Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

DUL ME 6

Kit me Yero Galowang Maber

Kit me Yero Galowang Maber

‘Wutim jami ducu pi miyo deyo bot Lubanga.’1 JO KORINT 10:31.

1, 2. Kit tam ango ma myero wamoki ma lubbe ki yero galowang?

TAM kong ni imito camo nyig yat mo mamit adada ento dok inongo ni bute tungcel otop woko. Ibitimo gin ango? Kakare, iromo camo nyig yat meno ducu, kadiwa bute ma otoppi bene; itwero bolo nyig yat meno olu, wa ki bute ma otoppi; nyo itwero ngolo bute ma otoppi ibolo woko ka icamo bute maber-ri. Mene ma ibiyero?

2 I yo acel-lu, galowang bene obedo calo nyig yat-ti. I cawa mukene, nongo imito mato yamo, ento wi po ni pol pa galowang me kare-ni opong ki jami maraco dok bene otop woko. Dong, ibitimo gin ango? Jo mukene pe giparo jami maraco dok giye kit galowang mo keken ma tye i lobo-ni. Mukene gikwero galowang ducu wek gigenge ki i gin mo keken marac. Jo mukene gikwero galowang maracone ento kicel kicel gigalowanggi ki yo me galowang ma pe rac. Gin ango ma myero iyer wek ibed i mar pa Lubanga?

3. Kombeddi dong wabicito ka neno gin ango?

3 Pol pa wan wabiyero yo me adekke-ni. Waye ni olo galowang mitte i kare mogo ento omyero wagal wangwa ki jami mabeco. Pi meno, omyero wanen kit ma waromo poko kwede kin gin maber ki ma pe ber. Mukwongo, kong wanenu kit ma galowang ma wayero gudu kwede woro ma wamiyo bot Jehovah.

‘WUTIM JAMI DUCU PI MIYO DEYO BOT LUBANGA’

4. I yo ma nining ma dyerewa gudo kwede ki jami ma wayero me galowangwa?

4 I kare mukato angec, Lacaden mo mutegi ma onongo batija i mwaka 1946 owacci: “Kare ducu aneno ni abedo tye i winyo pwony mo keken me batija dok me winyogi ki diro atikatika calo obedo nino me batijana.” Pingo? En otito ni, “Po i kom dyerena obedo gin acel ma pire tek ma oweko pud atye ka medde i niye.” Kadi in bene iye lok meno labongo akalakala mo. Bedo ka poyo wi kekeni ni icikke bot Jehovah me tic pire ki kwoni ducu bikonyi me diyo cwinyi. (Kwan Latitlok 5:4.) Ki lok ada, bedo ka lwodo lok i kom dyerewa pe gudo kit ma waneno kwede tic me pwony pa Lukricitayo keken ento gudo wa yo me kwowa mukene bene—ma i kine tye iye galowang. Lakwena Paulo onyuto ada pa lok meno bot Lukricitayo me karegi ca ni: ‘Dong ka wucamo cam nyo ka wumato mat, nyo gin ducu ma wutiyo, wutim jami ducu pi miyo deyo bot Lubanga.’1 Jo Korint 10:31.

5. I yo ma nining ma buk pa Lulevi 22:18-20 konyowa me niang lok me ciko dano ma tye i Jo Roma 12:1?

5 Gin mo keken ma itimo i kwo kubbe ki woroni bot Jehovah. I waraga ma Paulo ocoyo bot jo Roma, en otiyo ki lok mo matek adada wek ada man omok i wi luye luwote. En obako doge botgi ni: “Wumine kenwu [dul komwu] macalo gitum makwo ma gityero bot Lubanga, gin maleng ma yomo cwiny Lubanga; ma en aye woro me cwinywu.” (Jo Roma 12:1) Komwa kwako tamwa, cwinywa, kacel ki kerowa. Jami magi ducu watiyo kwedgi me tic pi Lubanga. (Marako 12:30) Paulo oloko i kom tic ki tekowa ducu ni obedo dyere. Lokke meno obedo lok ma ciko dano. I te Cik pa Moses, Lubanga onongo dag gityer maraco. (Lulevi 22:18-20) I yo acel-lu, ka gityer pa Lakricitayo mo i yo me cwiny tye ki bal, ci Lubanga kwero woko. Man mono timme nining?

