Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 3

Tsjoacha katamaa je chjota xi tsjoake Niná

Tsjoacha katamaa je chjota xi tsjoake Niná

“Je xi chjotachjine bʼamjekao chjinee koa̱n.” (PROVERBIOS 13:20.)

1-3. 1) Jótso Biblia tʼatsʼe miyo xi chjoéjiaan. 2) Jméni xi sʼiaan kʼianga koa̱nsjainá miyo xi nda sʼín.

ÑÁ XI chjotaa kʼoasʼin mangósoán joni tsa tsa̱nga̱, ʼbinganá jmeni xi sʼín je chjota xi kjaʼaí. Sakʼoaa kʼoati jetinʼiaa kʼianga ʼyaa josʼín je chjota xi ngisa fajtaa kʼoa chjenngilee xi ndatjín kao xi chʼaotjín.

2 Ñaki kʼoatjín jotso én jebi: “Je xi chjotachjine bʼamjekao chjinee koa̱n, tonga je xi chjotachini bájta kjoa ska̱jin” (Proverbios 13:20). Testo jebi ali tsakuijin tínchja̱ni kʼianga tosakʼoa tsaojiaan tsa ʼyani, kui tínchja̱ni kʼianga ya nʼio fajtaa. A tsí kjoaixi kʼianga kʼoatinʼia josʼín je chjota xi nʼio tsjoachaa. Jaon, kʼianga jenʼio tsjentʼalee, ngisa tjoéná jme xi sʼín, ninga kui xi ndatjín kʼoa ninga kui xi chʼaotjín.

3 Kʼiatsa mená nga tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale Niná, machjénní nga je si̱miyoaa chjota xi nda sʼín. Jósʼin koa̱nsjaininá miyo jebi. Tokui xi sʼiaan nga tsjoacha katamaa je chjota xi tsjoake Niná kʼoa miyoná katama je miyole. Je chjota jebi kʼoakjoan josʼin mele Jeobá. Lijñasa koa̱nsjainá miyo xi kʼoakjoan. Kuila kataʼyaa jósʼin mele Jeobá nga katamakjoan miyole. Kʼiatsa jejchaa josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá, koa̱nná chjoéjiaan miyo xi nda sʼín.

ʼYÁNI XI MIYO TSOLE NINÁ

4. Ánni nga tjínsínile ʼnde Jeobá nga skoéjin miyole, kʼoa ánni nga “miyona” kitsosínile je Abraham.

4 Je Jeobá ali toʼyajin chjota xi miyo tsole. Tjínle ʼnde nga skoéjin miyole nga̱ jéní Niná xi batéxoma ngayeje, kʼoa kui kjoamiyole xi ngisasa nʼio chjíle. Tonga ʼyáni xi miyo tsole Jeobá. Tojékjoán chjota xi nʼio tjínle kjoamakjain, xi ñaki jé sínʼiotʼa, jolani je Abraham. Chjota jebi nʼio kisʼele kjoamakjain. Je Niná kʼoakitsole nga katasíkʼientʼale je ʼndíle. * Jngo nʼai nʼiojin ñʼai koa̱nle nga kʼoasʼin chótʼayakao kjoamakjainle. Tonga je Abraham “kitsjoatʼa Isaac” kʼoa ñaki kʼoatsakʼé kon nga “Niná koa̱nle sikjaʼáyanile chjota, nda tsa jekʼen” (Hebreos 11:17-19). Kuinga “miyona” kitsosínile Jeobá je Abraham nga kʼoasʼin tsakakó kjoamakjainle kʼoa kisitjoson (Isaías 41:8; Santiago 2:21-23).

5. Jósʼin bekon Jeobá ʼyani xi sítjosonntsjai kjoatéxomale.

5 Je Jeobá nʼio bechjí je chjota xi ñaki je fitʼale kʼoa xi sítjosonle. Kʼoa tsjoakení je xi ñaki kixi fitʼale ninga tojokji kjoa kjoaʼatojin (tʼexkiai 2 Samuel 22:26). * Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya 1, nʼio nda sʼe kon je Jeobá kʼianga nitjosonlee kʼoa nga kuinga tsjoachaa nga kʼoanʼiañá. Kʼoa ya Proverbios 3:32 kʼoatso nga “miyole mani je chjota xi kixi”, xi xʼin kao xi yánchjín, je xi kʼoasʼin sítjoson ngantsjai je kjoatéxomale. Je Jeobá bakóle kjoanda chjota jebi kʼianga kʼoatsole nga katafaʼasʼen ya ndʼianajñole, xi tsonile, tsjoáʼndele kʼianga je bexkón kʼoa nga bʼétsʼoale tokʼiani nga mele (Salmo 15:1-5).

