Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 6

Ongahelipi to dulu okuhoolola omalihafifo a koshoka?

Ongahelipi to dulu okuhoolola omalihafifo a koshoka?

“Ashishe shi ningeni okufimanekifa Kalunga.” — 1 OVAKORINTO 10:31.

1, 2. Otu na okuninga ehoololo la tya ngahelipi shi na sha nomalihafifo?

NATU tye nee ngeno ou li pokulya oshiimati shonhumba shiwa, ndele to mono kutya mboli ombinga imwe yasho oya ola. Oto ka ninga po shike? Oto dulu okulya po oshiimati ashishe, nokuli noshitukulwa osho sha ola ile u kupule shi oshiimati ashishe, mwa kwatelwa oshitukulwa osho sha ola. Ile otashi dulika u tete ko oshitukulwa osho sha ola ndele to li po ombinga oyo inai ola. Mbela oto ka tokola okuninga po shike?

2 Omalihafifo nao otaa dulu okufaafanifwa noshiimati osho monghedi yonhumba. Omafimbo amwe, otashi dulika ho kala wa hala okuhafela omalihafifo, ndele oho mono kutya omalihafifo mahapu kunena inaa koshoka paenghedi; okwa ola, oku shi popya pafaneko. Mbela oto ka ninga po shike? Ovanhu vamwe otashi dulika ve lipwililikile oinima oyo ii nokutambula ko omalihafifo oludi keshe oo e li mounyuni. Vamwe otashi dulika va henuke omalihafifo oludi keshe opo va henuke oilanduliko oyo hai etifwa kokukufa ombinga moinima oyo ya nyika oshiponga. Natango, vamwe otashi dulika va henuke nelungi omalihafifo oo inaa koshoka ndele omafimbo amwe ohava hafele oo a koshoka. Ou na okuninga ehoololo la tya ngahelipi opo u dule okulikaleka mohole yaKalunga?

3. Ohatu ka konakona shike paife?

3 Vahapu vomufye ohatu ka tokola okuhenuka okukufa ombinga momalihafifo oo inaa koshoka ndele hatu hafele oo a koshoka. Otu shii kutya otwa pumbwa omalihafifo onhumba, ndele otwa hala ashike okukala hatu lihafifa nomalihafifo oo a koshoka. Onghee hano, otwa pumbwa okukonakona shi na sha nanghee hatu dulu okudidilika mo omalihafifo oo a koshoka nosho yo oo inaa koshoka. Ndele tete natu ka konakoneni kutya omalihafifo oo hatu hoolola ohaa dulu okukuma ngahelipi okulongela kwetu Jehova.

“ASHISHE SHI NINGENI OKUFIMANEKIFA KALUNGA”

4. Eliyapulo letu oli na okukuma ngahelipi okuhoolola kwetu omalihafifo?

4 Omido da pita, omunamido umwe wOndombwedi, oo a ninginifwa mo 1946, okwa ti: “Onde shi ninga elalakano okukala alushe poshipopiwa sheninginifo keshe nokupwilikina nawa, sha fa oshipopiwa sheninginifo lange.” Omolwashike mbela? Ondombwedi oyo oya ti: “Okupepaleka omadiladilo ange shi na sha neliyapulo lange okwa kwafela nge neenghono ndi kale omudiinini.” Nopehe na omalimbililo, oto tu kumwe neendjovo odo. Okulidimbulukifa pauhandimwe kutya owa udanekela Jehova kutya oto ke mu longela onghalamwenyo yoye aishe otashi ke ku linyengifa u lididimike. (Lesha Omuudifi 5:3.) Natango, okudilonga kombinga yeliyapulo loye otashi ka nwefa mo etaleko loye li na sha noukalele wopaKriste nosho yo oinima imwe i na sha nonghalamwenyo, mwa kwatelwa omalihafifo. Omuyapostoli Paulus okwa divilika oushili oo eshi a li a shangela Ovakriste vopefimbo laye a ti: ‘Ngenge tamu li ile tamu nu, ile keshe tuu eshi tamu shi ningi, ashishe shi ningeni okufimanekifa Kalunga.’ — 1 Ovakorinto 10:31.

