1, 2. Koju odluku moramo donijeti u vezi sa zabavom?

ZAMISLI da se spremaš zagristi sočnu jabuku, ali tada spaziš da je na jednom dijelu trula. Što ćeš učiniti? Imaš tri mogućnosti: možeš pojesti cijelu jabuku zajedno s trulim dijelom; možeš baciti cijelu jabuku, a s njom i truli dio; ili možeš izrezati truli dio, a ostatak jabuke pojesti. Što bi ti učinio?

² Zabava je u neku ruku slična toj jabuci. Možda ponekad poželiš zabaviti se ili opustiti, ali znaš da je velik dio onoga što se danas nudi u moralnom pogledu iskvareno, poput trulog voća. Što tada učiniti? Neki će možda biti spremni tolerirati ono što je loše, pa će “pojesti” svaku vrstu zabave koju im svijet ponudi. Drugi će možda posve odbaciti zabavu svake vrste kako se ne bi izložili nikakvom štetnom utjecaju. Treći će pak pažljivo izbjegavati štetnu razonodu, ali će se povremeno zabaviti onim što je u razumnoj mjeri prihvatljivo. Kako bi trebao postupiti da bi se održao u Božjoj ljubavi?

3. O čemu ćemo govoriti u nastavku?

³ Većina nas izabrala bi treću mogućnost. Znamo da nam je s vremena na vrijeme potrebno opustiti se i zabaviti, ali želimo se ograničiti samo na zabavu koja je moralno čista. Stoga moramo ustanoviti kako možemo  razlučiti što je dobro, a što nije. No najprije kažimo nešto o tome kako izbor zabave utječe na našu službu Jehovi.

4. Kako bi naše predanje Bogu trebalo utjecati na naš izbor zabave?

⁴ Jedan je ostarjeli Jehovin svjedok, koji se krstio 1946, rekao: “Cilj mi je da budem na svakom govoru za krštenje i da slušam tako pažljivo kao da je to moje krštenje.” Zašto? Objasnio je: “To što se uvijek iznova podsjećam na svoje predanje puno mi pomaže da ostanem vjeran.” Vjerojatno i ti dijeliš takav stav. Ako se redovito podsjećaš na to da si obećao Jehovi da ćeš mu služiti cijelim svojim životom, to te potiče da ustraješ. (Pročitaj Propovjednika 5:4.) Ustvari, budeš li razmišljao o svom predanju, to će utjecati ne samo na tvoje gledište o kršćanskoj službi već i o svemu drugom — pa tako i o zabavi. Apostol Pavao istaknuo je tu činjenicu kad je svojim sukršćanima napisao: “Bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite, sve na slavu Božju činite” (1. Korinćanima 10:31).

5. Kako nam riječi iz 3. Mojsijeve 22:18-20 pomažu prepoznati upozorenje koje sadrže riječi iz Rimljanima 12:1?

 ⁵ Sve što u životu činiš povezano je s tvojom službom Jehovi. U poslanici Rimljanima Pavao je upotrijebio jedan vrlo upečatljiv izraz kako bi svojim suvjernicima pomogao da jasno razumiju tu činjenicu. Potaknuo ih je: “Dajte svoja tijela kao žrtvu živu, svetu, ugodnu Bogu, služite Bogu koristeći svoj razum” (Rimljanima 12:1). Tijelo obuhvaća um, srce i fizičku snagu. Sve to koristiš da bi služio Bogu (Marko 12:30). Pavao je rekao da se takva svesrdna služba može smatrati žrtvom. Gledano s te strane, Pavlove riječi sadrže izvjesno upozorenje. Dok je bio na snazi Mojsijev zakon, Bog nije prihvaćao žrtve koje su imale neku manu (3. Mojsijeva 22:18-20). Slično tome, ako bi duhovna žrtva koju kršćanin prinosi Bogu bila na neki način uprljana, Bog je ne bi prihvatio. No kako može doći do toga?

6, 7. Kako bi kršćanin mogao okaljati svoje tijelo i kakve bi posljedice to moglo imati?

⁶ Pavao je kršćane u Rimu upozorio: “Ne predajte svoje udove grijehu.” Isto tako, rekao im je da “usmrte djela tijela” (Rimljanima 6:12-14; 8:13). U jednom ranijem dijelu iste poslanice spomenuo je primjere takvih “djela tijela”. Za grešne je ljude napisao: “Usta su im puna proklinjanja.” “Noge su njihove brze da krv proliju.” “Nema straha Božjeg pred očima njihovim” (Rimljanima 3:13-18). Kršćanin bi okaljao svoje tijelo ako bi svoje “udove”, odnosno dijelove tijela, koristio za takve grešne postupke. Naprimjer, ako kršćanin namjerno gleda izopačene postupke kao što je pornografija ili sadističko nasilje, on svoje oči “predaje grijehu” i tako kalja cijelo svoje tijelo. Njegova služba Bogu postaje žrtva koja više nije sveta i koju Bog neće prihvatiti (5. Mojsijeva  15:21; 1. Petrova 1:14-16; 2. Petrova 3:11). Nije li to skupa cijena loše odabrane zabave?

