Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

KURA APAI

Gu Garã Nangia 1914 Nyanyakipa Sangbaanebi Adigi

Gu Garã Nangia 1914 Nyanyakipa Sangbaanebi Adigi

MBU dungu agarã kindi ku mbatayo, abawisigi Ziazia Kekeapai aima takapande gu garã nangia 1914 ya nyanyakipa apai nika manga rogoho. Gini apai du i aya wẽ si nika manga rogo gu garã re, na gini gopai duho nayugo 1914 ni nyanyakipa garã?

Yesu aya rogo Ruka 21:24 wẽ: “AGendiria asimbida Yerusarema, da kina ho rago aGendiria ka nyasa ni.” Yerusarema angia ga aYudo bakere bagbata, na yo du gu mbatabakindo adu ni nangia ga agu abakindo naenge ti Bakindo Davide. (Atambuahe 48:1, 2) Agi abakindo re adu kia ti kura abazogo. Gupai nasayo i du kia nga i anaasungo rii “ga Yekova mbatabakindo” kini mangisunge kubako. (1 Pekapai 29:23) Sidu, Yerusarema angia gu bakporo nanaayugo pa ga Yekova zogarago.

Wai ‘aGendiria asimbidi’ Yerusarema na gini regbo i atonaha? Gupai re amangi rogo 607 M.B.K. ho aBabero ayeni ki zi Yerusarema. Tona ti gu regbo re kaa ndu ku mbatayo, boro aadunga ho naasungo rii “ga Yekova mbatabakindo” dagba angbatunga Davide yo te. (2 Abakindo 25:1-26) Ya mo si adu nga gi ‘simbido Yerusarema’ re nikaa ndu andu kindi zanga digidoho? Oó, mbiko sangba gu nebi nangia Yezekere afura tipa gu yangara bakindo nazogorago Yerusarema yo nangia Sedekiya ki ya: “Mo dí kpakpari riro yo, ki di kpakpari bakindo ku sa yo; . . . , wiri fuoho adú nga ho te daho gu ko ka ye ni du he ni gako, ko mi ka fu he fu ko.” (Yezekere 21:26, 27) Gu boro gu kpakpari bakindo re ‘adu ni gani’ dagba ngbatunga Davide nangia Kristo Yesu. (Ruka 1:32, 33) Sidu, si adu nga gu ‘simbido Yerusarema’ re nika digo ho i ka maa Yesu ni ni bakindo.

Gini regbo du si adu nga gu nyanyakipa pai re nika manga ti ni? Yesu aya wẽ aGendiria azogarago tipa ringbisiringbisi regbo. Gu pangbangaha du rogo Daniere kapita 4 nayugo wai rengbe ani ka ino bagizo gu regbo re. Si nafura tipa gu musumo nangia sangbanebi Bakindo Nebukadenesara ararihe. Ko abi bakere bagbanga ngua i adehe si ki ti kusande. I avo rukurumoho na giri-marã gbiati sirigi tipa ka si funongo ya. Maraika aya tipaha wẽ: ‘Ringbisiringbisi rago susi riihe wa bara saba.’Daniere 4:10-16.

Ziazia Kekeapai namangasunge na angua ti kura aregbo si rukuba zogarago. (Yezekere 17:22-24; 31:2-5) Sidu, pa de gu ngua re kusande ayugupa rugusa ga Mbori kindo nga gu agu abakindo naadu Yerusarema yo anaazogaha. Ono tie, gu yuguyugupai re aima yugo gupai nga wẽ gi ‘simbido Yerusarema’ re nika du tipa kina guru regbo gbua, nga ‘rago bara saba.’ Bagizo gi regbo re wai?

Yugoti 12:6, 14 nayugo gupai nga ‘rago biata na beberehe’ nga ‘arame 1,260.’ Sidu, ‘rago bara saba’ nga gu regbo re bara ue, nga arame 2,520. Ono tie, aGendiria aambunga ‘simbido’ ga Mbori zogarago fuo susa arame gbua 2,520 tingbafuo tigo Yerusarema te, i aasimbidoho kindi. Si tie ziazia nga, gi sangbanebi re afura tipa gbanga regbo susi gu guru regbo re. Nibi agu apai du rogo Pa Geda Aboro 14:34 na Yezekere 4:6, nga gu nafura tipa “garã sa tipa rame sa,” gu ‘rago bara saba’ re nga agarã 2,520.

Agu agarã 2,520 re atona rogo Tanvuo rogo 607 M.B.K. ho Yerusarema ati ni ku be aBabero na i ki di gu bakindo kusayo ti zogarago nangia ngbatunga Davide. Gu ‘ringbisiringbisi regbo fu aGendiria’ re adigi rogo Tanvuo 1914. Gu regbo re du Mbori amoi Yesu Kristo ni bakindo ngbangbaturũ yo. *Atambuahe 2:1-6; Daniere 7:13, 14.

A wa Yesu agumbaha ku mbatayo, regbo ‘paye ko’ ni bakindo ni yuguyuguhe na agu apai namanga rogo zegino wa avura, angbongi, abazigizo, na riri akaza. (Matayo 24:3-8; Ruka 21:11) Ngbatunga agu apai re nga wene gopai nayugo gu garã nangia 1914 ni gu garã ga Mbori Kindo atona zogarago ngbangbaturũ yo, na kingia tonatona “kusa rago,” watadu yangara arame, nga ga gi gbegberẽ zegino re.2 Timoteo 3:1-5.

^ genewaraga 4 Tona rogo Tanvuo rogo 607 M.B.K. dakuti Tanvuo 1 M.B.K., nga agarã 606. Wa duhe nga garã ho nga gbua (0) te, tona rogo Tanvuo 1 M.B.K. da ku rogo Tanvuo 1914 F.B.K. nga agarã 1,914. Ka ani gbia 606 agarã kuti 1,914 agarã, ani nakura na agarã 2,520, nga bagizo gu regbo i afuhe fu aGendiria.