6, 7. Lakricitayo romo balo kome nining, dok adwogine romo bedo ningo?

6 Paulo ociko Lukricitayo ma i Roma ni: “Pe . . . wumi dul komwu mapat pat i timo bal.” Paulo bene owaco botgi ni ‘wunek tic me kom woko.’ (Jo Roma 6:12-14; 8:13) I waragane ma en kong ocoyo con, en onongo omiyo lanen mogo me kodi “tic me kom” magi. Ma dok i kom lubal, wakwano ni: ‘Doggi opong ki lok makec ma giceno ki dano acena.’ ‘Tyengi yot giringo kwede madwir ka neko dano.’ ‘Pe gineno gin ma miyo gilworo Lubanga.’ (Jo Roma 3:13-18) Lakricitayo weko kome doko gin marac ka ce en tiyo ki ‘dul kome’ me timo bal. Me labolle, i kare-ni ka Lakricitayo mo neno jami mogo macilo calo cal ma tugo miti macilo nyo neno tim mogo me gero i vidio akaka, en nongo tye ka miyo “[wange] timo bal” dok nongo tye ka balo kome. Woro mo keken ma en miyo bedo gityer ma pe leng dok ma Lubanga pe ye. (Nwoyo Cik 15:21; 1 Petero 1:14-16; 2 Petero 3:11) Yero galowang marac nongo dong okelo adwogi marac adada!

7 Ada, jami ma Lakricitayo moni yero me galo wange kelo adwogi madit adada. Pi meno, wamito ni wayer galowang ma kelo deyo ento pe ma weko gityerwa bedo rac bot Lubanga. Kong dong wanenu kit ma waromo ngeyo kwede galowang maber ki ma pe ber-re.

“WUKWER GIN MARAC”

8, 9. (a) Galowang kiromo poko iye i dul adi? (b) Kit galowang ango ma wakwero, dok pingo?

8 Galowang kiromo pokone i dul aryo. Me acel, aye galowang ma Lukricitayo omyero gukwer lajwac; ki mukenene-ni aye galowang ma Lukricitayo giromo nongone ni ber nyo pe ber. Kong dong wacaku ki neno me acelle-ni—galowang ma Lukricitayo omyero gukwer woko.

9 Kit ma waneno i Dul me 1, galowang mukene nyutu tim mogo ma kikwero woko ka maleng i Baibul. Me labolle, tam kong i kom kabedo me Intanet kacel ki vidio mogo, yub me telebijon, ki wer mogo macilo nyo ma opong ki tim jokjok nyo cal maraco nyo ma loko i kom jami macilo calo tim tarwanggi-gu. Kit ma galowang maraco magi nyutu jami mogo me lewic ni ber kun nongo turo cik me Baibul-li, Lukricitayo omyero pe guyegi. (Tic pa Lukwena 15:28, 29; 1 Jo Korint 6:9, 10; Niyabo 21:8) Ka ikwero kodi galowang magi ma pe tye atir-ri, ci nongo inyutu bot Jehovah ni ada ‘ikwero gin marac’ dok kare ki kare ‘pe iye gin marac.’ Ka itimo meno, ci nongo itye ki ‘niye ma goba pe iye.’Jo Roma 12:9; Jabuli 34:14; 1 Temceo 1:5.

10. Kit tam ango ma pe ber ma lubbe ki galowang, dok pingo?

10 Jo mukene giromo tamone ni neno galowang ma nyutu tim me tarwang ma donyo matut pe rac. Gitamo ni, ‘Aromo gira nenone i vidio nyo i telebijon, ento an pe abitimogi.’ Tam ma kit meno bwolo dano dok rac adada. (Kwan Jeremia 17:9.) Ka ce wagalo wangwa ki neno jami ma Jehovah dag, ci tika nongo ‘wakwero gin marac’? Ka wabedo ka neno, kwano, ki winyo jami maraco, ci biumo tamwa woko. (Jabuli 119:70; 1 Temceo 4:1, 2) Kwo ma kit meno twero gudo ngo ma watimo nyo kit ma waneno kwede tim me bal pa jo mukene.

