KĀPITE 3
Kotou ʼOfa Kiā Nātou ʼAē ʼe ʼOfa Ki Ai Te ʼAtua
“Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto.”—TĀʼAGA LEA 13:20.
1-3. (a) Koteā te faʼahi ʼe moʼoni ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu? (b) ʼE tou lava filifili feafeaʼi he ʼu kaumeʼa ʼe natou uga anai tātou ki te meʼa ʼaē ʼe lelei?
OHAGĒ pē ko he moʼi vavae mokā hili ki he moʼi vai pea ʼe ina homi te moʼi vai ʼaia, ʼo toe fēia pē mo te hahaʼi mo kapau ʼe natou fakakaugā ki niʼihi, pea ʼe natou faʼifaʼitakiʼi tonatou ʼu maʼuli. ʼE faigafua pē hatatou faʼifaʼitakiʼi te ʼu ʼulugaaga ʼo nātou ʼaē ʼe tou fakakaugā ki ai pea mo tali tanatou ʼu lēkula.
2 Ko te vaega Fakatohi-tapu ʼaenī, ʼe ina fakahā mai ia te faʼahi ʼe moʼoni: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto, kae ko ʼaē ʼe fakatahi mo te kau vale, ʼe fua kovi anai kiā ia.” (Tāʼaga Lea 13:20) Ko te tāʼaga lea ʼaenī, ʼe mole fakaʼuhiga ia ki hata felōgoi fēia pē mo he tahi. Ko te kupuʼi palalau “haʼele mo,” ʼe fakaʼuhiga ki he fakatahi tuʼumaʼu mo he tahi. * ʼI te tohi Fakatohi-tapu, ʼe ʼui fēnei ai ʼo ʼuhiga mo te vaega ʼaia: “Ko te haʼele ʼaē mo he tahi ko tona fakaʼuhiga ʼe tou ʼofa pea mo pipiki ki ai.” ʼE kotou manatu tahi anai koa mo te ʼui ʼaē ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia nātou ʼaē ʼe tou fakakaugā ki ai? ʼE hoko te faʼahi ʼaia, heʼe ʼi tatatou fakatahi mo nātou ʼaia, ʼe feala ke tou fai he ʼu meʼa ʼe lelei peʼe kovi.
3 Ke tou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe maʼuhiga ke tou kumi hotatou ʼu kaumeʼa ʼe natou uga anai tātou ki te meʼa ʼaē ʼe lelei. ʼE lava feafeaʼi hatatou fai ia te faʼahi ʼaia? ʼE feala ke tou fai ia te faʼahi ʼaia mokā ʼe tou ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe ʼofa ki ai te ʼAtua, ke
liliu tona ʼu kaumeʼa ko hotatou ʼu kaumeʼa. Kotou fakakaukauʼi age muʼa, ʼe feala koa ke tou maʼu he ʼu kaumeʼa ʼe lelei age iā nātou ʼaē ʼe natou maʼu te ʼu kalitātē ʼaē ʼe kumi e Sehova ʼi tona ʼu kaumeʼa? Koia ʼe tou talanoa anai ki te faʼahiga hahaʼi ʼaē ʼe ʼofa ki ai te ʼAtua. ʼAki tatatou mahino lelei ki te manatu ʼa Sehova, ʼe feala ai leva ke tou filifili hotatou ʼu kaumeʼa ʼe natou uga anai tātou ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.TE FAʼAHIGA HAHAʼI ʼAĒ ʼE ʼOFA KI AI TE ʼATUA
4. He koʼē ʼe tuha mo Sehova ke ina filifili tona ʼu kaumeʼa, pea he koʼē neʼe fakahigoaʼi e Sehova ia Apalahamo ko ‘tona kaumeʼa’?
