Tro jë kowe la alien

Tro jë kowe la itre alien

ITRE XAA MEKUN

Drei Lo Angela Ka Sisitria Hna Hëne Ka Hape Mikaela?

Drei Lo Angela Ka Sisitria Hna Hëne Ka Hape Mikaela?

XALAITHE hi hnine la Tusi Hmitrötr, la kola qaja la ëjen la ketre ua ka hape Mikaela. Ngo, ame pe la kola hëne la ëje cili, tre, ijine kola kuca la ketre ewekë ka tru. Ame ngöne la tusi Daniela, Mikaela a isi memine la itre angela ka ngazo; ame ngöne la tusi Iuda, angeic a iwesitrë me Satana; ame ngöne Hna Amamane, tre, angeic a isi me Satana me itre dremoni. Ame ngöne la kola cilëgölin hnei Mikaela la musi Iehova me isi memine la itre ithupëjia me Akötresie, angeice kö a trongëne la aliene la ëje i angeic, hna hape, “Drei La Sa i Akötresie?” Haawe, drei jë lai e Mikaela?

Hetre itre xaa atr, kola hë angatr hnene la ketre hnei angatre hna ati ëj. Hanawange la ketre ceitun, hna hë Iakobo qatre mina fe lo ka hape, Isaraela, nge ame aposetolo Peteru, tre, Simona. (Genese 49:​1, 2; Mataio 10:2) Ketre tune mina fe, kola amamane hnene la Tusi Hmitrötr laka Mikaela la ketre ëje i Iesu Keriso, qëmeken me thupen lo hnei nyidrëti hna mele e celë fen. Tro sa ce wang la itre kepin qa hnine la Tusi Hmitrötr ka anyipicin la mekune celë.

Angela Ka Sisitria. Kola qeje Mikaela hnene la Wesi Ula i Akötresie, ka hape, “angela ka sisitia.” (Iuda 9) Ame la hnëewekë hna hape “angela ka sisitria” hna xome hnene la Tusi Hmitrötr, tre, thaa kolo kö a qaja la itre angela ka nyimutre, ngo ala caasi hi la hna hëne tun. Nyine tro lai a amamane ka hape, caasi hi la angela ka tune lai. Ketre, ka ihmeku la aliene la hnëqa ne angela ka sisitria, memine la pengö i Iesu. Kola qaja hnene la 1 Thesalonika 4:16 göne la mele hmaca ne la Joxu Keriso Iesu, ka hape: “Tro ha uti la Joxu qa hnengödrai fë la ulaula, memine aqane ewekë ne la angela ka sisitia.” Haawe, hna aceitunën la nine ula i Iesu memine la nine ula ne la angela ka sisitria. Kolo hi lai a amamane ka hape, Iesu hi la angela ka sisitria hna hëne ka hape Mikaela.

Taan Ne Isi. Kola qaja hnei Tusi Hmitrötr, ka hape, “Mikaela me ite angela i nyidë a ishi memine la drakona . . . me ite angela i nyën.” (Hna Amamane 12:7) Haawe, Mikaela la Taan la trongene isi ne la itre angela ka mele nyipici koi Iehova. Kola qaja hnene la tusi Hna Amamane ka hape, Iesu la Taan la trongene isi ne la itre angela ka mele nyipici. (Hna Amamane 19:​14-​16) Nge kola hane qaja hnyawa hnei Paulo aposetolo, ka hape, “Joxu Iesu” me “ite angela ne la mene i nyidë.” (2 Thesalonika 1:7) Haawe, Tusi Hmitrötr a ce ithanata Mikaela me “ite angela i nyidë,” nge Iesu me “ite angela i nyidë.” (Mataio 13:​41; 16:27; 24:31; 1 Peteru 3:​22) Pine laka, pëkö lue trongene isi ne la itre angela ka mele nyipici e hnengödrai hna hane qaja hnei Tusi Hmitrötr​—caa hna elemekene hnei Mikaela, nge caas hnei Iesu, haawe meköti e tro sa qaja ka hape, ame hi lai hna hape Mikaela, tre, kolo hi lai a qaja la atr ka caas, ene Iesu Keriso ngöne la nyidrëti a cilën la hnëqa i nyidrë e koho hnengödrai. *

^ par. 1 Hetrenyi la itre xaa ithuemacany ka amamane ka hape, ame la ëje hna hape Mikaela, tre, kola qaja la Hupuna i Akötresie; itre ej e hnine la itusin la Itretre Anyipici Iehova hna hape Étude perspicace des Écritures, Volime 2, götrane 280-281.