6. Jósʼin bakoá nga tsjoachaa Jesús kʼoa jósʼe kon Jeobá kʼianga tsjoachaa je ʼNdíle.

6 Je Jeobá tsjoake ʼyani xi tsjoake je ʼNdíjngole. Jesoa Jesús xi i̱ kitso: “Je xi tsjoakena, sikitjoson énna. Nʼaina tsjoake nga je, kjoaʼaichonlaijin, kʼoa kuiyokoaijin” (Juan 14:23). Tojo tso testo jebi, jósʼin bakoá kʼianga tsjoachaa Jesús. Kʼiaa nga nitjosoán ngayeje jme xi tsakʼéne, jolani kʼianga ʼmiyasoán je énnda chjotse kʼoa nga chjotatjenngile nikoaa je chjota (Mateo 28:19, 20; Juan 14:15, 21). Josʼin nga koakosaa nga tsjoachaa Jesús kuinga kʼoasʼin “kuima[a] josʼin tsakʼamje nga je” (1 Pedro 2:21). Ninga chjotajéelani maa, bʼenelee yaoná nga nda tso én xi nokjoaa kʼoa kʼoanʼia jokisʼin Cristo. Kʼoa je Jeobá nʼio nda sʼele ni̱ma̱le kʼianga kuinga tsjoachaa ʼNdíle nga kʼoanʼiañá.

7. Ánni nga nʼio ndatjínsíni nga je nimiyoaa je xi miyole mani Jeobá.

7 Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá kui xi mele nga katasʼele kjoamakjain je miyole, nga nda katafitʼale kʼoa nga katasítjosonle, nga tsjoake katama je Jesús kʼoa kʼoasʼin katafikao yaole jokisʼin nga je. Kuinga machjénsíni nga chjónangilee yaoná nga jngó jngoá: “Jókjoan je xi miyona mani. A kʼoakjoan josʼin mele Jeobá. A ñaki miyole mani je Jeobá”. Nʼio ndatjín kʼianga je nimiyoaa je xi Cristo tjíokjenngile kʼoa xi nʼio tjíobʼénele yaole nga tjíobakóyason je énnda chjotse. Tsa je chjota xi kʼoasʼín si̱miyoaa, tsjoánganʼioná nga tosi tonda kʼoasʼiaan josʼin mele Niná (chótsenlai rekuadro xi tso: “ Jókjoan xi ñaki miyo”).

CHJÉNNGILEE JE CHOʼNDALE NINÁ XI MIYO TSAKJÁO

8. Jméni xi ngisa nʼio sasénli josʼin tsakatiokao xínkjín 1) Noemí kao Rut, 2) nga jan xti hebreo, 3) Pablo kao Timoteo.

8 Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa tʼatsʼe je choʼndale Niná xi nda miyo tsakásjai kʼoa tse kjoanda kisokole. Tobʼelañá, je Noemí kʼoa kao ʼndale, xi Rut tsakʼin, nga jan xti hebreo xi kixi kitʼale Niná nga tsakatio ya Babilonia kʼoa je Pablo kao Timoteo (Rut 1:16; Daniel 3:17, 18; 1 Corintios 4:17; Filipenses 2:20-22). Tonga kuila cho̱bayañá je kjoamiyo xi kisʼele David kao Jonatán.

9, 10. Jmé xi tsakasenkao David kao Jonatán nga kʼoasʼin nʼio miyo koannile xínkjín.

9 Je Biblia kʼoatso nga kʼianga jekisikʼien David je Goliat, “je Jonatán kao David kʼoasʼin tsakʼéndajin nga miyo koa̱nle xínkjín, kʼoa je Jonatán ñaki kʼoasʼin koantsjoake josʼin tsjoake je yaole” (1 Samuel 18:1). Saʼnda nga kui nichxin kʼoasʼin koanmiyole xínkjín ninga tsín tongóson tjín nóle, kʼoa tsjoake koan xínkjín saʼnda nga kʼienjin kjoajchán je Jonatán (2 Samuel 1:26). * Jméni xi tsakasenkao kʼianga kʼoasʼin nʼio miyo koannile xínkjín.