5. Leviticus 22:18-20 ote tu kwafele ngahelipi tu ude ko elondwelo olo li li mOvaroma 12:1?

5 Keshe osho to ningi monghalamwenyo osha pambafana nokulongela kwoye Jehova. Paulus okwa li a longifa outumbulilo u na eityo lomoule monhumwafo oyo a li a shangela Ovaroma, opo a kwafele ovaitaveli vakwao va ude ko oshinima osho. Okwa li e va kumaida a ti: “Yandjeni omalutu eni eyambo liyapuki li nomwenyo, la wapalela Kalunga; olo elongelokalunga leni lopandunge.” (Ovaroma 12:1) Olutu lomunhu ola kwatela mo omadiladilo, omutima nosho yo eenghono daye dopalutu. Oinima aishe oyo oyo hatu longifa mokulongela Kalunga kwetu. (Markus 12:30) Paulus okwa li a hala okutya okulongela Kalunga monghedi ya tya ngaho oku li eyambo. Outumbulilo “eyambo” ou na eityo lelondwelo olo tali tu londwele kutya otu na okuhenuka okuninga oinima yonhumba. Koshi yOmhango yaMoses, Kalunga ka li ha tambula ko eyambo olo inali koshoka. (Leviticus 22:18-20) Sha faafana, ngeenge omayambo opamhepo Omukriste inaa koshoka monghedi yonhumba, Kalunga ite ke a tambula ko. Oshike tashi dulu okunyateka omayambo opamhepo Omukriste?

6, 7. Ongahelipi Omukriste ta dulu okunyateka olutu laye, notashi dulu okweetifa oilanduliko ya tya ngahelipi?

6 Paulus okwa li a kumaida Ovakriste vomuRoma a ti: “Inamu yandja oinhimbu yeni koulunde.” Paulus okwa li yo e va lombwela va ‘dipae oilonga yolutu.’ (Ovaroma 6:12-14; 8:13) Lwopehovelo lonhumwafo oyo a li a shangela Ovaroma, okwa tumbula oihopaenenwa imwe ‘yomoilonga yolutu.’ Okwa popya shi na sha novalunde a ti: ‘Omakanya avo oku yadi efingaelo. Eemhadi davo ohadi endelele okutilashi ohonde. Etilokalunga kali li moipafi yomesho avo.’ (Ovaroma 3:13-18) Omukriste ota dulu okunyateka olutu laye ngeenge okwa longifa “oinhimbu” yaye ile oilyo yolutu laye okulonga oilonga ya tya ngaho youlunde. Pashihopaenenwa, ngeenge Omukriste kunena oha tale owina oinima inai koshoka, ngaashi omafano oipala ile ha tale oinima ya kwatela mo elongifo leenghono, ota ‘yandje [omesho aye] koulunde,’ nokungaho, ota nyateke olutu laye alishe. Okulongela Kalunga kwaye otaku ka kala eyambo inali koshoka noitaku ka tambulwa ko kuKalunga. (Deuteronomion 15:21; 1 Petrus 1:14-16; 2 Petrus 3:11) Kai fi tuu oilanduliko inyikifa oluhodi oyo hai etifwa kokuhoolola omalihafifo inaa koshoka!

7 Oshoshili kutya omalihafifo oo Omukriste ta hoolola otaa dulu okweetifa oilanduliko ya kwata moiti. Onghee hano, otwa hala okuhoolola omalihafifo oo tae ke tu kwafela tu kaleke omayambo etu a koshoka koshipala shaKalunga. Paife natu ka kundafaneni nghee hatu dulu okudidilika mo omalihafifo oo a koshoka nosho yo oo inaa koshoka.

‘TONDENI OWII’

8, 9. (a) Omalihafifo otaa dulu okutukulwa meengudu mbali dilipi? (b) Ohatu henuka omalihafifo oludi lilipi, nomolwashike?

8 Omalihafifo otaa dulu okutukulwa meengudu mbali. Omalihafifo amwe oku na okuhenukwa filufilu kOvakriste; amwe oyoo Ovakriste tava dulu okuhoolola kutya elipi tae va wapalele. Tete natu ka konakoneni oludi lomalihafifo oo Ovakriste ve na okuhenuka filufilu.

