Idi na sadržaj

Idi na kazalo

3. POGLAVLJE

Ljubi one koje Bog ljubi

Ljubi one koje Bog ljubi

“Tko se druži s mudrima, postat će mudar” (MUDRE IZREKE 13:20)

1-3. (a) Koju neizbježnu činjenicu iznosi Biblija? (b) Kako možemo pronaći društvo koje će pozitivno utjecati na nas?

LJUDI su u neku ruku poput spužvi — skloni su upijati sve što vide oko sebe. Vrlo lako, čak i nesvjesno, poprimamo stavove, kriterije i osobine ljudi s kojima se družimo.

2 Biblija iznosi jednu neizbježnu činjenicu kada kaže: “Tko se druži s mudrima, postat će mudar, a tko ima posla s bezumnima, loše će proći” (Mudre izreke 13:20). Ta izreka ne govori o tek površnom kontaktu s drugima. Prema jednom biblijskom priručniku, izraz koji je ovdje preveden “družiti se” govori o odnosu koji podrazumijeva uzajamnu ljubav i privrženost. Zacijelo ćeš se složiti s tvrdnjom da smo skloni oponašati ljude koje volimo. Budući da se emocionalno vežemo za njih, oni mogu vršiti snažan utjecaj na nas — mogu nas oblikovati bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu.

3 Da bismo se održali u Božjoj ljubavi, bitno je da pronađemo prijatelje koji će pozitivno utjecati na nas. Kako to možemo? Jednostavno rečeno, tako da zavolimo ljude koje Bog ljubi te da se sprijateljimo s onima koji su Božji prijatelji. Razmisli malo o tome! Zar postoje bolji prijatelji od onih koji posjeduju osobine koje Jehova traži kod svojih prijatelja? Zato istražimo kakve ljude Bog ljubi. Budemo li jasno razumjeli kako Jehova gleda na to, bit će nam lakše odabrati dobro društvo.

LJUDI KOJE BOG LJUBI

4. Zašto Jehova ima pravo biti izbirljiv u odabiru prijatelja i zašto je Abrahama nazvao svojim prijateljem?

4 Jehova je vrlo izbirljiv kad je u pitanju njegov odabir prijatelja. No zar nema i pravo na to? Na koncu, on je Vrhovni Vladar svega i biti njegov prijatelj najveća je čast koju netko može dobiti. Koga on bira za svoje prijatelje? Jehova je blizak s onima koji se uzdaju u njega i imaju potpuno povjerenje u njega. Takva je osoba bio patrijarh Abraham, poznat po svojoj izuzetnoj vjeri. Tražiti od oca da prinese vlastitog sina kao žrtvu doista je najteži mogući ispit vjere. * No Abraham je “gotovo prinio Izaka”, imajući potpuno pouzdanje “da ga Bog može i iz mrtvih podignuti” (Hebrejima 11:17-19). Budući da je Abraham pokazao takvu vjeru i poslušnost, Jehova ga je u Bibliji s ljubavlju nazvao svojim prijateljem (Izaija 41:8; Jakov 2:21-23).

5. Kako Jehova gleda na one koji su mu vjerni i poslušni?

5 Jehovi su naša vjernost i poslušnost izuzetno važne. On ljubi one koji su spremni pod svaku cijenu ostati mu vjerni. (Pročitaj 2. Samuelovu 22:26.) Kao što smo vidjeli u 1. poglavlju, poslušnost potaknuta ljubavlju jako raduje Jehovu. On je “prisan s čestitima”, stoji u Mudrim izrekama 3:32. Onima koji su mu vjerni i koji se drže njegovih zapovijedi Jehova upućuje vrlo milosrdan poziv: poziva ih da budu gosti u njegovom “šatoru” — da ga obožavaju i da slobodno pristupaju k njemu u molitvi (Psalam 15:1-5).

6. Kako možemo pokazati da ljubimo Isusa i što Jehova osjeća prema onima koji ljube njegovog Sina?

6 Jehova ljubi one koji ljube njegovog jedinorođenog Sina Isusa. Isus je rekao: “Ako me tko ljubi, držat će moju riječ, i moj će ga Otac ljubiti, i doći ćemo k njemu i prebivati s njim” (Ivan 14:23). Kako možemo pokazati da ljubimo Isusa? Svakako time da držimo njegove zapovijedi, među kojima je i zapovijed da propovijedamo dobru vijest i činimo učenike (Matej 28:19, 20; Ivan 14:15, 21). Ljubav prema Isusu pokazujemo i tako što “u svemu idemo stopama njegovim”, oponašajući ga riječima i djelima koliko god to kao nesavršeni ljudi možemo (1. Petrova 2:21). Jehovino srce raduju oni koji se iz ljubavi prema njegovom Sinu trude ići Kristovim stopama.