10 Je xi tsakasenkao David kao Jonatán nga kʼoasʼin miyo koanle xínkjín kuinga tsjoake koan Niná nga jngó jngó kʼoa nga kixi kitʼale. Kui xi koanmele nga kʼoasʼin jme xi sasénle Niná. Je David nda kisasenle jokoankjoan je Jonatán kʼoa Jonatán kʼoati nda kisasenle jokoankjoan je David. Je Jonatán tsabechjíjin kjoanʼiojin xi kisʼele David ninga sʼa xti kʼianga tsín kitsokjon nga kisitoánntjai jaʼaínle Jeobá. Kʼoa je David kʼoajinti tsabechjí nga kixi koan Jonatán, jngo chjota xi jetjínle nó, nga kisasenle jme xi tjínndajinle Jeobá kʼianga rey koa̱n je David kʼoa nga tosa je títjon kisikʼéjna miyole tikʼoajinni yaole. Tobʼelañá, kʼianga nʼio tse kjoa tíjnajin je David kʼoa nga tokʼoasʼin tsoʼbachjinga xi totʼatsʼe je Saúl, nʼaile Jonatán, nga mele sikʼien, je Jonatán ñaki kixi kitʼale je David kʼoa saʼnda “kinrʼoe [...] nga kitsjoánganʼiole nga je Jeobá katasínʼiotʼa” (1 Samuel 23:16). ¡Nʼiojin tsjoa kisʼe ni̱ma̱le David nga kʼoasʼin kichotsjoánganʼiole je miyole! *

11. Jméni xi bakóyaná je kjoamiyo xi kisʼele David kao Jonatán.

11 Jméni xi bakóyaná je choa̱le David kao Jonatán. Kuinga je miyo xi tjínná kʼoatisʼin katabechjí xi tʼatsʼe Niná joni tsa ñá. Nʼio tse kjoanda tjenkao kʼianga je nimiyoaa je xi tongóson sʼin makjainná, xi kʼoatisʼin tsje fikao yaole kʼoa xi kixi fitʼale Niná. Kʼoa bʼainganʼiongañálee xíngiaa kʼianga bʼeyanajmílee josʼin nikjaʼaitsjeen, jotjío tokoán kʼoa jme kjoanda xi tísʼená nga tinixálee Niná (tʼexkiai Romanos 1:11, 12). Kʼoa miyo xi kʼoakjoan yaa koa̱nsjainá jinnaxinandále Jeobá. Tonga a kui xi tsonile jebi nga skénndiaaná nga si̱miyoaa ngatsʼi xi bichó kjoajtínná. Majain.

JÓSʼIN CHJOÉJIAAN MIYONÁ

12, 13. 1) Ánni nga machjénsíni nga ndakjoan chjoéjiaan miyoná ya jinjtínná. 2) Jmé kjoa xi tsakatiojin je jtín xi kisʼe nichxin kjoatse kʼoa jmé énni xi tsakájinkon je pastro Pablo.

12 Machjén nga ndakjoan chjoéjiaan je miyoná, nga̱ tsín tongatsʼi xi bichó ya jtínná nga kuinyakaoná nga ngisa nda kuiyoaa ngixko̱n Niná. Kʼoa toxá kʼoamani. Ánni. Kuila si̱ngósonkoaa joma je to kʼianga chjiʼa yále, tjínkʼa xi skan chji. Kʼoatisʼinni je ndsʼee, tjínkʼa xi tse matajani kjoamakjainle. Je ndsʼee xi tjío nga jngó jngó jtín alikui tongóson jekji koantaja kjoamakjainle (Hebreos 5:12–6:3). Ninga kʼoalani, machjénní kʼianga ngasin nganda kuinyakoaa je xi tosʼa tjíokotʼaya kʼoa kao je xi indajin kjoamakjainle kʼoa nga koakolee kjoatsjoacha ánni nga koa̱ntajasíni kjoamakjainle (Romanos 14:1; 15:1).

