro nuiwadikatai “Chronology” kotoma oitabo Insight on the Scriptures, loinomitos Ajenak luka Yawe.