7. Zašto je dobro birati prijatelje među onima koji su i Jehovini prijatelji?

7 Vjera, poslušnost, vjernost i ljubav prema Isusu i njegovom načinu postupanja — to su neke od osobina koje Jehova očekuje od svojih prijatelja. Svatko bi se od nas trebao upitati: Jesu li takve osobine vidljive kod onih s kojima se ja družim? Jesu li Jehovini prijatelji i moji prijatelji? Bilo bi dobro da jesu. Osobe koje razvijaju osobine kakve Bog pokazuje i revno propovijedaju dobru vijest o Kraljevstvu mogu pozitivno djelovati na nas i pomoći nam da ostanemo dosljedni svojoj odluci da činimo ono što je ugodno Bogu. (Vidi okvir  “Što znači biti dobar prijatelj?”)

POUČAN BIBLIJSKI PRIMJER

8. Što te se osobito dojmilo u odnosu između (a) Naomi i Rute? (b) trojice mladih Hebreja? (c) Pavla i Timoteja?

8 Biblija sadrži mnoge primjere osoba koje su izabrale dobro društvo i zbog toga su bile nagrađene. Ona govori o prijateljstvu između Naomi i njene snahe Rute. Govori i o prijateljstvu trojice mladih Hebreja koji su ostali jedan uz drugoga u Babilonu te o prijateljstvu između Pavla i Timoteja (Ruta 1:16; Danijel 3:17, 18; 1. Korinćanima 4:17; Filipljanima 2:20-22). No razmotrimo pobliže jedan drugi izvanredan primjer: prijateljstvo Davida i Jonatana.

9, 10. Na čemu se temeljilo prijateljstvo Davida i Jonatana?

9 Biblija kaže da se, nakon što je David porazio Golijata, “duša Jonatanova vezala za dušu Davidovu i Jonatan ga je zavolio kao svoju dušu” (1. Samuelova 18:1). Bio je to početak neraskidivog prijateljstva koje je unatoč velikoj razlici u godinama trajalo sve dok Jonatan nije poginuo u bici * (2. Samuelova 1:26). Što je bio temelj čvrste veze koja se razvila između ta dva prijatelja?

10 Davida i Jonatana spojila je njihova ljubav prema Bogu i snažna želja da mu ostanu vjerni. Imali su zajedničke duhovne vrijednosti. Obojica su imala osobine zbog kojih su se dopali jedan drugome. Zacijelo se Jonatana dojmila hrabrost i gorljivost mladića koji je neustrašivo branio Jehovino ime. David je nesumnjivo cijenio starijeg Jonatana koji je vjerno podupirao Jehovino uređenje i nesebično stavljao Davidovu dobrobit ispred vlastite. Sjeti se, naprimjer, što se dogodilo u jednom teškom periodu Davidovog života kad je živio kao bjegunac u pustinji jer ga je bjesomučno progonio zli kralj Šaul, Jonatanov otac. Duboko odan svom prijatelju, Jonatan je odlučio “otići k Davidu (...) da ga ohrabri u ime Božje” (1. Samuelova 23:16). Zamisli koliko je David bio sretan kad mu je došao dragi prijatelj da ga ohrabri i pomogne mu! *

11. Što možeš naučiti o prijateljstvu iz odnosa Jonatana i Davida?

11 Što učimo iz odnosa Jonatana i Davida? Prije svega, vidimo da su za prijateljstvo najvažnije zajedničke duhovne vrijednosti. Kad postanemo bliski s onima koji dijele naša vjerska uvjerenja, naše moralne vrijednosti i želju da ostanemo vjerni Bogu, možemo izmjenjivati misli, osjećaje i iskustva koja će nas hrabriti i jačati. (Pročitaj Rimljanima 1:11, 12.) Takve duhovne prijatelje možemo pronaći među svojim suvjernicima. No znači li to da je svatko tko dolazi na naše sastanke dobro društvo za nas? Ne znači uvijek.

KAKVE PRIJATELJE BIRATI

12, 13. (a) Zašto moramo pažljivo birati svoje prijatelje čak i kad su u pitanju sukršćani? (b) Kakvi su se problemi pojavili u skupštinama 1. stoljeća i na što ih je Pavao zbog toga strogo upozorio?

12 Čak i unutar skupštine moramo birati s kim ćemo se družiti ako želimo da te osobe u duhovnom pogledu pozitivno utječu na nas. Treba li nas to iznenaditi? Zapravo i ne. Kao što nekim plodovima na stablu treba duže da sazriju, tako i nekim kršćanima u skupštini treba više vremena da postignu duhovnu zrelost. Stoga se svaka skupština sastoji od kršćana koji su duhovno napredovali u različitoj mjeri (Hebrejima 5:12–6:3). Naravno, s novokrštenima ili duhovno slabima ophodimo se strpljivo i s ljubavlju jer im želimo pomoći da duhovno ojačaju (Rimljanima 14:1; 15:1).