⁷ Očito je da naš izbor zabave može imati ozbiljne posljedice. Stoga, sasvim sigurno svi mi želimo izabrati zabavu koja će oplemeniti, a ne uprljati našu žrtvu Bogu. Razmotrimo sada kako možemo procijeniti koja bi zabava za nas bila primjerena, a koja ne bi.

8, 9. (a) U koje se dvije općenite kategorije može podijeliti zabava? (b) Kojih se oblika zabave klonimo i zašto?

⁸ Općenito govoreći, zabava se može podijeliti u dvije kategorije. U jednu kategoriju ulaze vrste zabave koje kršćani svakako izbjegavaju, a u drugu one koje kršćanima mogu, ali i ne moraju biti prihvatljive. Razmotrimo najprije prvu kategoriju — zabavu koju kršćani izbjegavaju.

⁹ Kao što je već bilo rečeno u 1. poglavlju, neke vrste zabave podrazumijevaju postupke koje Biblija izričito osuđuje. Kao primjer možemo spomenuti web stranice, filmove i emisije te muziku koji sadrže sadističke ili demonske elemente te prikazuju pornografiju ili druge perverzne i nemoralne postupke. Budući da takvi iskvareni oblici zabave u pozitivnom svjetlu prikazuju postupke koji se kose s biblijskim načelima ili kojima se krše biblijski zakoni, pravi bi ih se kršćani trebali kloniti (Djela apostolska 15:28, 29; 1. Korinćanima 6:9, 10; Otkrivenje 21:8). Ako odbiješ zabavljati se takvim iskvarenim stvarima, pokazuješ Jehovi da doista “mrziš ono što je zlo” i da se “kloniš zla”. Na taj način pokazuješ “nelicemjernu vjeru” (Rimljanima 12:9; Psalam 34:14; 1. Timoteju 1:5).

10. Kakvo je razmišljanje u vezi sa zabavom opasno i zašto?

 ¹⁰ No neki možda smatraju da je gledanje zorno prikazanih nemoralnih postupaka bezopasno. Možda kažu: “Mogu to gledati na filmu, ali ne bih nikad tako nešto sam učinio.” Takvo je razmišljanje varljivo i opasno. (Pročitaj Jeremiju 17:9.) Ako nam je zabavno gledati ono što Jehova osuđuje, možemo li zaista reći da “mrzimo zlo”? Ako se često izlažemo prikazima izopačenih postupaka, savjest nam više neće reagirati na njih (Psalam 119:70; 1. Timoteju 4:1, 2). To bi moglo utjecati na naš način postupanja ili stav prema grešnom ponašanju drugih.

11. Kako su se neki uvjerili da su riječi iz Galaćanima 6:7 istinite i na području zabave?

¹¹ To se zaista i događa. Neki su se kršćani upustili u nemoralne postupke zato što je na njih utjecalo ono što su često gledali. Na najteži su način naučili da “što čovjek sije, to će i požeti” (Galaćanima 6:7). No takav se žalostan ishod može izbjeći. Ako u svoj um “siješ” samo ono što je čisto, bit ćeš sretan jer ćeš “žeti” ono što je dobro. (Vidi okvir s naslovom  “Kakvu zabavu da odaberem?”)

12. Kako se načelo iz Galaćanima 6:5 može primijeniti na zabavu i što nam može pomoći kod donošenja osobnih odluka?

¹² Razmotrimo sada drugu kategoriju — oblike zabave koji uključuju postupke koje Božja Riječ niti izričito osuđuje niti izravno odobrava. Kad je riječ o takvim vrstama zabave, svaki kršćanin mora sam odlučiti što on smatra primjerenim. (Pročitaj Galaćanima 6:5.) No takve odluke ne moramo donositi bez ikakve pomoći.  Biblija sadrži načela, odnosno temeljne istine, koja nam omogućavaju da saznamo kako Jehova razmišlja. Uzimajući u obzir ta načela, moći ćemo razumjeti “što je Jehovina volja” u svemu, pa tako i u odabiru zabave (Efežanima 5:17).

13. Što će nas potaknuti da izbjegavamo zabavu koja bi mogla izazvati Jehovino negodovanje?

