1-3. (a) Otyili patyi otyinene Ombimbiliya ipopia? (b) Oñgeni tupondola okuholovona omapanga maetuhindila okukala novituwa oviwa?

OVANTHU vekahi ngolukutau, vena eyembelo liokuhetekela etyi vakuavo valinga. Katyipuiya okuhetekela ovituwa ine ontheto nonkhalelo yomuenyo yovanthu vana tukala navo apeho.

² Ombimbiliya yapopia otyili tyimwe otyinene etyi yati: “Una weenda novana-ndunge, nae makala nonondunge, mahi una ulinga oupanga nomalai nae makala elai.” (Provérbios 13:20) O proverbio ei ipopia vali unene tyipona vala okukala kumwe. Ondaka “una wenda-enda” ilekesa oupanga. * Omukanda umwe Wombimbiliya wapopia konthele yoversikulu oyo okuti: “Okuenda nomunthu tyakutikinya ohole nokukala apeho nepanga.” Kutavela okuti tuna eyembelo liokuhetekela vana tuhole? Mahi, mokonda tukala apeho nepanga navana tuhole, ovo vapondola okutuhindila, okulinga ovipuka viaviuka ine viahaviukile.

³ Opo tutualeko okukala mohole ya Huku, tuesukisa okuovola okulinga oupanga navana vetuhindila okukala  novituwa oviwa. Oñgeni tupondola okutyilinga? O pokulinga oupanga navana Huku ehole, okuyeka omapanga Ae akale omapanga etu. Soka nawa: Okuti tupondola okukala nomapanga omawa tyipona vana vena ovituwa ine ontheto Jeova aovola momapanga ae? Tutalei ovanthu patyi Huku ehole. Nolusoke lwa Jeova luayandyuluka momutima konthele yomapanga, matukala tyafuapo pala okuholovona omapanga omawa.

4. Omokonda yatyi Jeova watokala okuholovona ovalie mavakala omapanga ae, iya omokonda yatyi aihanena Abraiau okuti “ epanga liange”?

⁴ Konthele yokulinga omapanga, Jeova uholovona nawa olie makala epanga liae. Katyaviukile Jeova okuholovona omapanga? Jeova oe Tatekulu Ohamba wouye auho, iya okukala epanga liae elao limwe enene. Olie, aholovona opo akale epanga liae? Jeova ufuena kuvana vemuyumba onthumbi nokuna ekolelo enene mwe. Tala ongeleka yohongoi Abraiau, uiiwe mokonda yekolelo liae. Soka oñgeni ekolelo liae lialolwa etyi Jeova emuita aave omona wae ngotyilikutila. * Nongotyo, Abraiau “apakula Isake,” ankho una ekolelo enene “liokuti Huku una epondolo liokumupindulapo kononkhia.” (Hebreus 11:17-19) Mokonda Abraiau walekesile ekolelo olio nokuetavela, Jeova nohole emuihana okuti “epanga liange.”—Isaías 41:8; Tiago 2:21-23.

5. Oñgeni Jeova atala vana vemutavela nekolelo?

⁵ Jeova upanda unene vana vemutavela nekolelo. Uhole vana vapaka tete ekolelo mwe tyipona ovipuka ovikuavo.  (Tanga 2 Samuel 22:26.) Ngetyi tuelilongesa Mokapitulu 1 komukanda ou, Jeova upanda unene vana vemutavela nohole. Provérbios 3:32 yati: “Oe una oupanga novaviuki.” Vana vafuisapo ovitumino via Huku, uvekonga nohole okuti: Ovo mavakala “mekaka” liae—okuvetambula opo vemufende nokulikuambela kwe pehena etyi tyivetyilika.—Salmo 15:1-5.

6. Oñgeni matulekesa okuti tuhole Jesus, iya oñgeni Jeova elitehela konthele yavana vehole Omona wae?

⁶ Jeova uhole vana vehole Jesus, Omona wae wongunga. Jesus wati: “Inkha omunthu umwe enthyole, metavela ondaka yange, iya Tate yange makala noluembia nae. Iya onthue matuende kwe, atukakala nae.” (João 14:23) Oñgeni matulekesa okuti tuhole Jesus? Onkhalelo imwe okutavela ovitumino viae, okukutikinya otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa nokulinga ovalongwa. (Mateus 28:19, 20; João 14:15, 21) Tupu tulekesa okuti tuhole Jesus tyina ‘tulandula onomphai mbae,’ nokumuhetekela monondaka no movituwa namphila tuvakuankhali. (1 Pedro 2:21) Jeova uhambukwa unene okutala ononkhono mbavana vehole Omona wae nokuovola okumuhetekela.