13 Ponekad se u skupštini mogu pojaviti situacije u kojima bismo trebali paziti na to s kim se družimo. Pojedini članovi skupštine mogu se upustiti u ne baš primjerene postupke. Neki mogu postati ogorčeni ili stalno kritizirati druge. U skupštinama 1. stoljeća bilo je takvih problema. Premda je većina kršćana bila vjerna, neki se nisu primjereno ponašali. U korintskoj je skupštini bilo pojedinaca koji se nisu slagali s nekim kršćanskim učenjima, i zato je apostol Pavao upozorio skupštinu: “Ne zavaravajte se! Loše društvo kvari dobre navike” (1. Korinćanima 15:12, 33). Timoteja je upozorio da čak i među kršćanima može biti onih koji se ne ponašaju dolično. Savjetovao mu je da se drži podalje od takvih i da se ne druži s njima. (Pročitaj 2. Timoteju 2:20-22.)

14. Kako možemo primijeniti načelo na kojem se temelji Pavlovo upozorenje u vezi s lošim društvom?

14 Kako možemo primijeniti načelo na kojem se temelji Pavlovo upozorenje? Tako da izbjegavamo društvo svih onih — bilo u skupštini bilo izvan nje — koji bi mogli vršiti štetan utjecaj na nas (2. Solunjanima 3:6, 7, 14). Moramo zaštititi svoju duhovnost. Sjeti se da smo mi ljudi kao spužve i da upijamo stavove i način razmišljanja onih koji su nam bliski. Ako spužvu umočimo u ocat, ne možemo očekivati da će upiti vodu. Jednako tako, ne možemo se družiti s onima koji loše utječu na nas i očekivati da će posljedice biti pozitivne (1. Korinćanima 5:6).

Među suvjernicima možeš pronaći dobro društvo

15. Kako možeš u skupštini pronaći duhovno zrele prijatelje?

15 Možemo biti vrlo sretni što među našim suvjernicima doista možemo naći mnogo onih koji nam mogu biti dobro društvo (Psalam 133:1). Kako možeš pronaći duhovno zrele prijatelje u skupštini? Budeš li razvijao osobine i stavove koji se dopadaju Bogu, zacijelo će drugi koji slično razmišljaju to primijetiti i to će ih privući k tebi. Istovremeno, i sam bi trebao poduzeti konkretne korake kako bi sklopio nova prijateljstva. (Vidi okvir  “Kako smo stekli dobre prijatelje”.) Nastoj pronaći osobe koje imaju osobine kakve bi ti volio imati. Poslušaj biblijski savjet i “širom otvori svoje srce”, tražeći prijatelje među suvjernicima bez obzira na njihovu rasu, nacionalnost ili porijeklo (2. Korinćanima 6:13; pročitaj 1. Petrovu 2:17). Nemoj se ograničiti samo na one koji su tvoje dobi. Sjeti se da je Jonatan bio puno stariji od Davida. Mnogi stariji svojim iskustvom i mudrošću mogu obogatiti prijateljstvo.

KAD SE POJAVE PROBLEMI

16, 17. Zašto ne bismo smjeli napustiti skupštinu ako nas neki suvjernik povrijedi?

16 Budući da se skupština sastoji od ljudi različitih osobnosti i različitog porijekla, s vremena na vrijeme može doći do problema. Neki nas brat ili sestra može nekom izjavom ili postupkom povrijediti (Mudre izreke 12:18). Poteškoće ponekad nastanu zbog vrlo različitih osobnosti, nesporazuma ili razlika u mišljenju. Hoće li nas takvi problemi navesti da se spotaknemo i napustimo skupštinu? Neće ako iskreno ljubimo Jehovu i one koje on ljubi.

17 Jehova nas je stvorio i on nas održava na životu, i zato zaslužuje našu ljubav i potpunu odanost (Otkrivenje 4:11). Isto tako, skupština koja izvršava njegovu volju zaslužuje našu lojalnost i podršku (Hebrejima 13:17). Zato, kad nas neki suvjernik povrijedi ili nas na neki način razočara, nećemo iz protesta napustiti skupštinu. Kako bismo to i mogli učiniti? Nije nas Jehova povrijedio. Zbog svoje ljubavi prema Jehovi ne bismo nikada mogli okrenuti leđa njemu i njegovom narodu! (Pročitaj Psalam 119:165.)

18. (a) Kako možemo promicati mir u skupštini? (b) Zašto ćemo biti puno sretniji ako odlučimo oprostiti kada postoji temelj za to?