¹³ Razumljivo je da nisu svi kršćani u jednakoj mjeri razvili osjećaj za razlikovanje ispravnog od pogrešnog  (Filipljanima 1:9). Osim toga, znamo da se, kad je riječ o zabavi, ukusi razlikuju. Stoga ne treba očekivati da će svi kršćani donijeti posve iste odluke. Pa ipak, što ćemo više dopuštati da Božja načela utječu na naše misli i srce, to ćemo s više pažnje izbjegavati svaki oblik zabave koji bi mogao izazvati Jehovino negodovanje (Psalam 119:11, 129; 1. Petrova 2:16).

14. (a) Koji još faktor treba uzeti u obzir kad je riječ o zabavi? (b) Kako možemo duhovne aktivnosti zadržati na prvom mjestu u svom životu?

¹⁴ Postoji još jedan važan faktor koji trebamo uzeti u obzir kad je u pitanju zabava, a to je vrijeme. Dok sadržaj zabave koju odabereš otkriva što smatraš primjerenim, količina vremena koje trošiš na nju otkriva što smatraš važnim. Naravno, kršćanima su duhovne aktivnosti važnije od svega. (Pročitaj Mateja 6:33.) Što onda možeš poduzeti kako bi duhovne aktivnosti ostale na prvom mjestu u tvom životu? Apostol Pavao je rekao: “Dobro pazite kako živite — ne kao nemudri, nego kao mudri. Iskupljujte vrijeme, jer su dani zli” (Efežanima 5:15, 16). Ako si postaviš jasne granice u tome koliko ćeš vremena trošiti na razonodu, imat ćeš dovoljno vremena za ono “što je najvažnije” — aktivnosti koje doprinose tvojoj duhovnoj dobrobiti (Filipljanima 1:10).

15. Zašto je uvijek dobro biti na oprezu u odabiru zabave?

¹⁵ Osim toga, kod odabira zabave dobro je poduzeti izvjesne mjere opreza. U kom smislu? Vratimo se na primjer jabuke. Kako ne bi slučajno pojeo komadić trulog dijela, vjerojatno bi izrezao ne samo ono što je trulo već i okolni dio. Slične se mjere opreza mogu poduzeti i kad je u pitanju zabava. Razboriti kršćanin ne izbjegava samo onu zabavu kojom se jasno krše biblijska načela  nego i oblike zabave koji su sumnjivog karaktera ili koji sadrže nešto što bi u duhovnom pogledu moglo na njega štetno djelovati (Mudre izreke 4:25-27). Savjesno primjenjivanje savjeta iz Božje Riječi pomoći će ti da tako postupaš.

16. (a) Kako možemo pokazati da dijelimo Jehovino gledište o moralu? (b) Kako ti primjenjivanje biblijskih načela može postati način života?

¹⁶ Pravi kršćani prilikom odabira zabave najprije uzmu u obzir Jehovin stav o tome. Biblija nam otkriva Jehovina gledišta i kriterije. Naprimjer, kralj Salamun spomenuo je nekoliko stvari koje Jehova mrzi, kao što je “jezik lažljiv i ruke koje prolijevaju krv nevinu, srce koje kuje zle zamisli, noge koje brzo trče na zlo” (Mudre izreke 6:16-19). Kako bi Jehovino gledište trebalo utjecati na tvoje gledište? “Vi koji ljubite Jehovu, mrzite zlo!” napisao je psalmist (Psalam 97:10). Tvoje odluke u vezi sa zabavom trebale bi pokazati da doista mrziš ono što Jehova mrzi (Galaćanima 5:19-21). Osim toga, imaj na umu da se upravo po onome što činiš kad si sam, a ne toliko po onome što činiš u društvu, vidi kakva si zapravo osoba (Psalam 11:4; 16:8). Stoga ako iskreno želiš u svim područjima svog života dijeliti  Jehovino gledište o moralu, uvijek ćeš donositi odluke u skladu s biblijskim načelima. To će ti postati način života (2. Korinćanima 3:18).

17. Koja bismo si pitanja trebali postaviti prilikom odabira zabave?

¹⁷ Što još možeš poduzeti kako bi bio siguran da postupaš u skladu s Jehovinim načinom razmišljanja prilikom odabira zabave? Razmišljaj o pitanju: Kako će se to odraziti na mene i na moj odnos s Bogom? Naprimjer, prije nego što odlučiš pogledati neki film, upitaj se: Kako će taj film utjecati na moju savjest? Pogledajmo koja bi se načela mogla primijeniti u takvoj situaciji.

18, 19. (a) Kako nam načelo iz Filipljanima 4:8 može pomoći da procijenimo je li zabava koju volimo dobra? (b) Koja ti još načela mogu pomoći da svoje slobodno vrijeme provodiš na ispravan način? (Vidi bilješku.)