13 Sakʼoaa machjén nga ngisasa nda si̱kuindalee yaoná ʼyani xi nimiyoaa ya jinjtín. Tsakui nichxin tjío xi tsínni nda tjíofikao yaole, kʼoa tsa xi bʼéngijti kon kʼoa tokui xá sʼín nga xíngiaa síkʼaxki̱. Nichxin kjoatse kʼoati koanchon kʼianga tsakatio je chjotale Cristo. Ninga melani ngatsʼi nga kixi kitʼale Niná, tokʼoa tsakatio kʼa xi tsín nda kisʼin. Tobʼelañá, ya naxinandá Corinto tsakatio kʼa xi tsín tikoankjainyejenile jme xi tsakʼinyale, kʼoa kuinga je pastro Pablo i̱ kitsosínile je jtín xi ya tíjna: “Ali chʼanachajinno. Je miyo xi tsín nda, jé xi síkitsón xi nda tjín” (1 Corintios 15:12, 33). Kʼoa kʼoati tongini tsakájinkon Timoteo kʼianga koatio kʼa xi tsínni nda koaikao yaole, kʼoa nga tjínnele nga koase̱nxinle, xi tsonile, nga tsín ya nʼio simiyo (tʼexkiai 2 Timoteo 2:20-22).

14. Jmé xi bakóyaná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo tʼatsʼe je chjota xi nimiyoaa.

14 Je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo kui bakóyaná nga tsín koa̱n je si̱miyoaa ʼyani xi chʼaosʼin fikao yaole ninga i̱ tíjnajin jinjtínná (2 Tesalonicenses 3:6, 7, 14). Tjínnele si̱kuindaa yaoná josʼin tijnaa ngixko̱n Niná. Si̱kjaʼaitsjeen nga kʼoati maa joma tsa̱nga̱, nga ʼbinganá jokjoan kʼoa josʼín je chjota xi fajtaa. Tsa ndájndí cha̱nisʼenjiaan je tsa̱nga̱ ndájndí skʼuínga. Tikʼoakjoánsʼinni tsanda ñá, tsa je si̱miyoaa je chjota xi chʼao sʼín kʼoati kui xi chʼaotjín koa̱nná (1 Corintios 5:6).

So̱koli miyo xi nda sʼín ya jinnaxinandále Niná

15. Jméni xi sʼiaan kʼianga koa̱nsjainá miyo xi nda tjío ngixko̱n Niná.

15 Ninga kʼoalani, i̱ jinnaxinandále Niná masjainá je miyo xi síkuinda yaole josʼin tjío ngixko̱n Niná (Salmo 133:1). Tonga jósʼiaan kʼianga koa̱nsjainá je miyo xi kʼoasʼín. Tjínnele kʼoasʼiaan josʼin mele Niná. ʼYani xi kʼoati tjíosʼín kʼoati simiyoná. Tonga tjínnele nga ñá títjon si̱chriantʼalee ánni nga kʼoati simiyosíniná (chótsenlai rekuadro xi tso: “ Jósʼin kisokonajin miyo”). Je miyo xi kjoásjee jéní xi koa̱n chjénngilee jokjoan. Xi ijngosani, ñá xi chjotale Cristo maa tjínnele nga kuenta sʼiaan én jebi: “Titseyao ni̱ma̱no”. Je xi mená kuinga nʼiosa nkjín miyo katasʼená, nga tsínkui kjuinñá josʼin tsen yaole je ndsʼee kao tichjaa, tojña naxinandáni tsʼe kʼoa tojñani ʼndele (2 Corintios 6:13; tʼexkiai 1 Pedro 2:17). Kʼoati likui tojekjoan si̱miyoaa je xi ngóson tjín nóná. Kuilakji je Jonatán, ngisa jchínga koan tikʼoajinni je David. Kʼianga je nimiyoaa je chjota xi ngisa tjínle nó nʼio tse kjoafaʼaitsjen kʼoa kao kjoachjine tsjoáná.

JÓSʼIAAN KʼIANGA KJOA SʼENÁ KAO NDSʼEE

16, 17. Ánni nga tsín si̱kʼéjnasíñá naxinandále Niná kʼiatsa jngo ndsʼee sijtiná.

16 Toxá sakʼoaa sʼeniná kjoa kao je xíngiaa xi ngóson sʼin chotʼayá ninga chjotale Cristo maa. Kui kʼoamani nga kjaʼaí kjaʼaí kjoaan kʼoa nga kjaʼaí kjaʼaísʼin koanjchíngaa nga jngó jngoá. Tjínkʼa xi sakʼoa síjtiná én xi nchja̱ kʼoa jme xi sʼín, tjínkʼa xi likui sasénná jokjoan kʼoa tjínkʼa xi tsín mangóson kjoafaʼaitsjenná (Proverbios 12:18). Jméni xi sʼiaan kʼianga kʼoama. A tokui kjoa jebi si̱kʼéjnañá je naxinandále Niná. Majain, nga̱ tsjoachañá je Jeobá kʼoa kao xi miyole mani.