11. I yo ango ma buk pa Jo Galatia 6:7 oloko lok ada ma lubbe ki galowang?

11 Man dong otyeko timme. Lukricitayo mukene gupoto i tim me tarwang pien gubedo ka galo wanggi ki neno jami maraco kare ducu. Gipwonye ki poto kong i peko kit ma kiwaco ni “gin ma dano ocoyo, en aye bene en bikayo.” (Jo Galatia 6:7) Ento watwero gwokke wek pe wapot i peko man. Ka ibedo ka pito tammi ki jami matir, ci ibikayo adwogi mabeco ki yomcwiny.—Nen bok ma wiye tye ni “ Kit Galowang Ango ma Myero An Ayer?” i pot karatac 67.

MOKO TAM MA LUBBE KI CIK ME BAIBUL

12. I yo ango ma buk pa Jo Galatia 6:5 kubbe kwede ki galowang, dok tira ango ma tye me konyo wan ki acel acel me moko tamwa?

12 Kong dong wanenu dul me aryone-ni—galowang ma nyutu jami mogo ma pe kikwero nyo kiye atir atir i Lok pa Lubanga. I yero galowang magi, Lakricitayo acel acel myero omok tamme i kom gin ma en neno ni ber. (Kwan Jo Galatia 6:5.) Ento ka watye ka moko tam man, gin ma tirowa tye. Baibul tye ki pwony nyo ada ma pigi tego, ma konyowa me niang kit ma Jehovah tamo kwede. Ka ce walubu pwony magi, ci wabiniang ‘gin ducu ma Jehovah mito,’ ma man tye iye galowang.Jo Epeco 5:17.

13. Ngo ma biweko wagwokke ki i kom galowang ma pe yomo cwiny Jehovah?

13 Waniang ni Lukricitayo ducu pe gitye ki niango marom me poko kin kit me kwo maber ki marac. (Jo Pilipi 1:9) Ento Lukricitayo giniang ni ka odok i lok kom galowang, miti pa dano tye mapatpat. Pi meno, omyero pe wabed ki gen ni Lukricitayo ducu bimoko tam marom. Kadi bed kit meno, ka ce waye ni cik pa Lubanga aye odor tamwa ki cwinywa, ci mitiwa me gwokke ki i kom galowang mogo ma pe yomo cwiny Jehovah bimedde.Jabuli 119:11, 129; 1 Petero 2:16.

14. (a) Gin ango ma myero watam pire ka watye ka yero galowang? (b) Waromo keto pi Ker-ri bedo me acel i kwowa nining?

14 Ka itye ka yero galowang moni, tye gin acel ma pire tek ma omyero inen: cawani. Kadi bed ni jami ma tye ka kati ki i galowang-ngi tye maber, ento cawa ma itero iye nyutu gin ma in inongo ni pire tek-ki. Bot Lukricitayo, gin ma pire tek obedo jami me cwiny. (Kwan Matayo 6:33.) Ci dong, ngo ma iromo timone wek Ker-ri obed me acel i kwoni? Lakwena Paulo owaco ni: “Wugwokke maber i kwo ma wubedo kwede; pe wubed macalo jo ma kwiya piny, ento calo jo maryek. Kare ma tye myero iti kwede i yo maber.” (Jo Epeco 5:15, 16) Ada, dwoko piny cawa ma ibalo i galowang bimiyo ibedo ki kare me timo jami ma pigi tego nyo ‘gin maber makato’—tic ma kelo ber bedoni i yo me cwiny.Jo Pilipi 1:10.

15. Pingo omyero wabed ryek ka ce watye ka yero jami madok i kom galowang?

15 Ka ce watye ka yero gin mo madok i kom galowang omyero pe wawek obed cok ki wang cor me gin marac. Man te lokke ngo? Tam i kom labol me nyig yat ca. Wek pe icam gin ma otop, pe ingolo en ka marac-ci keken ento ingolo wa kabedo murumo ngete ducu. I yo acel-lu, ber bene pe me cito cok ki ka marac i lok madok i kom galowang. Lakricitayo maryek pe gwokke ki i kom galowang ma turo cik me Baibul keken, ento gwokke bene ki i galowang ma poko ber-re ki rac-ce tek nyo ma orubbe ki jami macilo i yo me cwiny. (Carolok 4:25-27) Lubo tira ma tye i Lok pa Lubanga bikonyi me timo meno.

