Skip to content

Skip to table of contents

‘APENITIKI

1914—Ko ha Ta‘u Mahu‘inga ‘i he Kikite ‘a e Tohi Tapú

1914—Ko ha Ta‘u Mahu‘inga ‘i he Kikite ‘a e Tohi Tapú

‘I HE ngaahi hongofulu‘i ta‘u ki mu‘á, na‘e fanongonongo ai ‘e he kau ako Tohi Tapú ‘o pehē ‘e ‘i ai ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga ‘e hoko ‘i he 1914. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ko ení, pea ko e hā ‘a e fakamo‘oni ‘oku tuhu ki he 1914 ko ha ta‘u mahu‘inga pehē iá?

Hangē ko ia ‘oku lēkooti ‘i he Luke 21:​24, na‘e pehē ‘e Sīsū: “ ‘E malaki ‘a Selusalema ‘e he Senitaile, kae‘oua ke kakato ‘a e ngaahi kuonga ‘o e Senitaile.” Ko Selusalemá na‘e hoko ia ko e kolomu‘a ‘o e pule‘anga Siú—ko e nofo‘anga ‘o e tu‘unga-pule ‘o e laine ‘o e ngaahi tu‘i mei he fale ‘o Tu‘i Tēvitá. (Sāme 48:​1, 2) Kae kehe, ko e ngaahi tu‘í ni na‘a nau makehe ‘i he lotolotonga ‘o e kau taki fakapule‘angá. Na‘a nau ‘afio “ ‘i he taloni ‘o Sihova” ‘i he tu‘unga ko e kau fakafofonga ‘o e ‘Otuá tonu. (1 Kalonikali 29:23) Ko ia na‘e hoko ai ‘a Selusalema ko ha faka‘ilonga ‘o e tu‘unga-pule ‘o Sihová.

Ko ia ai, na‘e anga-fēfē pea ko ‘anefē na‘e kamata ai ke ‘⁠malaki ‘e he Senitailé’ ‘a e tu‘unga-pule ‘a e ‘Otuá? Na‘e hoko eni ‘i he 607 K.M. ‘i he taimi na‘e ikuna‘i ai ‘a Selusalema ‘e he kau Pāpiloné. Na‘e ‘ikai ha taha ‘i he “taloni ‘o Sihova,” pea na‘e fakahoha‘asi ai ‘a e laine ‘o e ngaahi tu‘i na‘a nau tukufakaholo mai meia Tēvitá. (2 Tu‘i 25:​1-26) ‘E hokohoko atu ‘o ta‘engata ‘a e “malaki” ko ení? ‘Ikai, he ko e kikite ‘a ‘Isikelí na‘e pehē ai ‘o fekau‘aki mo e tu‘i fakamuimui taha ‘o Selusalemá, ‘a Setekia: “ ‘E ‘ave ‘a e tatā, ‘e hiki ‘a e kalauni: . . . na‘a mo e pehe na ‘e ‘ikai tu‘u, kae‘oua ke ha‘u ‘a e Toko Taha ‘oku o‘ona totonu [fakalao]; pea te u foaki ia ki ai.” (Isikeli 21:​26, 27) Ko e tokotaha ‘okú ne ma‘u ‘a e “totonu [fakalao]” ki he kalauni ‘o Tēvitá ko Kalaisi Sīsū. (Luke 1:​32, 33) Ko ia ko e “malaki” ‘e ngata ia ‘i he taimi ‘e hoko ai ‘a Sīsū ko e Tu‘í.

‘E hoko ‘afē ‘a e me‘a ma‘ongo‘onga ko iá? Na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū ko e kau Senitailé te nau pule ‘i ha vaha‘a taimi kuo fokotu‘u pau. Ko e fakamatala ‘i he Taniela vahe 4 ‘oku ‘i ai ‘a e kī ki hono ‘ilo‘i ‘a e lōloa ‘e toki ‘osi ai ‘a e vaha‘a taimi ko iá. ‘Oku fakamatala ai ki ha misi fakaekikite na‘e hokosia ‘e Tu‘i Nepukanesa ‘o Pāpiloné. Na‘á ne mamata ki ha fu‘u ‘akau lahi ‘a ia na‘e tā hifo. Ko hono sinó na‘e ‘ikai lava ke tupu ia koe‘uhí na‘e ha‘i‘aki ia ‘a e ‘aione mo e palasa. Na‘e fakahaa‘i ‘e ha ‘āngelo: “Pea ke ‘osi ai ha fitu‘i kuonga.”—Faka‘ītali ‘amautolu; Taniela 4:​10-16.