17 Jé Jeobá kisinda ngayeje jmeni xi tjíokon kʼoa jé títsjoále kjoabijnachon, kuinga bakinsínile nga tsjoacha koaan kʼoa nga tojé tojngo xi jchaxkoán (Apocalipsis 4:11). Machjén nga kʼoainganʼiolee naxinandále, nga̱ kui tísíchjén Niná ndʼaibi (Hebreos 13:17). Kuinga tsín nikʼéjnasíñá naxinandále Jeobá ninga sakʼoa kjoa sʼená kao jngo ndsʼee. Alikui kixi tíjna tsa kʼoasʼiaan, nga̱ tsín tsa je Jeobá tjínle jée. Likʼiajin kuitso tokoán nga yándsʼiaan koasénlee Jeobá kʼoa kao naxinandále nga̱ nʼio tsjoachaa (tʼexkiai Salmo 119:165). *

18. 1) Jméni xi sʼiaan nga katasʼe kjoanyʼán ya jinjtínná. 2) Jmé kjoanichikontʼain xi sʼená kʼianga nichatʼalee xíngiaa kʼiatsa kʼoakamanile jme xi kasíkaoná.

18 Kʼianga tsjoachaa je ndsʼee bʼenelee yaoná nga nyʼán biyoaa ya jinjtín xi kao je. Kʼoati kui basenkaoná nga tsínkui bʼejintokoán jñani i̱natjín i̱natje̱n josíkaoná je ndsʼee, nga̱ ʼyañá nga chjotajée maa kʼoa saténgitsʼiñá (Proverbios 17:9; 1 Pedro 4:8). Kuilakji je Jeobá, alikui kui koyale nga tsínkʼia sa̱téngi miyole, kʼiatsa tsín kʼoasʼín je Jeobá, ánni nga kui chóyasínilee ñá nga tsínkʼia sa̱téngi je ndsʼee. Kui kjoatsjoacha basenkaoná nga tosi tonda nichatʼalee xíngiaa (Colosenses 3:13TNM). Tonga sakʼoaa ñʼai maná jebi kʼoa ngisakjoán tsa jtiná. Kʼiatsa tjínngijti tokoán tochale jti si̱koaa je chjota xi kasíjtiná kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chʼao koa̱nle. Tonga likui je xotinikoaa, tosa to yaoná tinikiʼoaan. Ngisa nda nga si̱chatʼalee kʼiatsa kʼoakamanile jme xi kasíkaoná (Lucas 17:3, 4). Kʼiatsa kʼoasʼiaan nʼio tse kjoanichikontʼain so̱koná, nyʼán sʼe̱ tokoán, nyʼán kuiyokoaa xíngiaa ya jinjtín kʼoa xi ngisasa chjíle kuinga nyʼán kuiyoaa kao Jeobá (Mateo 6:14, 15; Romanos 14:19).

KʼIÁNI NGA TSÍN TIKOA̱N SI̱MIYOÑÁ JNGO CHJOTA

19. Kʼiáni nga tsín ma tijé nimiyoñá jngo chjota.

19 Sakʼoaa tjínnele nga tsín tijé si̱miyoñá je chjota xi ya tsakatiojin tsakai naxinandále Niná. Kʼiáni nga koa̱n kʼoasʼiaan. Kʼianí tsa jngo chjotale Cristo xi kafaʼatone kjoatéxomale Niná kʼoa likui kʼoakjimanile jéele kʼoa kuichonsjejin naxinandále Niná. Kʼoa kʼoati nikoaa tsa jngo xi kjoandiso tíbakóya kʼoa tsa jngo xi toxá jé kʼoakuitsoni nga tsín timenile nga testigole Jeobá koa̱n. Je Énle Niná kʼoatsokixi: “Tsín tsa [jejin] mangíntʼalao” (tʼexkiai 1 Corintios 5:11-13; 2 Juan 9-11). * Tsakui nichxin nʼio ñʼai koa̱nná nga tsín tijé si̱miyoñá ngisa tsa xíngiaa mani kʼoa tsa miyoná mani. Jósʼiaan. A tosi tonda je si̱miyoaa axo tosa je Jeobá kʼoa kao kjoatéxomale si̱kʼéjnatítjoán. Je Jeobá nʼio bechjí kʼianga kixi mangíntʼalee kʼoa nga nitjosonlee.