“GIN DUCU MALENG”

Keto cik pa Lubanga i tic i lok me yero galowang gwokowa ki i balo kwowa me cwiny

16. (a) Waromo nyutune nining ni watye ki neno pa Jehovah ka odok i lok me kit? (b) I yo ango ma keto cik me Baibul i tic romo doko yo me kwoni?

16 Ka ce gitye ka yero jami me galowang, Lukricitayo me ada kong gitamo i kom kit ma Jehovah neno kwede. Baibul nyutiwa kit ma Jehovah winyo kwede ki dok rwomme. Me labolle, Kabaka Solomon oryeyo jami mapol ma Jehovah dagi, calo “loko lok goba, jo ma gioyo remo pa jo ma pe ki bal. Dano ma cwinye opong ki yub me timo gin marac, ki jo ma giringo oyotoyot ka tiyo gin marac.” (Carolok 6:16-19) Kit ma Jehovah neno kwede jami myero ogud nenoni nining? Laco Jabuli ocuko cwinywa ni, ‘Wun jo ma wumaro Jehovah, wudag gin marac.’ (Jabuli 97:10) Kit ma iyero kwede jami me galowangi myero onyut ada ni in idag gin ma Jehovah dagi. (Jo Galatia 5:19-21) Nge ni jami ma itimo i mung, ento pe ma itimo i kin dano, nyutu nga ma in ibedo. (Jabuli 11:4; 16:8) Ka ce ada itye ki miti me kwo kwoni ducu ma lubbe ki kit pa dano ma Jehovah mito, ci pol kare ibiyero jami ma rwatte ki cik me Baibul. Timo meno bidoko yo me kwoni.2 Jo Korint 3:18.

17. Ma peya wayero galowang moni, lapeny mene ma myero wapenye kwede?

17 Ngo mukene ma iromo timone wek ticci orwatte ki tam pa Jehovah ka itye ka yero galowang moni? Tam i kom lapeny calo, ‘Man mono bigudo kwona kacel ki watta ki Lubanga nining?’ Me labolle, ma peya imoko tammi me neno vidio moni, penye kekeni ni, ‘Jami ma tye i vidio-ni mono pe bimiyo cwinya bedo ka pida?’ Kong dong wanenu cik ma kiromo tic kwede i lok meno.

18, 19. (a) I yo ango ma cik ma i Jo Pilipi 4:8 konyowa me moko ka ce jami ma wagalo ki wangwa tye maber? (b) Cik mene ma romo konyi me yero galowang mabeco? (Nen bene ngec ma tye i tere piny.)

18 Cik acel ma pire tek tye i buk pa Jo Pilipi 4:8, ma wacci: ‘Wuket tamwu i kom lok macalo magi: gin ducu ma tye ada, gin ducu ma romo awora, gin ducu ma tye atir, gin ducu maleng, gin ducu ma mwonya, gin ducu ma dano pwoyo, ki gin mo maber makato, ma myero apaka.’ Paulo onongo pe tye ka lok i kom galowang, ento i kom lwodo lok i cwiny aye, ma myero ocung i kom jami ma yomo cwiny Lubanga. (Jabuli 19:14) Ento, lok pa Paulo-ni bene waromo tic kwede i kom galowang. I yo ma nining?

19 Penye kekeni ni, ‘Tika vidio, wer, nyo yo me galowang mukene ma ayerogi-ni miyo wiya pong ki “gin ducu maleng”?’ Me labolle, i nge neno vidio moni, kit cal ango ma dong i wii kun doro tammi? Ka giber, pe gicilo, dok gimiyo iwinyo maber, ci nge ni gin ma igalo ki wangi-ni onongo tye maber. Ento, ka ce vidio ma ineno-ni weko ibedo ka tamo jami ma pe leng, ci galowangi meno onongo pe obedo leng, ento rac. (Matayo 12:33; Marako 7:20-23) Pingo? Pien bedo ka tamo i kom kwo macilo balo tam ma i cwinyi, weko cwinyi pe ngoli kop kakare ma lubbe ki ngecci me Baibul, dok romo balo watti ki Lubanga. (Jo Epeco 5:5; 1 Temceo 1:5, 19) Kit macalo kodi galowang magi kelo adwogi marac i komi-ni, mok tammi me gwokke ki i iye. * (Jo Roma 12:2) Bed calo laco Jabuli ma olego ni: “Pe iwek abed ka neno jami atata ma konygi pe.”Jabuli 119:37.