9 Ngaashi twa mona mEtukulwa 1, omalihafifo amwe ohaa ulike oinima oyo ya tokolwa mOmbibeli kondadalunde. Pashihopaenenwa, diladila shi na sha neemusika, eenhele dokointaneta odo hadi ifanwa Web sites, eefilima nosho yo eeprograma do-TV odo da nyika elongifo leenghono ile oumhulile, ile hadi ulike omafano oipala ile tadi xwaxwameke eenghedi dii noilonga inai koshoka. Ovakriste vashili ove na okuhenuka omalihafifo a tya ngaho inaa koshoka, molwaashi ohaa ulike oinima oyo ovanhu va tala ko ya yuka ndele itai tu kumwe nomafinamhango ile eemhango dOmbibeli. (Oilonga 15:28, 29; 1 Ovakorinto 6:9, 10; Ehololo 21:8) Ngeenge otwa henuka omalihafifo a tya ngaho inaa koshoka, ohatu ulikile Jehova kutya otu ‘tonde shili owii nohatu kala alushe kokule nowii.’ Kungaho, ohatu ulike kutya otu na ‘eitavelo lihe noihelele.’ — Ovaroma 12:9, yelekanifa NW; Epsalme 34:15; 1 Timoteus 1:5.

10. Okutomhafana shi na sha nomalihafifo kulipi kwa nyika oshiponga, nomolwashike?

10 Ovanhu vamwe otashi dulika va kale ve udite kutya okulihafifa mokutala oinima ya nyata inashi nyika oshiponga. Ohava tomhafana tava ti: ‘Ohandi dulu okutala oshinima sha tya ngaho meefilima ile ko-TV, ndele nghi na nande efiku ndi ka ninge oshinima sha tya ngaho.’ Omunhu oo ta tomhafana ngaho ote lifufya, molwaashi okutomhafana kwa tya ngaho okwa nyika oshiponga. (Lesha Jeremia 17:9.) Ngeenge otwa hokwa okutala oinima oyo ya tokolwa kuJehova, mbela otu ‘tonde ngoo shili owii’? Ngeenge otwa kala hatu tale, ile hatu lesha nokupwilikina lwoikando oinima oyo ya kwatela mo elihumbato inali koshoka, ohatu ka nyateka omadiladilo etu. (Epsalme 119:70; 1 Timoteus 4:1, 2) Osho otashi dulu okunwefa mo eenghatu detu ile onghedi omo hatu tale ko omanyono avamwe.

11. Ovagalati 6:7 otava koleke oushili ulipi u na sha nomalihafifo?

11 Oinima oyo twa kundafana ohai ningwa shili. Ovakriste vamwe ova ya moluhaelo omolwokunwefwa mo komalihafifo oo va kala hava tale. Ove lihonga koimoniwa yavo ii kutya “eshi omunhu te shi kunu, osho tuu te shi teya yo.” (Ovagalati 6:7) Ndele omunhu ota dulu okuhenuka oilanduliko i nyikifa oluhodi ya tya ngaho. Ngeenge owa kunu oinima oyo ya koshoka momadiladilo oye, oto ka teya oidjemo iwa. — Tala oshimhungu “ Ondi na okuhoolola omalihafifo a tya ngahelipi?” pepandja 67.

NINGA OMATOKOLO PAUMWENE E LIKOLELELA KOMAFINAMHANGO OMBIBELI

12. Ovagalati 6:5 otava ulike ngahelipi kwaasho tashi dulu okuningwa po shi na sha nomalihafifo oo twa hoolola, notu na ewiliko lilipi ngeenge hatu ningi omatokolo paumwene?

12 Paife natu ka konakoneni oludi lomalihafifo oo a kwatela mo oinima oyo inai tokolwa odikilila mEendjovo daKalunga noinai popiwa kutya oya koshoka. Ngeenge tashi uya pomalihafifo a tya ngaho, Omukriste keshe okwa pumbwa okuninga etokolo lopaumwene shi na sha naao e wete a koshoka. (Lesha Ovagalati 6:5.) Ndele nande ongaho, otu na ewiliko olo tali dulu oku tu kwafela ngeenge hatu hoolola omalihafifo a tya ngaho. Ombibeli oi na omafinamhango ile eeshili da fimanenena odo tadi dulu oku tu kwafela tu shiive nghee Jehova ha diladila. Ngeenge otwa yandje elitulemo komafinamhango a tya ngaho, ohatu ka dula okushiiva kutya ‘ehalo lOmwene olilipi’ moinima aishe, mwa kwatelwa omalihafifo oo hatu hoolola. — Ovaefeso 5:17.