4 ʼO ʼuhiga mo te fakakaumeʼa mo he tahi, ʼe filifili e Sehova ia nātou ʼaē ke kaumeʼa mo ia. ʼE tuha koa mo ia ke ina fai ia te faʼahi ʼaia? ʼI tona fakahagatonu, ko ia te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau, pea ʼe ko he toe pilivilēsio lahi hata kaumeʼa mo ia. Ko ai ʼaē kā ina filifili anai ke liliu ko hona kaumeʼa? ʼE fakaovi ia Sehova kiā nātou ʼaē ʼe falala age kiā te ia pea mo tui kiā te ia. Ohagē lā ko te pāteliaka ko Apalahamo, ko he tagata neʼe ʼiloa ʼuhi ko tana tui lahi. ʼE mole ʼi ai he toe ʼahiʼahi lahi ʼo ʼuhiga mo te tui, ʼe faigataʼa age ki he tamai mo kapau ʼe kole age ki ai ke ina sākilifisioʼi hona foha. * Kae “ ʼe feala pē ke ʼui neʼe . . . momoli [e Apalahamo] ia Isaake,” he neʼe tui papau ia ‘ ʼe feala ki te ʼAtua ke ina toe fakatuʼuake ia mai te kau mate.’ (Hepeleo 11:17-19) ʼUhi ko te fakahā e Apalahamo ia te taʼi tui ʼaia pea mo fakalogo ki te ʼAtua, neʼe fakahigoaʼi fakapelepele ai leva ia ia e Sehova ko ‘tona kaumeʼa.’—Isaia 41:8; Sake 2:21-23.
5. ʼE feafeaʼi kiā Sehova ia nātou ʼaē ʼe fakalogo agatonu age kiā te ia?
5 ʼE maʼuhiga ʼaupitō kiā Sehova ia te fakalogo agatonu. ʼE ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe maʼuhiga lahi age kiā nātou ia te nofo agatonu kiā te ia. (2 Samuele 22:26) Ohagē ko tatatou vakaʼi ʼi te Kāpite 1 ʼo te tohi ʼaenī, ʼe fiafia lahi Sehova iā nātou ʼaē ʼe natou filifili ke natou fakalogo kiā te ia ʼuhi ko tonatou ʼofa ʼaē kiā te ia. ʼE ʼui ia Tāʼaga Lea 3:32: “ ʼE kaumeʼa ia mo te hahaʼi faitotonu.” Ko nātou ʼaē ʼe natou fakalogo agatonu ki te ʼu fakamaʼua ʼa te ʼAtua, ʼe fakaafe nātou e Sehova ke natou nonofo ʼi tona “falelā”—ke natou tauhi kiā te ia pea mo natou faikole age kiā te ia ʼi te temi fuli pē.—Pesalemo 15:1-5.
6. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi totatou ʼofa ʼaē kiā Sesu, pea ʼe feafeaʼi te loto ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼAlo?
6 ʼE ʼofa Sehova kiā nātou ʼaē ʼe ʼofa kiā Sesu, tona ʼAlo ʼulu tokotahi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Kapau ʼe ʼofa he tahi kiā te au, pea ʼe ina taupau anai taku folafola, pea ko taku Tamai ʼe ʼofa anai kiā te ia, pea ʼe mā ʼomai anai kiā te ia pea ʼe mā gaohi anai tomā nofoʼaga iō ia.” (Soane 14:23) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi totatou ʼofa ʼaē kiā Sesu? ʼE mahino ia ʼaki tatatou fakalogo ki tana ʼu fakatotonu, ʼaē ʼe kau kiai ia te fekau ʼaē ke tou fakamafola ia te logo lelei pea mo fai ni ʼu tisipulo. (Mateo 28:19, 20; Soane 14:15, 21) ʼE tou toe fakahā totatou ʼofa ʼaē kiā Sesu mokā ʼe tou “mulimuli lelei ki tona ʼu tapugā vaʼe,” ʼo tou faiga ke tou faʼifaʼitakiʼi tana ʼu faʼahiga palalau pea mo tana aga, ʼo fakalogo pē ki totatou ʼu fealagia ʼi totatou ʼuhiga hahaʼi agahala. (1 Petelo 2:21) ʼE fiafia Sehova ʼi tana fakatokagaʼi te ʼu faiga ʼa nātou ʼaē, ʼaki tonatou ʼofa ki tona ʼAlo, ʼe natou faʼifaʼitakiʼi te aga ʼa Kilisito.