7. Omokonda yatyi tyakolela omapanga etu akale omapanga a Jeova?

⁷ Ekolelo, noukuatyili, nokutavela, nohole tuna na Jesus nonkhalelo atuwa, ovio ovituwa Jeova aovola komapanga Ae. Tuesukisa okulipula okuti: ‘Omapanga ange ena ovituwa ovio? Omapanga ange omapanga a Jeova?’ Okulinga omapulo oo tyakolela. Ovanthu vaovola okukala novituwa vihambukiswa Huku, nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba nombili, vapondola okukala omapanga omawa etuhindila okukala novituwa oviwa, nokutuavela ondundo yokutualako okuhambukiswa Huku.—Tala okakasa kati: “ Oityi tyilingisa Omunthu Okukala Epanga Ewa?”

8. Oityi tyikuhuvisa tyina utala oupanga: (a) wa Noemi na Rute? (b) wovakuendye vetatu ova Hebreu? (c) wa Paulu na Timoteo?

⁸ Movihonekwa muna onongeleka ononyingi mbovanthu vapolako ouwa mokonda yokuaholovona omapanga omawa. Ove upondola okutanga konthele youpanga wa Noemi na Rute, no konthele yovakuendye vetatu ova Hebreu ko Mbambilonia ankho omapanga otyotyili, no konthele youpanga wa Paulu na Timoteo. (Rute 1:16; Daniel 3:17, 18; 1 Coríntios 4:17; Filipenses 2:20-22) Mahi, matutale ongeleka onkhuavo ongwa: Oupanga wa David na Jonatã.

9, 10 Opi patuka oupanga wa David na Jonatã?

⁹ Ombimbiliya ipopia okuti etyi David aipaa Goliya “Jonatã na David avakala omapanga omanene, iya Jonatã ahimbika okukala nohole nae ngetyi elihole.” (1 Samuel 18:1) Ngotyo vahimbika oupanga umwe omuwa, namphila ankho vena omanina elikalela, watualako alo etyi Jonatã ankhila kovilwa. * (2 Samuel 1:26) Oityi tyapamekele oupanga wovanthu ovo vevali?

¹⁰ David na Jonatã ankho vena oupanga wapama mokonda ankho vehole unene Huku tupu ankho vena ehando enene liokutualako nekolelo mwe. Otyo tyevekuatesako okupameka oupanga wavo na Huku. Kese umwe ankho una ovituwa vipanda mukuavo. Tyotyili, Jonatã wahuvile unene na David mokonda waamena enyina lia Jeova nombili nokuakola omutima. David tyotyili ankho una onthilo nomulume oo omukulu wamena onkhalelo Jeova  alinga ovipuka, iya nokueliola omutima ankho upaka omasuko a David komutwe tyipona ae. Mongeleka, tala etyi tyapita na David etyi ankho ekahi nokumona ononkhumbi momuenyo wae. David ankho ukahi nokuhataikiswa moluhandya, akaholama okutila Ohamba Saulu tate ya Jonatã. Jonatã alekesa okuti omukuatyili etyi ekelivasa na David “opo emukuateseko nokumupameka.”  (1 Samuel 23:16) Soka oñgeni David elitehelela etyi epanga liae enene emukuatesako nokumupameka! *

11. Oityi ongeleka ya Jonatã na David yekulongesa konthele youpanga?

¹¹ Oityi tuelilongesila kongeleka ya Jonatã na David? Haunene, tuelilongesa okuti otyipuka tyakolela vali okukala nomapanga vapanda ovitumino via Huku. Tyina tulinga oupanga novanthu vena etavelo like noonthue, nokupanda ovitumino via Huku ngonthue, tupu vahanda  okutualako nekolelo mu Huku, tupondola okutomphola navo konthele yomalusoke no nongeleka mbutuhambukiswa nokutupameka. (Tanga Romanos 1:11, 12.) Tuvasa ovanthu ovo vesuka novipuka viopaspilitu pokati kovakuatate vetu. Otyo tyihangununa okuti, aveho veya Mondyuo Yomaliongiyo omapanga omawa? Au.

12, 13. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okuholovona nawa omapanga alo umwe pokati kovakuatate? (b) Ovitateka patyi omawaneno pomuvo wo Vakristau votete vakalele navio iya omalondolo patyi apama Paulu aavelele?