13. Oshike tashi ke tu linyengifa tu henuke omalihafifo oo taa dulu okunyemateka Jehova?

13 Oshoshili kutya Ovakriste kave na eendunge dokuyoolola di fike pamwe. (Ovafilippi 1:9) Ndelenee ove shii kutya otava dulu okuninga omatokolo a yoolokafana ngeenge tashi uya pomalihafifo. Onghee hano, itatu dulu okuteelela Ovakriste aveshe va ninge omatokolo a faafana filufilu. Ndele nande ongaho, apa ngoo pe fike okweefa omafinamhango aJehova a nwefe mo omadiladilo nomitima detu, opo ngoo tapa ka kala pe fike okukala twa halelela okuhenuka omalihafifo oludi keshe oo taa dulu okunyemateka Jehova. — Epsalme 119:11, 129; 1 Petrus 2:16.

14. (a) Oshinima shilipi tu na okukaleka momadiladilo ngeenge hatu hoolola omalihafifo? (b) Oshike tashi ke tu kwafela tu kale twa pitifa komesho oinima yOuhamba monghalamwenyo yetu?

14 Ngeenge hatu hoolola omalihafifo, otu na yo okukaleka momadiladilo oshinima shimwe sha fimana: efimbo letu. Nonande omalihafifo oo hatu hoolola ohaa ulike kutya oshike tu hole, efimbo olo hatu longifa momalihafifo otali ulike kutya oshike twa pitifa komesho. Ovakriste ove na okukala va pitifa komesho oinima yOuhamba monghalamwenyo yavo. (Lesha Mateus 6:33.) Ndele oshike to dulu okuninga po opo u shilipaleke kutya owa pitifa komesho oinima yOuhamba monghalamwenyo yoye? Omuyapostoli Paulus okwa ti: “Litaleni hano nawa nhumbi hamu ende, hangaashi omalai, ndelenee ngaashi ovanaendunge; longifeni nawa efimbo.” (Ovaefeso 5:15, 16) Okulitulila po omangabeko okondadalunde e na sha nefimbo olo ho longifa momalihafifo otashi ke ku kwafela u kale u na efimbo la wana lokuninga “oinima oyo ya fimana unene,” sha hala okutya, omalipyakidilo oo tae ku tungu pamhepo. — Ovafilippi 1:10NW.

15. Omolwashike shi li pandunge okukala twa lungama ngeenge hatu hoolola omalihafifo?

15 Oshi li yo pandunge okukala twa lungamena omalihafifo amwe. Osho osha hala okutya ngahelipi? Diladila natango kombinga yoshihopaenenwa shoshiimati osho sha tumbulwa metetekelo. Opo omunhu a henuke okulya papuko ombinga yoshiimati oyo ya ola, iha tete ko ashike ombinga oyo ya ola, ndele oha kwatele mo yo oshitukulwa osho inashi ola osho sha dingilila ombinga oyo ya ola. Sha faafana, Omukriste omunaendunge iha henuka ashike omalihafifo oo taa nyono omafinamhango Ombibeli kondadalunde, ndele oha henuka yo oo taa limbililike ile a kwatela mo oinima oyo tai dulu okunyona po oupamhepo waye. (Omayeletumbulo 4:25-27) Okulandula filufilu omayele Eendjovo daKalunga otashi ke tu kwafela tu henuke omalihafifo oo a kwatela mo oinima inai koshoka.

‘ASHISHE OSHO SHA KOSHOKA’

Okutula moilonga omafinamhango opakalunga ngeenge hatu hoolola omalihafifo ohashi a mene oupamhepo wetu

16. (a) Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu na etaleko la fa laJehova moinima i na sha neenghedi? (b) Ongahelipi okutula moilonga omafinamhango Ombibeli taku dulu okuninga onghedi yetu yokukalamwenyo?

16 Ngeenge Ovakriste vashili tava hoolola omalihafifo, tete ohava diladila kutya Jehova ohe a tale ko ngahelipi. Ombibeli oya popya kutya Jehova oku na omaliudo a tya ngahelipi noya yelifa omifikamhango daye. Pashihopaenenwa, ohamba Salomo oya tumbula oinima ihapu oyo Jehova e tonde, ngaashi “elaka li noipupulu, nomake taa tileshi ohonde i he netimba, omutima tau diladila omauko [mai], eemhadi tadi endelele okuninga owii.” (Omayeletumbulo 6:16-19) Etaleko laJehova oli na okunwefa mo ngahelipi etaleko letu? Omupsalme umwe okwe tu kumaida a ti: “Akutu, onye ava, mu hole Omwene, tondeni owii!” (Epsalme 97:10) Omalihafifo oo to hoolola naa ulike kutya ou tonde shili osho Jehova e tonde. (Ovagalati 5:19-21) Dimbuluka yo kutya, osho ho ningi ngeenge u li oove auke osho unene hashi ulike kutya ove omunhu a tya ngahelipi, ndele hashoosho ho ningi ngeenge u li moipafi yavamwe. (Epsalme 11:4; 16:8) Onghee hano, ngeenge owa halelela nomutima aushe okukatuka metwokumwe nomaliudo aJehova moinima i na sha neenghedi meembinga adishe dokukalamwenyo kwoye, oto ka ninga alushe omatokolo e li metwokumwe nomafinamhango Ombibeli. Okuninga ngaho otaku ka ninga onghedi yoye yokukalamwenyo. — 2 Ovakorinto 3:18.