7. He koʼē ʼe ko he fakatuʼutuʼu fakapotopoto ke tou kaumeʼa mo te ʼu kaumeʼa ʼo Sehova?
7 Ko te tui, te agatonu, te fakalogo pea mo te ʼofa kiā Sesu pea mo tana ʼu fakatotonu—ʼe kau ʼi te ʼu kalitātē ʼaē ʼe loto e Sehova ke maʼu e Tona ʼu kaumeʼa. ʼE lelei ke tou fai e tātou takitokotahi ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘Ko nātou ʼaē ʼe au fakakaugā ki ai ʼe natou maʼu koa ia te ʼu kalitātē pea mo te ʼu agaaga ʼaia? Kua liliu koa te ʼu kaumeʼa ʼo Sehova ko toku ʼu kaumeʼa?’ ʼE ko he fakatuʼutuʼu fakapotopoto te fai fēia. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe natou maʼu ia te ʼu kalitātē fakaʼatua pea mo faʼafai ʼi te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga, ʼe feala ke natou uga tātou ki he meʼa ʼe lelei, pea ke tou fakahoko tatatou fakatotonu ʼaē ke tou fakafiafia ia te ʼAtua.—Vakaʼi ʼi te pāsina 29, ia te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ko tona kupu tāfito “Koteā Te Fakaʼuhiga ʼo He Kaumeʼa Lelei?”
TOU TĀʼOFI HE AKO MAI TE ʼU FAʼIFAʼITAKI ʼI TE TOHI-TAPU
8. Koteā ʼaē ʼe kotou leleiʼia ʼi te felōgoi ʼaē neʼe maʼu e (a) Naomi pea mo Lute? (b) te ʼu tūpulaga Hepeleo e toko tolu? (c) Paulo pea mo Timoteo?
8 ʼE tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu he ʼu tuʼuga faʼifaʼitaki ʼo te ʼu lelei neʼe maʼu e nātou ʼaē neʼe natou filifili honatou ʼu kaumeʼa lelei. ʼE feala hakotou lau ia te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te felōgoi ʼaē neʼe maʼu e Naomi pea mo Lute, ia te ʼohoana ʼo tana tama, te felōgoi lelei ʼa te ʼu tūpulaga Hepeleo e toko tolu ʼi Papiloni, pea mo te felōgoi ʼaē neʼe maʼu e Paulo mo Timoteo. (Lute 1:16; Taniela 3:17, 18; 1 Kolonito 4:17; Filipe 2:20-22) Kae ʼe tou talanoa tāfito anai ki te tahi faʼifaʼitaki fakaofoofo, te felōgoi ʼaē neʼe maʼu e Tavite mo Sonatane.
9, 10. Koteā ʼaē neʼe fakatafito kiai ia te fakakaumeʼa ʼa Tavite pea mo Sonatane?
9 ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼi te ʼosi matehi e Tavite ia Koliate, “neʼe kamata pipiki te nefesi ʼo Sonatane ki te nefesi ʼo Tavite, pea neʼe kamata ʼofa ia Sonatane kiā te ia ohagē ko tona nefesi totonu.” (1 Samuele 18:1) Neʼe kamata ai te fakakaumeʼa mālohi, pea logolā te vaha mamaʼo ʼo tonā ʼu taʼu kae neʼe gata pē ia tanā felōgoi lelei ʼaia ʼi te mate ʼo Sonatane ʼi te tau. * (2 Samuele 1:26) Koteā ʼaē neʼe fakatafito kiai te mālohi ʼo te noʼo ʼo tanā fakakaumeʼa?
