Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

DIKSONARI

?Olsem Wanem Long Ol Holide?

?Olsem Wanem Long Ol Holide?

PLANTE long ol holide blong jos mo ol narafala holide we ol man oli mekem raon long wol tede, oli no kamaot long Baebol. ?Ale ol holide ya oli kamaot wea? Sipos yu yu gat laebri long ples blong yu, ating bambae yu sapraes blong luk wanem we plante buk oli talem long saed blong ol defdefren holide we maet ol man oli stap mekem long ples blong yu. Tingbaot sam long ol holide ya.

Ista. Buk ya The Encyclopædia Britannica i talem se: “I no gat pruf long Niutesteman se ol Kristin oli stap mekem lafet blong Ista.” ?Ista i kam wea? Hem i kamaot long wosip blong ol hiten man. Ol man oli ting se Ista i wan lafet blong tingbaot taem we Jisas i laef bakegen long ded, be ol kastom we oli folem long taem blong Ista oli no blong ol Kristin. Tingbaot “Ista Bani (Rabet).” Buk ya The Catholic Encyclopedia i talem se: “Rabet hem i wan anamol we ol hiten man oli tinghae long hem from we hem i saen blong fasin ya we woman i save karem plante pikinini.”

Lafet blong Niu Yia. Dei mo kastom we man i folem blong mekem lafet blong Niu Yia, oli defren long wanwan kantri. Buk ya The World Book Encyclopedia i tokbaot stamba blong lafet ya i se: “Long yia 46 B.K.T., Julius Sisa, we hem i rula blong ol man Rom, i stanemap Jenuware 1 olsem dei blong Niu Yia. Ol man Rom oli talem se hemia tabu dei blong god ya Janus, we i god blong ol get, ol doa, mo taem we ol samting oli stat. Nem blong manis Jenuware i kamaot long nem blong god ya Janus. Hem i wan god we i gat tu fes blong hem, wan i lukluk i go fored, narawan i lukluk i go biaen.” Taswe, ol lafet blong Niu Yia oli kamaot long kastom blong ol hiten man.

Halowin. Buk ya The Encyclopedia Americana i talem se: “Sam samting we ol man oli mekem long lafet blong Halowin i soemaot se lafet ya i sem mak long lafet we ol Druid [hemia nem blong ol pris long skul blong ol man Celt] oli mekem bifo, taem Kristin skul i no kamtru yet. Ol man Celt oli mekem lafet i go long tu bigfala god blong olgeta, hemia god blong san mo god blong ol dedman. . . . Oli mekem lafet blong god blong ol dedman long Novemba namba 1, we hem i Niu Yia blong ol man Celt. Sloslo ol Kristin skul oli tekem lafet ya blong ol dedman i kam insaed long skul blong olgeta.”

Ol narafala holide. Yumi no gat taem blong tokbaot olgeta wanwan holide blong evri kantri. Be enikaen holide we i blong leftemap nem blong wan man no wan ogenaesesen blong man, hemia wan samting we Jehova i no laekem. (Jeremaea 17:​5-7; Ol Wok 10:​25, 26) Mo tu, i gud yumi tingbaot se sipos wan holide we ol skul oli mekem i kamaot long hiten man, ale hem i no stret long ae blong God. (Aesea 52:11; Revelesen 18:4) Japta 16 blong buk ya i givim sam rul blong Baebol we oli save halpem yu blong luksave tingting blong God long ol narafala holide no lafet we ol man oli mekem.