PAR BENE PI JO MUKENE

20, 21. I yo ango ma 1 Jo Korint 10:23, 24 kubbe kwede ki yero galowang maber?

20 Paulo oloko i kom cik acel ma pire tek ma myero watam pire ka watye ka moko tamwa i lok ma mako kwowa. En owacci: “Atwero timo jami ducu [nyo jami ducu cik ye], ento pe jami ducu dongo niye pa dano. Dano pe olub gin ma konyo en keken, ento myero olub gin ma konyo lawote bene.” (1 Jo Korint 10:23, 24) Cik meno kubbe ki yero galowang maber nining? Omyero ipenye kekeni ni, ‘Galowang ma an ayero mono gudu jo mukene nining?’

21 Cwiny ma ngoli kop romo ye ki in me nongo mit pa galowang mogo ma nongo ineno ni ‘cik ye.’ Ento, ka ineno ni jo mukene cwinygi goro ma miyo pe gineno maber, ci iromo wekone woko. Pingo? Pien nongo pe imito ni ‘itim bal bot utmegini’ nyo itim bal “i kom Kricito,” kit ma Paulo otito kwede, pien nongo iweko bedo tek tutwal bot luye luwoti me gwoko gennegi bot Lubanga. Nongo lok ni: ‘Pe wubal cwiny jo mukene,’ bedo i cwinyi. (1 Jo Korint 8:12; 10:32) Lukricitayo me ada i kare-ni gilubu tira ma Paulo omiyo-ni kun gigwokke ki i galowang ma twero bedo ni ‘cik ye’ ento pe “dongo niye.”Jo Roma 14:1; 15:1.

22. Pingo Lukricitayo giweko ngat man lubo tamme i lok ma kwako dano acel acel?

22 Tye bene gin mukene ma lubbe ki timo gin ma konyo jo mukene. Lakricitayo ma cwinye pide kato pa jo mukene pe myero odi jo ducu ma i kacokke me lubo tamme i ngolo galowang moni ni en aye ber. Ka otimo kumeno, ci en nongo bedo calo ladwo mutoka mo ma tye ka dwoyo mutoka i gudu madit, ma diyo ludwo mutoka luwote ma gitiyo ki gudu acel-li me ngwec i cipid ma mege-ni. Tim ma kit meno nyutu goro wic. Pi mar pa Lukricitayo, ngat mo ma cwinye ngole kop kato pa jo mukene myero owor luye luwote ma nenogi pokke woko ki mege i lok me galowang kun nongo nenone pud tye i wang cik pa Lukricitayo. Meno weko ‘jo ducu gingeyo mwolo ma en tye kwede.’Jo Pilipi 4:5; Latitlok 7:16.

23. Ngo ma iromo timone wek iyer galowang matir?

23 Wiye wiye, i yo ango ma iromo nenone ni iyero galowang maber? Kwer kit galowang mo keken ma nyutu tim tarwang ma donyo matut dok kelo lewic, ma kikwero ka maleng i Lok pa Lubanga. Lub pwony me Baibul ma iromo tic kwedgi i lok madok i kom galowang mogo ma pe kiloko i komgi atir atir i Baibul. Gwokke ki i galowang ma romo weko cwinyi bedo ka pidi, dok iwek galowang ma jo mukene guromo neno ni pe ber, tutwalle luye luwotwa. Walego ni tam ma imoko okel deyo bot Lubanga kun gwoki kacel ki jo ma i odi me bedo i marre.

^ para. 19 Cik mukene mapol ma lubbe ki lok me galowang nonge i buk pa Carolok 3:31; 13:20; Jo Epeco 5:3, 4; ki Jo Kolocai 3:5, 8, 20.