¹⁸ Ključno načelo nalazi se u Filipljanima 4:8, gdje stoji: “Što je god istinito, što je god plemenito, što je god pravedno, što je god čisto, što je god dopadljivo, što je god pohvalno, što je god čestito i što je god hvalevrijedno, o tome razmišljajte.” Istina, Pavao nije govorio o zabavi nego o “razmišljanju srca” koje bi trebalo biti usredotočeno na ono što je ugodno Bogu (Psalam 19:14). Ipak, Pavlove se riječi u načelu mogu primijeniti i na zabavu. Kako?

¹⁹ Upitaj se: “Da li me filmovi, kompjuterske igre, muzika i ostali oblici zabave koje volim potiču da razmišljam o ‘onome što je čisto’?” Naprimjer, nakon što pogledaš neki film, kakve ti se slike većinom javljaju u mislima? Ako su lijepe, čiste i pozitivne, to je znak da si dobro izabrao. No ako ti zbog filma koji si gledao u misli dolaze nečisti postupci, onda si svoje slobodno vrijeme proveo na neprikladan, čak i štetan način (Matej  12:33; Marko 7:20-23). Zašto? Zato što razmišljanje o onome što je u moralnom pogledu nečisto može narušiti tvoj unutarnji mir, otupiti tvoju biblijski oblikovanu savjest i razoriti tvoj odnos s Bogom (Efežanima 5:5; 1. Timoteju 1:5, 19). Takva zabava može štetno djelovati na tebe, i zato je se odlučno kloni * (Rimljanima 12:2). Budi poput psalmista koji se molio Jehovi: “Odvrati oči moje da ne gledaju ono što je bezvrijedno” (Psalam 119:37).

20, 21. Kako se riječi iz 1. Korinćanima 10:23, 24 mogu primijeniti na odabir primjerene zabave?

²⁰ Pavao je spomenuo još jedno važno biblijsko načelo koje trebamo uzeti u obzir kad donosimo odluke o stvarima osobne prirode. Rekao je: “Sve je dopušteno, ali sve ne izgrađuje. Neka nitko ne gleda svoju korist, nego korist drugoga” (1. Korinćanima 10:23, 24). Kako se to načelo odnosi na biranje primjerene zabave? Upitaj se: ‘Kako će moj izbor zabave utjecati na druge?’

²¹ Tebi savjest možda dozvoljava da izabereš neku vrstu zabave koja je po tvom mišljenju “dopuštena” odnosno primjerena. No ako primijetiš da neki od tvojih suvjernika koji imaju osjetljiviju savjest to smatraju neispravnim, možda ćeš se ipak odreći toga. Zašto? Zato što sigurno ne želiš “griješiti protiv svoje braće” — ili čak, kako je Pavao rekao, “griješiti protiv Krista” — otežavajući svojim suvjernicima njihovu borbu da ostanu vjerni Bogu. Trebao bi ozbiljno shvatiti  upozorenje: “Ne budite na spoticanje” (1. Korinćanima 8:12; 10:32). Pravi kršćani slušaju Pavlov obziran i mudar savjet te izbjegavaju zabavu koja je možda “dopuštena”, ali “ne izgrađuje” (Rimljanima 14:1; 15:1).

22. Zašto kršćani uvažavaju različita gledišta o pitanjima osobne prirode?

²² No postoji i druga strana načela da gledamo na korist drugoga. Kršćanin koji ima osjetljiviju savjest ne bi smio zahtijevati da se svi ostali članovi skupštine priklone njegovom, strožem gledištu o tome što je primjerena zabava. To bi bilo kao da neki vozač na autocesti zahtijeva da svi ostali vozači na toj cesti voze brzinom koja njemu odgovara. Tako nešto bilo bi posve nerazumno. Onaj tko ima osjetljiviju savjest trebao bi iz kršćanske ljubavi uvažavati svoje suvjernike čija se gledišta o zabavi razlikuju od njegovih, ali su ipak u skladu s kršćanskim načelima. Bude li imao takav stav, njegova će razumnost biti “poznata svim ljudima” (Filipljanima 4:5; Propovjednik 7:16).

23. Kako možeš odabrati primjerenu zabavu?

²³ Ukratko rečeno, kako možeš izabrati primjerenu zabavu? Kloni se svega što zorno prikazuje izopačene, nemoralne postupke koje Božja Riječ otvoreno osuđuje. Drži se biblijskih načela primjenjivih na one vrste zabave o kojima Biblija ništa konkretno ne govori. Kloni se zabave koja može povrijediti tvoju savjest i budi spreman odreći se zabave kojom bi mogao sablazniti druge, a naročito ako bi njome svoje suvjernike naveo na spoticanje. Budeš li odlučan u tome, služit ćeš na slavu Bogu te ćeš sebi i svojoj obitelji pomoći da se održite u njegovoj ljubavi!