10 Neʼe felōgoi lelei ia Tavite pea mo Sonatane he neʼe nā ʼoʼofa toko lua ki te ʼAtua pea mo nā loloto ʼaupitō ke nā nonofo agatonu kiā te ia. Neʼe logotahi te ʼu tagata ʼaia e toko lua he neʼe nā fia fakafiafia ia te ʼAtua. Neʼe nā maʼu toko lua ia te ʼu kalitātē ʼaē neʼe tupu ai tanā feʼofaniʼaki. ʼE mahino ia neʼe malave kiā Sonatane ia te lototoʼa pea mo te faʼafai ʼa te tūpulaga ʼaia ʼaē neʼe mole mataku ʼo fakatapuhā ia te huafa ʼo Sehova. ʼE mahino ia neʼe fakaʼapaʼapa ia Tavite ki te mātuʼa ʼaia, ʼaē neʼe lagolago agatonu ki te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova pea neʼe mole manatu ia kiā ia, 1 Samuele 23:16) Kotou fakakaukauʼi age muʼa pe neʼe feafeaʼi ia Tavite ʼi te temi ʼaē neʼe ʼalu age ai tona kaumeʼa ʼofaina ʼaia pea mo foaki age tana tokoni, ʼo ina fakalotomālohiʼi ia ia! *
kae ina fakamuʼamuʼa te maʼuli ʼo Tavite ʼi tona ia maʼuli. Ohagē lā, tou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe lotovaivai lahi ai Tavite, he neʼe tonu ke hola ʼo maʼuli ʼi te toafa moʼo haofaki ia tona maʼuli mai te ʼita ʼo te Hau agakovi ko Saulo, te tamai ʼa Sonatane. Neʼe fakahā e Sonatane tana agatonu, ʼo tuʼu ake pea mo “ ʼalu kiā Tavite . . . moʼo fakalotomālohiʼi ia ia ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua.” (11. Koteā te ako ʼo ʼuhiga mo te fakakaumeʼa neʼe kotou tāʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Sonatane pea mo Tavite?
11 Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Sonatane pea mo Tavite? Ko te ako tāfito ʼaē ʼe tou maʼu mai iā nāua, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupitō ke felōgoi lelei ai he ʼu kaumeʼa, ʼe tonu ke natou manako ki te ʼu meʼa fakalaumālie. Kā tou fakaovi kiā nātou ʼaē ʼe natou tui ki te ʼu akonaki ʼaē ʼe tou tui kiai, pea mo fai Loma 1:11, 12) ʼE tou maʼu ia te ʼu taʼi fakakaugā lelei ʼaia ʼi te lotolotoiga ʼo te kau ʼatolasio ʼa Sehova. Kae ko tona fakaʼuhiga koa ko natou fuli ʼaē ʼe ʼomai ʼo fono ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga ʼe ko he ʼu fakakaugā lelei? Kailoa ia.
ohagē ko tātou ia te ʼu lēkula ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo natou fia nonofo agatonu ki te ʼAtua ohagē ko tātou, ʼe tou fevaevaeʼaki ai anai he ʼu manatu pea mo he ʼu meʼa neʼe hoko ʼe fakalotomālohi. (ʼE TOU FILIFILI FEAFEAʼI ANAI TOTATOU ʼU KAUMEʼA?
12, 13. (a) He koʼē ʼe tonu ke tou filifili lelei totatou ʼu kaumeʼa māʼiapē lā ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Kilisitiano? (b) Koteā te faigataʼaʼia neʼe hoko ʼi te ʼu kōkelekāsio ʼi te ʼuluaki sēkulō, pea koteā te ʼu fakatokaga mālohi ʼaē neʼe fai e Paulo?
12 Māʼiapē lā ʼi te kōkelekāsio, ʼe tonu ke tou filifili lelei ke tou kaumeʼa mo nātou ʼaē kā tokoni mai anai ke tou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE tonu koa ke tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia? Kailoa ia. ʼE lagi ko ʼihi Kilisitiano ʼi te kōkelekāsio ʼe tuai anai tanatou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, ohagē pē ko ʼihi fuaʼi ʼakau ʼe momoho tuai. Koia ʼi te ʼu kōkelekāsio fuli pē, ʼe ʼi ai te ʼu Kilisitiano ʼe mole tatau ia tanatou tuputupu ʼaē ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Hepeleo 5:12–6:3) ʼE mahino papau ia, ʼe tou faʼa kātaki pea mo ʼofa kiā nātou ʼaē kei foʼofoʼou peʼe vaivavai, heʼe tou fia tokoni kiā nātou ke natou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie.—Loma 14:1; 15:1.