¹² Alo umwe mewaneno, tuesukisa okuholovona nawa, inkha tuhanda okukala nomapanga etupameka mopaspilitu. Okuti otyo tyituhuvisa? Au. Ovakristau vamwe mewaneno vesukisa omuwo omunyingi opo vekule mopaspilitu, ngetyi ovinyango vimwe komuti wike viseta okupia. Moluotyo, momawaneno aeho tuvasamo Ovakristau vekahi nokukula mopaspilitu monkhalelo yelikalela. (Hebreus 5:12–6:3) Tyotyili, tulekesa okuti tuapwa-elundo nokuna ohole novape ine vana vasoya, mokonda tuhanda okuvekuatesako okukula mopaspilitu.—Romanos 14:1; 15:1.

¹³ Ovikando vimwe, papondola okumoneka ovitateka mewaneno viesukisa okukala tyalunguka noupanga wetu. Vamwe hamwe vekahi nokukala novituwa ovivi. Vakuavo hamwe vekahi nokukala nonkhongo notyituwa tyokuliyava. Omawaneno pomuvo wo Vakristau votete nao akalele novitateka ngovio. Namphila ovanthu ovanyingi ankho vena ekolelo, vamwe ankho kavalingi ovipuka monkhalelo yaviuka. Mokonda vamwe ankho mewaneno lio Korinto kavaamena omalongeso amwe Ovakristau, apostolu Paulu walondola ewaneno okuti: “Muhayondyuei. Omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.” (1 Coríntios 15:12, 33) Paulu alondola Timoteo okuti alo umwe pokati  kovakuatate Ovakristau papondola okumoneka vamwe vapondola okulinga ovipuka monkhalelo yahaviukile. Timoteo alondolwa opo akale kokule novanthu ovo, nokuhalingi oupanga navo.—Tanga 2 Timóteo 2:20-22.

14. Oñgeni matuundapesa momuenyo wetu ovitumino vivahiwa momalondolo a Paulu?

¹⁴ Oñgeni matuundapesa momuenyo wetu ovitumino vivahiwa momalondolo a Paulu? Omokulityilika okulinga oupanga na kese munthu—tyilinge mokati, no kondye yewaneno—vapondola okutuhindila okukala novituwa ovivi. (2 Tessalonicenses 3:6, 7, 14) Tuesukisa okuamena oupanga wetu na Jeova. Hinangela okuti tukahi ngolukutau, tuna eyembelo liokuhetekela etyi omapanga etu alinga nokusoka. Katupondola okupaka olukutau momaande iya atukevelela lunyine ovinyu. Tupu, katupondola okulinga oupanga novanthu vetuhindila okukala novituwa ovivi iya atukevelela okukala novituwa oviwa.—1 Coríntios 5:6.

15. Oñgeni upondola okuvasa omapanga mewaneno alinga ononkhono opo vatualeko noupanga omuwa na Jeova?

¹⁵ Tyotyili, katyipuiya okuvasa omapanga omawa pokati kovakuatate vetu. (Salmo 133:1) Oñgeni upondola okuvasa omapanga mewaneno alinga ononkhono opo vatualeko noupanga wavo omuwa na Jeova? Tyina utualako okukala novituwa Huku apanda, vakuenyi navo vahanda okuhambukiswa Huku mavaovola okukala epanga liove. Tupu, nove hamwe wesukisa okuhimbika okuovola okukala nomapanga omape. (Tala okakasa kati “ Oñgeni Matulingi Omapanga Omawa.”) Ovola ovanthu vena ovituwa uhanda okukala navio. Landula onondonga Mbombimbiliya ‘mbokukala nohole novanthu aveho’ okuovola okulinga oupanga novakuatate aveho, vomihoko, novilongo vielikalela. (2 Coríntios 6:13; tanga 1 Pedro 2:17.) Uhalinge vala oupanga navana ulifwe navo. Hinangela okuti Jonatã ankho omukulu ku David. Ovakulu ovanyingi  vapondola okupameka oupanga nongeleka nounongo wavo.

16, 17. Inkha omukuatate umwe utulinga otyipuka tyitunumanesa, omokonda yatyi katupondola okuyekapo ewaneno?

¹⁶ Mokonda mewaneno muna ovanthu vena ovituwa vielikalela, ovikando vimwe papondola okumonena ovitateka. Omukuatate umwe upondola okulinga otyipuka tyimwe tyinumanesa. (Provérbios 12:18) Hamwe ovitateka viya mokonda yovituwa viovanthu vielikalaila, mokonda yotyipuka apopiwa ine onkhalelo yokupopia yelikalela. Okuti matulipunduka mokonda yotyo nokuyekapo ewaneno? Au, inkha tuna ohole yotyotyili na Jeova navana ehole.