17. Fimbo inatu hoolola omalihafifo, omapulo elipi tu na okulipula?

17 Oshike vali to dulu okuninga po opo u shilipaleke kutya oto katuka metwokumwe netaleko laJehova ngeenge to hoolola omalihafifo? Lipula kutya: ‘Oshinima eshi otashi ka kuma nge ngahelipi nosho yo ekwatafano lange naKalunga?’ Pashihopaenenwa, fimbo ino tokola okutala ofilima yonhumba, lipula kutya: ‘Mbela oshikalimo shofilima ei otashi ka kuma ngahelipi eliudo lange?’ Natu ka konakoneni omafinamhango oo taa dulu oku tu kwafela moshinima osho.

18, 19. (a) Ongahelipi efinamhango olo tali hangwa mOvafilippi 4:8 tali tu kwafele tu mone ngeenge omalihafifo etu okwa koshoka ile inaa koshoka? (b) Omafinamhango amwe vali elipi taa dulu oku tu kwafela tu hoolole omalihafifo a koshoka? (Tala eshangelo lopedu.)

18 Efinamhango limwe la fimana oli li mOvafilippi 4:8, olo tali ti: ‘Ashishe osho shoshili, naasho sha fimana, naasho sha yuka, naasho sha koshoka, naasho shi holike, naasho shi netumbalo liwa, ongeenge onghedi iwa ile epandulo, ei aishe i diladileni.’ Momushangwa oo, Paulus ka li ta kundafana shi na sha nomalihafifo, ndele okwa li ta popi kombinga yomadilongo omutima, oo e na okuyukifa elitulemo koinima oyo tai hafifa Kalunga. (Epsalme 19:15) Ndele nande ongaho, efinamhango olo otali longo yo nomoinima i na sha nomalihafifo. Ngahelipi mbela?

19 Lipula kutya: ‘Mbela eefilima odo handi tale, omaudano eevidio oo handi dana ile eemusika odo handi pwilikine kudo nosho yo omalihafifo makwao omo handi kufa ombinga ohaa yadifa ngoo omadiladilo ange noinima “aishe oyo ya koshoka”?’ Pashihopaenenwa, ngeenge wa tala ofilima yonhumba, oinima ilipi hai kala tai dana onghandangala momadiladilo oye? Ngeenge oya koshoka notai talaleke otashi ulike kutya omalihafifo oye okwa li a koshoka. Ndele ngeenge ofilima oyo wa tala otai ku ningifa u diladile kombinga yoinima oyo inai koshoka, otashi ulike kutya omalihafifo oye kaa li a koshoka, nokwa nyika oshiponga nokuli. (Mateus 12:33; Markus 7:20-23) Omolwashike taku dulu okutiwa kutya omalihafifo a tya ngaho okwa nyika oshiponga? Omolwaashi okudiladila kombinga yoinima oyo inai koshoka paenghedi ohashi nyono po ombili yomunhu yokomutima, ohashi nyateke eliudo laye la deulwa kOmbibeli notashi dulu okunyona po ekwatafano laye naKalunga. (Ovaefeso 5:5; 1 Timoteus 1:5, 19) Molwaashi omalihafifo a tya ngaho otaa dulu oku ku kuma pauhandimwe, kala wa tokola toko oku a henuka. * (Ovaroma 12:2) Kala ngaashi omupsalme umwe oo a li a ilikana kuJehova a ti: “Omesho ange a alula ko, a ha tale koinima yongaho.” — Epsalme 119:37.

KALA HO PITIFA KOMESHO OUWA WAVAMWE

20, 21. Efinamhango olo li li mo 1 Ovakorinto 10:23, 24 otali ke tu kwafela ngahelipi ngeenge hatu hoolola omalihafifo?