18 Ljubav prema braći potiče nas da promičemo mir u skupštini. Jehova ne očekuje savršenstvo od onih koje ljubi, pa ga ne bismo ni mi trebali očekivati. Ljubav nam pomaže da prijeđemo preko tuđih pogrešaka, imajući na umu da smo svi nesavršeni i da svi griješimo (Mudre izreke 17:9; 1. Petrova 4:8). Ona nam pomaže da “spremno opraštamo” (Kološanima 3:13). Nije uvijek lako primijeniti taj savjet. Ako dozvolimo da nas obuzmu negativni osjećaji, mogli bismo uporno gajiti ljutnju, smatrajući da time na neki način kažnjavamo onoga tko nas je povrijedio. No dugotrajna ljutnja zapravo šteti nama samima. Ako odlučimo oprostiti kada za to postoji temelj, bit ćemo puno sretniji (Luka 17:3, 4). Osjećat ćemo unutarnji mir, sačuvat ćemo mir u skupštini i, što je najvažnije, dobar odnos s Jehovom (Matej 6:14, 15; Rimljanima 14:19).

KAD JE POTREBNO PREKINUTI DRUŽENJE

19. U kojim situacijama moramo prekinuti druženje s nekom osobom?

19 Postoje situacije u kojima je potrebno prekinuti druženje s nekim osobama. To može biti u slučaju kada netko tko bez kajanja krši Božji zakon bude isključen ili kada netko odbaci kršćansku vjeru time što širi lažna učenja ili odluči napustiti Zajednicu. Božja nam Riječ jasno kaže da se “prestanemo družiti” s takvima *. (Pročitaj 1. Korinćanima 5:11-13; 2. Ivanova 9-11.) Ako nam je takva osoba bila prijatelj ili smo s njom u srodstvu, može biti vrlo teško izbjegavati je. Hoćemo li zauzeti odlučan stav u tome i pokazati da nam je vjernost Jehovi i njegovim pravednim zakonima važnija od svega? Ne zaboravi da Jehova izuzetno cijeni vjernost i poslušnost.

20, 21. (a) Zašto se može reći da je isključenje mjera koja se temelji na ljubavi? (b) Zašto je važno da mudro izaberemo svoje društvo?

20 Isključenje je ustvari Jehovina disciplinska mjera koja se temelji na ljubavi. Zašto to možemo reći? Isključenjem grešnika koji se ne kaje pokazuje se ljubav prema Jehovinom svetom imenu i svemu što ono predstavlja (1. Petrova 1:15, 16). Isključenjem se štiti skupština. Njeni vjerni članovi zaštićeni su od štetnog utjecaja onih koji namjerno čine grijeh, te mogu mirno služiti Bogu znajući da je skupština siguran zaklon od ovog zlog svijeta (1. Korinćanima 5:7; Hebrejima 12:15, 16). Ta je stroga mjera izraz ljubavi i prema prijestupniku. Ona može djelovati otrežnjavajuće na njega te mu pomoći da se urazumi i poduzme što je potrebno da bi se vratio Jehovi (Hebrejima 12:11).

21 Neizbježna je činjenica da oni s kojima se družimo vrše snažan utjecaj na nas. Zato je vrlo važno da mudro izaberemo svoje društvo. Budemo li sklapali prijateljstva s Jehovinim prijateljima i ljubili one koje Bog ljubi, imat ćemo oko sebe najbolje društvo. Ono što poprimimo od takvih prijatelja pomoći će nam da nepokolebljivo činimo ono što je ugodno Jehovi.

^ odl. 4 Time što je od Abrahama tražio da prinese svog sina, Jehova je dao proročansku predodžbu žrtve koju je on sam prinio, žrtvujući život svog jedinorođenog Sina (Ivan 3:16). U slučaju Abrahama Jehova je intervenirao i pribavio mu ovna da ga prinese umjesto Izaka (1. Mojsijeva 22:1, 2, 9-13).

^ odl. 9 Kad je ubio Golijata, David je bio “još dijete”, odnosno bio je vrlo mlad, a kad je poginuo Jonatan, imao je oko 30 godina (1. Samuelova 17:33; 31:2; 2. Samuelova 5:4). Jonatan je poginuo u dobi od oko 60 godina, što znači da je bio tridesetak godina stariji od Davida.

^ odl. 10 Prema 1. Samuelovoj 23:17, Jonatan je s pet utješnih misli ohrabrio Davida: (1) Potaknuo je Davida da se ne boji. (2) Uvjerio ga je da će se Šaulove namjere izjaloviti. (3) Podsjetio ga je da će biti kralj, kao što mu je Bog i obećao. (4) Zavjetovao se Davidu na vjernost. (5) Rekao mu je da čak i Šaul zna da je odan Davidu.

^ odl. 19 Dodatak “Kako se odnositi prema isključenim osobama” govori nešto više o tome kako se ophoditi s isključenim osobama ili onima koji su napustili Zajednicu.