¹⁷ Mokonda Jeova Omupakeko wetu Nomutungi  womuenyo, watokala okumulekesa ohole nomutima auho. (Revelação [Apocalipse] 4:11) Tupu, ewaneno aundapesa liatokala ombatelo yetu. (Hebreus 13:17) Ngotyo inkha omukuatate umwe utulinga otyipuka tyitunumanesa ine tyitusoyesa uhayekepo ewaneno opo ulekese okuti wanumana. Tuhalingei ngotyo! Jeova haeko wetunumanesa. Ohole yetu na Jeova kamaituyeke tumutyindamene ine ovanthu vae!—Tanga Salmo 119:165.

18. (a) Oityi tupondola okulinga opo tukale nombembwa mewaneno? (b) Okutokola okuevela tyina pena ehunga ewa pala okutyilinga tyeeta ouwa patyi?

¹⁸ Ohole novakuatate vetu itulunda okulinga ononkhono opo tukale nombembwa mewaneno. Jeova utyii okuti ovanthu vae ovakuankhali, nonthue otyo tuna okusoka konthele yovakuatate vetu. Ohole itukuatesako okuhatale koviponyo ovitutu nokuhinangela okuti atuho tuvakuankhali iya tupengesa. (Provérbios 17:9; 1 Pedro 4:8) Ohole itukuatesako okutualako “okulievela pokati tyihakuluminyua.” (Colossenses 3:13) Katyapepukile okuendela apeho monondonga ombo. Inkha tuyeka omalusoke omavi etutumine, tupondola okukala nonkhongo, atusoko okuti okukala nonyengo onkhalelo imwe ongwa yokuhitisa una wetunumanesa. Tyotyili, tyina tukala nonkhongo, tukahi nokulinyona onthue muene. Okutokola okuevela tyina pena ehunga ewa pala okutyilinga tyeeta ouwa. (Lucas 17:3, 4) Otyo, tyituavela ombembwa momutima, nokueta ombembwa mewaneno, haunene tyiyakulila oupanga wetu na Jeova.—Mateus 6:14, 15; Romanos 14:19.

19. Ovipuka patyi vipondola okutulingisa okuyekapo oupanga nomunthu umwe?

¹⁹ Ovikando vimwe, tuesukisa okuyekapo okulinga oupanga nomunthu wayekapo okulinga onthele yewaneno.  Tulinga ngotyo tyina omunthu ayekapo okuendela movitumino via Huku, iya ehelivele apolwa mewaneno. Ine tyina ehetavela ekolelo pokulongesa omatutu ine okulipola mewaneno. Ondaka ya Huku yetupopila okuti “yekeipo okuliwaneka” novanthu ovo. * (Tanga 1 Coríntios 5:11-13; 2 João 9-11) Tyipondola okupuiya okulinga ngotyo tyina omunthu epanga lietu ine ombunga yetu. Okuti matukala tyapama, nokulekesa okuti tuvakuatyili na Jeova novitumino viae viaviuka kovipuka aviho? Hinangela okuti Jeova upanda unene oukuatyili nokutavela.

20, 21. (a) Omokonda yatyi okupola omunthu mewaneno tyilekesa ohole nae? (b) Omokonda yatyi tuesukisa okuholovona nawa omapanga etu?

²⁰ Tyotyili, okupolwa mewaneno tyilekesa oluembia lwa Jeova. Ñgeni ngotyo? Okupola omunthu mewaneno uhelivele tyilekesa ohole nenyina likola lia Jeova novitumino viae. (1 Pedro 1:15, 16) Tupu tyiamena ewaneno. Ovakuatate vaamenwa kovituwa ovivi viovanthu valinga onkhali tyawina. Ngotyo, vapondola okutualako okufenda Jeova, nonthumbi yokuti ewaneno etililo liapama mouye ou wovivi. (1 Coríntios 5:7; Hebreus 12:15, 16) Okupola omunthu mewaneno walinga onkhali tyilekesa ohole nae. Namphila katyapepukile okupolwa mewaneno, omunthu wesukisa okuimbuka okuti una okulinga omapiluluko kovituwa viae nokulinga ononkhono opo akondoke ku Jeova.—Hebreus 12:11.

²¹ Katuanye okuti tuna eyembelo liokuhetekela etyi omapanga etu alinga. Moluotyo, tuesukisa okuholovona nawa omapanga etu. Inkha omapanga a Jeova akala omapanga etu, nokukala nohole navana Huku ehole, matukala nomapanga omawa. Ovituwa viavo mavitukuatesako okutualako netokolo liokuhambukiswa Jeova.