13 ʼE feala ke hoko ʼi te kōkelekāsio he ʼaluʼaga ʼe tonu ai anai ke tou tōkakaga kiā nātou ʼaē ʼe tou fakakaugā ki ai. ʼE feala ki ʼihi iā nātou ʼaia ke natou fai he aga ʼe mole lelei. Ko ʼihi ʼe lagi natou ʼita tāʼofi peʼe natou meo tuʼumaʼu. Neʼe hoko te faigataʼaʼia ʼaia ʼi te ʼu kōkelekāsio ʼo te ʼuluaki sēkulō. Logolā te agatonu ʼa te tokolahi, kae ko ʼihi neʼe mole lelei tanatou aga. Ko ʼihi ʼi te kōkelekāsio ʼo Kolonito neʼe mole natou lagolago ki te ʼu akonaki Fakakilisitiano, koia ʼaē neʼe fai ai e te ʼapositolo ko Paulo ia te fakatokaga ʼaenī ki te kōkelekāsio: “ ʼAua naʼa kotou faihala. Ko te ʼu fakakaugā kovi, ʼe natou maumauʼi te ʼu agamāhani ʼaoga.” (1 Kolonito 15:12, 33) Neʼe fakatokaga e Paulo kiā Timoteo, māʼiapē lā ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Kilisitiano ʼe feala pē ki ʼihi Kilisitiano ke mole natou agatonu. Neʼe ina ʼui kiā Timoteo ke fakamamaʼo mai ia nātou ʼaia, ke ʼaua naʼa fakatahi mo nātou.—2 Timoteo 2:20-22.
14. ʼE tou lava maʼuliʼi feafeaʼi ia te pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu mai te ʼu fakatokaga ʼaē neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakakaugā?
14 ʼE tou lava mulimuli feafeaʼi ki te pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu mai te ʼu fakatokaga ʼaē neʼe fai e Paulo? ʼAki tatatou mole fakatahi ki he tahi ʼe feala ke ina fakaneke tātou ki he ʼu meʼa ʼe kovi, ʼi te loto kōkelekāsio peʼe ʼi tuʼa atu ʼo te kōkelekāsio. (2 Tesalonika 3:6, 7, 14) ʼE tonu ke tou puipui tatatou ʼu felōgoi ʼaē mo Sehova. Tou manatuʼi, ohagē ko he moʼi vavae, ʼe tou faʼifaʼitakiʼi te ʼu aga ʼo totatou ʼu kaumeʼa lelei. Ohagē pē ko hatatou tuku he moʼi vavae ki te vai ʼe mole fonu anai ia ko te huʼa vino, ʼo toe fēia pē ʼe mole feala anai ke tou agalelei mo kapau ʼe tou fakatahi mo ni hahaʼi ʼe agakovi.—1 Kolonito 5:6.
ʼE feala ke tou maʼu he ʼu kaumeʼa lelei ʼi te lotolotoiga ʼo te kau ʼatolasio ʼa Sehova
15. Koteā ʼaē ʼe kotou lava fai ke kotou maʼu ʼi te kōkelekāsio hokotou ʼu kaumeʼa ʼe maʼuhiga kiā nātou tanatou ʼu felōgoi ʼaē mo Sehova?