‘I he Tohi Tapú, ‘oku ngāue‘aki ai ‘a e ‘ulu ‘akaú he taimi ‘e ni‘ihi ke ne fakafofonga‘i ‘a e tu‘unga-pulé. (Isikeli 17:​22-24; 31:​2-5) Ko ia, ko hono tā hifo ‘a e fu‘u ‘akau fakaefakatātaá ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e founga ‘e hoko ai ‘o fakahoha‘asi ‘a e tu‘unga-pule ‘a e ‘Otuá, hangē ko ia na‘e fakafofonga‘i ‘e he ha‘a tu‘i ko ia ‘i Selusalemá. Kae kehe, ko e vīsoné na‘e fakahaa‘i ai ‘a e fakatokanga ko e “malaki [ko eni] ‘a Selusalema” ‘e fakataimi pē—ko ha vaha‘a taimi ‘o e “fitu‘i kuonga.” Ko e hā hono lōloa ‘o e vaha‘a taimi ko iá?

‘Oku fakahaa‘i ‘e he Fakahā 12:​6, 14 ko e kuonga ‘e tolu mo e kongá ‘oku tatau ia mo e “ngaahi ‘aho ‘e taha afe ma uangeau ma onongofulu.” Ko ia ai, ko e “fitu‘i kuonga” ko hono lōloá ‘e liunga ua, pe ko e ‘aho ‘e 2,520. Ka na‘e ‘ikai ke tuku hono “malaki” ‘e he ngaahi pule‘anga Senitailé ‘a e tu‘unga-pule ‘a e ‘Otuá ‘i ha ‘aho pē ‘e 2,520 hili e tō ‘a Selusalemá. ‘Oku hā mahino mai leva, ko e kikité ni ‘okú ne kāpui ha vaha‘a taimi lōloa lahi ange. Makatu‘unga ‘i he Nomipa 14:34 mo e Isikeli 4:​6, ‘a ia ‘oku lau ai fekau‘aki mo e “ ‘aho taki taha ko e ta‘u,” ko e “fitu‘i kuonga” ‘e kāpui ai ‘a e ta‘u ‘e 2,520.

Ko e ta‘u ‘e 2,520 na‘e kamata ia ‘i ‘Okatopa 607 K.M., ‘i he taimi na‘e tō ai ‘a Selusalema ki he kau Pāpiloné pea na‘e to‘o ai ‘a e tu‘i mei he laine ‘o Tēvitá mei hono taloní. Na‘e ngata ‘a e vaha‘a taimí ‘i ‘Okatopa 1914. ‘I he taimi ko iá, na‘e ngata ai ‘a e “ngaahi kuonga ‘o e Senitaile,” pea na‘e fokotu‘u ai ‘a Sīsū Kalaisi ko e Tu‘i fakahēvani ‘a e ‘Otuá. *​—Sāme 2:​1-6; Taniela 7:​13, 14.

Hangē tofu pē ko e me‘a na‘e tala ki mu‘a ‘e Sīsuú, ko ‘ene “ ‘i ai” ‘i he tu‘unga ko e Tu‘i fakahēvaní kuo faka‘ilonga‘i ia ‘aki ‘a e hoko ‘a e ngaahi me‘a mata‘ā‘ā ‘i he māmaní—ko e tau, honge, ngaahi mofuike, ngaahi mahaki faka‘auha. (Mātiu 24:​3-8NW; Luke 21:11) Ko e hoko ‘a e ngaahi me‘a ko iá ‘oku ‘omai ai ‘a e fakamo‘oni mālohi ki he mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘o hono faka‘ilonga‘i mo‘oni ‘e he 1914 ‘a e fanau‘i ‘o e Pule‘anga fakahēvani ‘o e ‘Otuá pea mo e kamata‘anga ‘o e “kuonga fakamui” ‘o e fokotu‘utu‘u fulikivanu ‘o e ngaahi me‘a lolotonga ko ení.—2 Timote 3:​1-5.

^ pal. 4 Mei ‘Okatopa 607 K.M. ki ‘Okatopa 1 K.M., ko e ta‘u ia ‘e 606. Koe‘uhi ‘oku ‘ikai ha ta‘u noa, mei ‘Okatopa 1 K.M. ki ‘Okatopa 1914, ko e ta‘u ia ‘e 1,914. ‘Aki hono tānaki ‘a e ta‘u ‘e 606 mo e 1,914, ‘oku ta‘u ma‘u ai ‘a e ta‘u ‘e 2,520. Ki ha fakamatala ki he tō ‘a Selusalema ‘i he 607 K.M., sio ki he kupu ko e “Chronology” ‘i he Insight on the Scriptures, ko e pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.