20, 21. 1) Ánni nga kjoatsjoachale Jeobá tjenkaosíni kʼianga bichonsjejin je xi jée bajngi. 2) Ánni nga nʼio chjísínile nga nda chjoéjiaan ʼyani xi si̱miyoaa.

20 Ánni nga kʼoabixónsíñá nga kjoatsjoachale Jeobá tjenkao kʼianga kʼoasʼin bichonsjejin je xi tsín kʼoamanile jéele. Xi títjon, kuinga kʼoasʼin sakóle kjoatsjoacha je jaʼaínle Niná kʼoa jokji xkón tíjna jaʼaín jebi (1 Pedro 1:15, 16). Xi majaoni, kuinga kʼoasʼin makuindani je jtín tʼatsʼe je xi tsín mele sikixiyanda yaole, ánsíni nga je ndsʼee xi nda tjíosʼín tosi tonda nda sixásínile Niná kʼoa skoe̱síni nga ninga chʼao chon sonʼnde, ya jinjtín ndasʼin tiyoaa (1 Corintios 5:7; Hebreos 12:15, 16). Xi majanni, kuinga kʼoasʼin sakónile kjoatsjoacha je xi kamajngijée. Kuinga bichonsjejinni nga katasíkjaʼaitsjenjin nga tjínnele sindaya yaole kʼoa ngindia kʼoasʼin jme xi síjé Jeobá (Hebreos 12:11).

21 Tojosísʼin jekaʼyaa, nʼio chjíle nga nda chjoéjiaan je miyoná nga̱ bakinná jokjoan. Kʼiatsa je si̱miyoaa je miyole Jeobá kʼoa tsjoacha koaan je xi tsjoake, jesa miyo xi nʼio nda sʼe̱ná. Kʼoa kui tjoéná ngayeje jmeni xi ndatjín tjínle, xi koasenkaoná nga tosi tonda kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná josʼin mele Jeobá.

^ párr. 4 Kʼianga kʼoasʼin kitsjoatʼa Abraham je ʼndíle tokisʼejnachoa̱ní jmeni xi kisʼin Jeobá nga koanskanni, nga kʼoasʼin kitsjoa je xi tojngo ʼNdíle (Juan 3:16). Je Abraham alikuini kisikʼien je ʼndíle, nga̱ tsakʼéchjoanile je Jeobá kʼoa tosa jngo barré kitsjoangajaonile nga kui katatsjoátʼa (Génesis 22:1, 2, 9-13).

^ párr. 5 2 Samuel 22:26: “Je chjota xi kixi kjima, kixi koai̱n xi kao je; je chjota xi tsín jme jée tjínle, xi tjínle nganʼio, kʼoasʼin jchatokuin nga tsín jme jée tjínle”.

^ párr. 9 Sʼaa ʼndí kji je David kʼianga kisikʼien je Goliat, kʼoa nga kʼien je Jonatán kʼiala kante nóle je David (1 Samuel 17:33; 31:2; 2 Samuel 5:4). Kʼoa tsa jejankan nóle Jonatán nga kʼien, kantejin nó tjentítjonle je David.

^ párr. 10 Ya 1 Samuel 23:17 aon koya tjínni jme xi kitsole Jonatán je David nga kitsjoanganʼiole: 1) nga tsín tsa katatsokjón; 2) nga toxitsjoa tojmeyeje xi sʼin Saúl; 3) nga rey koa̱n David josʼin tjínndajinle Niná; 4) nga tsínkʼia yátsʼi̱n koasenle, kʼoa 5) nga kʼoati be je Saúl nga tsínkʼia yátsʼi̱n koasenle Jonatán je David.

^ párr. 17 Salmo 119:165: “Nʼio tse kjoanyʼán sʼe̱le je xi tsjoake kjoatéxomali, kʼoa lijme xi sikaténgi”.

^ párr. 19 Yaa kjoaʼmiya xi majngokao jñani tso: “Jótjínnele si̱koaa je xi bichonsjejin” kuitsoyasali josʼin ʼyatokon ʼyani xi bichonsjejin naxinandále Niná kʼoa kao xi toxá jé kʼoatsoni nga tsín timenile nga testigole Jeobá koa̱n.