15 Meʼa lelei heʼe lahi te ʼu kaumeʼa lelei ʼe feala ke tou maʼu ʼi te lotolotoiga ʼo te kau ʼatolasio ʼa Sehova. (Pesalemo 133:1) ʼE kotou lava maʼu feafeaʼi ʼi te kōkelekāsio hokotou ʼu kaumeʼa ʼe maʼuhiga kiā nātou tanatou ʼu felōgoi ʼaē mo Sehova? ʼI takotou faiga ʼaē ke kotou maʼu te ʼu kalitātē pea mo te aga ʼa te ʼAtua, ʼe mahino papau ia ko nātou ʼaē ʼe manatu ohagē ko koutou ʼe natou fakaovi atu anai. Pea ʼi takotou faiga ʼaia, ʼe lagi tonu anai ke kotou fai he ʼu fetogi ke kotou maʼu ai he ʼu kaumeʼa foʼou. (Vakaʼi ʼi te pāsina 30, ia te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ko tona kupu tāfito “ ʼE Tou Lava Maʼu Feafeaʼi He ʼu Kaumeʼa Lelei?”) Kotou kumi ia nātou ʼaē ʼe natou maʼu te ʼu kalitātē ʼaē ʼe kotou fia maʼu mo koutou. Kotou mulimuli ki te tokoni ʼa te Tohi-Tapu ʼaē ke kotou “fakafālahi” ʼi takotou aga fakakaumeʼa, ʼo kotou kumi ke kotou kaumeʼa mo te ʼu tehina mo tuagaʼane, logolā te kehekehe ʼaē ʼo te lanu peʼe ko te agaʼi fenua. (2 Kolonito 6:13; 1 Petelo 2:17) ʼAua naʼa kotou fakakaumeʼa pē mo nātou ʼaē ʼe taʼu tahi mo koutou. Kotou manatuʼi ko Sonatane neʼe matuʼa age ia iā Tavite. Ko te fakakaumeʼa mo nātou ʼaē kua fotufotuʼa age ʼe fua lelei ʼaupitō anai kiā tātou, heʼe natou vaevae mo tātou tonatou faʼahiga maʼuli pea mo tanatou kua aga fakapotopoto.
KĀ HOKO HE ʼU FAIGATAʼAʼIA
16, 17. Kapau ʼe tou mamahi ʼuhi ko he tehina peʼe ko he tuagaʼane, he koʼē ʼe mole tonu ke tou mavae ʼi te kōkelekāsio?
16 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼi te kōkelekāsio ʼe kehekehe ia te ʼu agaaga pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe tou lahilahi ake ai, koia ʼe feala ai ʼi ʼihi temi ke hoko he ʼu faigataʼaʼia. ʼE feala ki he tehina peʼe ko he tuagaʼane ke ina fai he palalau peʼe ko he meʼa, ʼo tou mamahi ai. (Tāʼaga Lea 12:18) ʼI ʼihi temi, ʼe hoko te ʼu faigataʼaʼia ʼuhi ko te kehekehe ʼo te ʼu ʼulugaaga, peʼe ko he ʼu femahinohalaʼaki, peʼe ko te kehekehe ʼo te ʼu manatu. ʼE tou tūkia anai koa ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaia pea mo tou mavae anai ʼi te kōkelekāsio? Kapau ʼe tou ʼofa moʼoni iā Sehova pea mo nātou ʼaē ʼe ʼofa ki ai, ʼe mole tou fai anai te faʼahi ʼaia.
17 ʼUhi ko ia totatou Tupuʼaga pea mo ina taupau totatou maʼuli, koia ʼe tāu mo Sehova ke tou ʼofa ki ai pea mo tauhi kātoa kiā te ia. (Fakahā 4:11) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tāu ke tou lagolago agatonu ki te kōkelekāsio ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua. (Hepeleo 13:17) Koia kapau ʼe tou mamahi peʼe tou lotovaivai ʼuhi ko he tehina peʼe ko he tuagaʼane, ʼe mole tou mavae anai ʼi te kōkelekāsio moʼo fakahā ʼe tou ʼita. ʼE mole feala ke tou fai he aga fēia. Neʼe mole ko Sehova ʼaē neʼe ina fakamamahiʼi tātou. ʼUhi ko totatou ʼofa ʼaē kiā Sehova ʼe mole tou situʼa anai ki ai pea mo tana hahaʼi!—Pesalemo 119:165.
18. (a) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo taupau ia te tokalelei ʼo te kōkelekāsio? (b) Koteā te ʼu tapuakina ʼaē kā tou maʼu anai mo kapau ʼe tou loto fakamolemole heʼe ʼi ai tona tupuʼaga tāfito ʼaē ke tou fai ai te faʼahi ʼaia?