20 Paulus okwa tumbula efinamhango lOmbibeli la fimana olo tu na okudiladila kulo ngeenge hatu ningi omatokolo e na sha noinima yopaumwene. Okwa ti: “Aishe ohai ningwa, ndele haaishe tai tungu. Inapa kala ou ta kongo ouwa waye mwene, ndelenee keshe na konge ouwa wamukwao.” (1 Ovakorinto 10:23, 24) Ongahelipi efinamhango olo tali longo shi na sha nokuhoolola omalihafifo a koshoka? Otwa pumbwa okulipula kutya: ‘Ongahelipi omalihafifo oo handi hoolola taa ka kuma vamwe?’

21 Otashi dulika eliudo loye otali ku pitike u kufe ombinga momalihafifo onhumba oo u wete kutya oku li “pamhango,” ile a tambulwa ko. Ndele ngeenge owa didilike kutya eliudo lovaitaveli vakweni vamwe itali va pitike va kufe ombinga momalihafifo a tya ngaho, oto dulu okutokola naave uha kufe mo ombinga. Omolwashike mbela? Omolwaashi ino hala ‘okunyona kovamwaxo’ ngaashi Paulus a popya, moku shi ninga shidjuu kuvo okukanyatela oudiinini wavo kuKalunga ile u ‘nyone nokuli kuKristus.’ Dimbuluka ekumaido olo tali ti: “Inamu pundukifa omunhu nande oumwe.” (1 Ovakorinto 8:12; 10:32, NW) Ovakriste vashili kunena ohava dulika komayele aPaulus opandunge e na sha nokuyavelela vamwe mokuhenuka omalihafifo oo tashi dulika e li “pamhango” ndele ‘itaa tungu.’ — Ovaroma 14:1; 15:1.

22. Omolwashike Ovakriste hava tambula ko omataleko avamwe oo a yooloka ko kwaao avo e na sha noinima yopaumwene?

22 Ope na vali oshinima shimwe osho sha kwatelwa mokupitifa komesho ouwa wavamwe. Omukriste oo eliudo laye itali mu pitike a kufe ombinga momalihafifo onhumba ke na okukomangela kutya Ovakriste aveshe meongalo ove na okukala ve na etaleko la fa laye li na sha nokutya omalihafifo a koshoka oelipi. Ngeenge okwa ningi ngaho, ota ka kala a fa omushingi wohauto oo ta shingi kondjila ya kula ndele okwa hala ovashingi aveshe ovo tava shingi kondjila ya tya ngaho va kale tava shingile ponhapo ya faafana noyaye. Okukala twa hala ovanhu va ninge oinima ngaashi fye twa hala okuninga kashi li pandjele. Omolwohole yopaKriste, Ovakriste vamwe ovo eliudo lavo itali va pitike va kufe ombinga momalihafifo onhumba ove na okufimaneka ovaitaveli vakwao ovo ve na etaleko la yooloka ko kulavo ngeenge tashi uya pokuhoolola omalihafifo, shimha tali tu kumwe nomafinamhango opaKriste. Kungaho, ota efa ‘ondjele yaye i shiivike kovanhu aveshe.’ — Ovafilippi 4:5, yelekanifa NW; Omuudifi 7:16.

23. Ongahelipi to dulu okushilipaleka kutya owa hoolola omalihafifo a koshoka?

23 Oku shi popya pauxupi, ongahelipi to dulu okushilipaleka kutya omalihafifo oo wa hoolola okwa koshoka? Henuka oludi lomalihafifo keshe oo taa ulike oinima inai koshoka paenghedi, oyo ya tokolwa filufilu kEendjovo daKalunga. Landula omafinamhango Ombibeli oo taa dulu oku ku kwafela ngeenge tashi uya pomalihafifo oo inaa tumbulwa kondadalunde mOmbibeli. Henuka omalihafifo oo taa dulu okunyateka eliudo loye, noshiwa yo okuhenuka omalihafifo oo taa dulu okupundukifa vamwe, unene tuu ovaitaveli vakweni. Etokolotoko loye lokuninga ngaho nali fimanekife Kalunga noku ku kaleka mohole yaye pamwe noukwaneumbo weni.

^ okat. 19 Omafinamhango amwe vali oo taa longo ngeenge tashi uya pokuhoolola omalihafifo otaa hangwa mOmayeletumbulo 3:31; 13:20; mOvaefeso 5:3, 4; nosho yo mOvakolossi 3:5, 8, 20.