18 Ko totatou ʼofa ʼaē ki totatou ʼu tehina pea mo tuagaʼane ʼe ina uga tātou ke tou kumi te tokalelei ʼi te kōkelekāsio. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼofa ki ai Sehova, ʼe mole ina fakamaʼua ke natou haohaoa, ʼo fēia mo tātou ʼe mole tonu ke tou fakamaʼua te faʼahi ʼaia kiā nātou. Ko te ʼofa, ʼe ina fakafealagia mai anai ke tou fakalaka ʼi te ʼu kiʼi hala, ʼo tou manatuʼi ʼe tou agahala fuli pē pea mo faihala. (Tāʼaga Lea 17:9; 1 Petelo 4:8) Ko te ʼofa ʼe tokoni mai anai ke tou haga “fefakamolemoleʼaki ʼaki he lotolelei.” (Kolose 3:13) ʼE mole faigafua tuʼumaʼu ia te maʼuliʼi ʼo te tokoni ʼaia. Kapau ʼe lahi fau tatatou manatu ki he ʼu meʼa ʼe mole lelei, pea ʼe feala ke tou nofo mo hotatou ʼita ki he tahi, ʼo lagi tou manatu ko totatou ʼita ʼe ko he faʼahiga tauteaʼi ʼaia ʼo ia ʼaē neʼe agakovi mai. Kae ʼi tona ia fakahagatonu, ko tata nofo mo hota ʼita ki he tahi ʼe fua kovi pē ia kiā kita totonu. Kapau ʼe tou loto fakamolemole heʼe ʼi ai tona tupuʼaga tāfito ʼaē ke tou fai ai te faʼahi ʼaia, pea ʼe toe tapuakina lahi aipē tātou. (Luka 17:3, 4) ʼE tou tokalelei ai ʼi totatou ʼatamai pea mo totatou loto, ʼe taupau ai te tokalelei ʼo te kōkelekāsio, kae tāfito ʼe tou taupau tuʼumaʼu pē anai tatatou ʼu felōgoi lelei ʼaē mo Sehova.—Mateo 6:14, 15; Loma 14:19.
KO TE TEMI FEA ʼAĒ ʼE TONU AI KE TOU FAKAGATA HATATOU FAKAKAUGĀ MO NIʼIHI
19. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ke hoko, ʼo tonu ai leva ke tou fakagata tatatou fakakaugā mo he tahi?
19 ʼI ʼihi temi, ʼe tonu anai ke tou fakagata tatatou fakakaugā ʼaē mo he tahi neʼe kau ki te kōkelekāsio. ʼE hoko ia te ʼaluʼaga ʼaia ʼi te temi ʼaē kua fakamavae ai he tahi, he neʼe talagataʼa ia ki te lao ʼa te ʼAtua pea ʼe mole fia fakahemala ia, peʼe ko he tahi * (1 Kolonito 5:11-13; 2 Soane 9-11) ʼE lagi faigataʼa hatatou fakamamaʼo mai he tahi neʼe tou kaumeʼa mo ia peʼe ko hotatou kāiga. ʼE tou tōkakaga anai koa ʼo fakamamaʼo mai iā nātou ʼaia, ʼo tou fakahā ai tatatou fia nofo agatonu ʼaē kiā Sehova pea mo tana ʼu lao faitotonu? Kotou manatuʼi ʼe maʼuhiga kiā Sehova tatatou agatonu pea mo tatatou fakalogo.
kua situʼa kiā Sehova, ʼo ina akoʼi he ʼu akonaki loi peʼe ko he tahi kua ina fakatotonu ke mavae pē ia ʼi te kōkelekāsio. ʼE ʼui fakalelei mai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ke “ ʼaua naʼa [tou] fakatahi” mo nātou ʼaia.20, 21. (a) He koʼē ko te fakamavae ʼa he tahi ʼi te kōkelekāsio ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa? (b) He koʼē ʼe maʼuhiga ke tou filifili lelei totatou ʼu kaumeʼa?
20 Ko te fakamavae ʼo he tahi ʼi te kōkelekāsio ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa mai iā Sehova. Koteā tona tupuʼaga? Ko te fakamavae ʼo he tahi neʼe agahala pea neʼe mole fia fakahemala, ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa ia moʼo puipui te māʼoniʼoni ʼo te huafa ʼo Sehova, mo tana ʼu lēkula fuli pea mo Sehova totonu. (1 Petelo 1:15, 16) ʼE toe puipui ai pē mo te kōkelekāsio. ʼE ko he puipui ʼaia ʼo te kau agatonu mai iā nātou ʼaē neʼe agahala ʼaki tonatou loto faʼifaʼitaliha, pea ʼe feala ke hoko atu tanatou tauhi ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē ko te kōkelekāsio ʼe ko he haofakiʼaga mai te mālama agakovi ʼaenī. (1 Kolonito 5:7; Hepeleo 12:15, 16) Ko te toʼo ʼaia ʼo te tagata agakovi ʼi te kōkelekāsio, ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaia kiā ia totonu. ʼE lagi ko he faʼahi ʼe lelei anai kiā ia ke ina toe fakakaukauʼi tana aga ʼaē neʼe ina fai pea mo faigaʼi ke toe liliu mai kiā Sehova.—Hepeleo 12:11.
21 ʼE mole mo puli kiā tātou te mālohi ʼaē ʼo te aga ʼo totatou ʼu kaumeʼa kiā tātou, ʼo feala ai ke tou fia faʼifaʼitakiʼi tonatou maʼuli. Koia ʼe maʼuhiga ai ke tou filifili lelei totatou ʼu kaumeʼa. Kapau ʼe liliu te ʼu kaumeʼa ʼo Sehova ko hotatou ʼu kaumeʼa, pea mo tou ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe ʼofa ki ai te ʼAtua, ʼe tou maʼu anai ia te ʼu kaumeʼa ʼaē ʼe lelei ʼaupitō. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou faʼifaʼitakiʼi mai iā nātou ʼaia, ʼe tokoni mai anai ke tou fakahoko tatatou fakatotonu ʼaē ke tou fakafiafia ia Sehova.
^ pal. 2 Ko te kupu Fakahepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakatahi mo” ʼe toe fakaliliu ʼaki te kupu “pipiki kiā” pea mo “fakakaugā mo.”—Kau Tuʼi Fakamāu 14:20; Tāʼaga Lea 22:24.
^ pal. 4 ʼI tana kole ia te mōlaga ʼaia kiā Apalahamo, neʼe fai e Sehova ia he fakatā ʼo te sākilifisio ʼaē kā ina tali anai ke ina fai ʼi tana momoli mai ia tona ʼAlo ʼulu tokotahi. (Soane 3:16) ʼO ʼuhiga mo Apalahamo, neʼe tāʼofi e Sehova tona nima ke mole ina matehi tona foha pea neʼe ina foaki ki ai ia te matuaʼi ʼakeno ke ina sākilifisioʼi kae mole ko Isaake.—Senesi 22:1, 2, 9-13.
^ pal. 9 Ko Tavite neʼe kei tūpulaga—“neʼe ko he tama”—ʼi te temi ʼaē neʼe ina matehi ai ia Koliate pea neʼe kua teitei taʼu 30 ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai Sonatane. (1 Samuele 17:33; 31:2; 2 Samuele 5:4) Ko Sonatane ʼi tona mate neʼe kua teitei taʼu 60, ʼo hā mai ai neʼe kua matuʼa age ia iā Tavite iā taʼu e 30 tupu.
^ pal. 10 Ohagē ko tona fakamatala iā 1 Samuele 23:17, neʼe ʼui e Sonatane te ʼu meʼa e nima moʼo fakalotomālohiʼi ia Tavite: (1) Neʼe ina ʼui kiā Tavite ke ʼaua naʼa mataku. (2) Neʼe ina ʼui age kiā Tavite ʼe mole iku anai te ʼu faiga ʼa Saulo. (3) Neʼe ina fakamanatuʼi age kiā Tavite ʼe ina maʼu anai ia te tuʼulaga hau, ohagē ko tona fakapapau e te ʼAtua. (4) Neʼe ina fakapapau age ʼe agatonu pē anai kiā Tavite. (5) Neʼe ina ʼui age kiā Tavite ʼe ʼiloʼi lelei pē e Saulo te agatonu ʼa Sonatane kiā Tavite.
^ pal. 19 Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ke tou fai kiā nātou ʼaē kua fakamavae peʼe ko nātou ʼaē neʼe natou fakatotonu ke natou mavae iā tātou, kotou vakaʼi ia Te Tahi ʼu Fakamahino, ʼi te ʼu pāsina 207 ki te 209.