1, 2. Oityi tuesukisa okulinga konthele yokuholovona ovitalukiso?

SOKA ñgeno uhanda okulia otyinyango tyimwe tyipepa, mahi pahe otale okuti otyinyango otyo nthele imwe tyavola. Oityi molingi? Ove upondola okulia otyinyango atyiho, okukutikinyamo onthele yavola; upondola okutyiyumbahi; ine okuteta onthele yavola iya oli onthele ikahi nawa. Oityi ove moholovona okulinga?

² Tupu, ovitalukiso vikahi ngotyinyango otyo. Ovikando vimwe, uhanda okuenda kovitalukiso, mahi, otale okuti ovitalukiso ovinyingi hono kaviaviukile, ine “viavola.” Ngotyo, oityi molingi? Vamwe, valinga ovivi nokutavela kese otyitalukiso ouye wava. Ovakuavo hamwe velityilika ovitalukiso aviho opo vahalinge etyi tyivenyona. Nkhele vakuavo velityilika ovitalukiso vihaviukile mahi pamwe vaovola ovitalukiso viaviuka. Oityi ove moholovona opo utualeko okukala mohole ya Huku?

3. Oityi matulilongesa pahetyino?

³ Ovanyingi puonthue vaholovona onthele yatatu. Tuaimbuka okuti tuesukisa ovitalukiso, mahi tuhanda okulityilika ovitalukiso vihaviukile. Moluotyo, tyakolela okulilongesa oñgeni matuimbuka ovitalukiso viaviuka nevi vihaviukile. Tete, tutalei oñgeni ovitalukiso tuholovona vikalesa oupanga wetu na Jeova.

4. Oñgeni elipakulo lietu litukuatesako okuholovona ovitalukiso?

⁴ Omukuatate umwe wakulupa, wambatisalua mo 1946 wati: “ame ndyilinga ononkhono mbokukala pomalongomona aeho ombatisimu, nokutehelela nawa kese elongomona, ngatyina elongomona liombatisimu yange.” Omokonda yatyi? Wahangununa okuti: “Okupaka nawa elipakulo liange momutima tyinkhuatesako okutualako nekolelo liange.” Tyotyili ove utavela onondaka ombo. Okuhinangela okuti walinga omulao ku Jeova wokuundapesa omuenyo wove auho movilinga viae, tyikuavela ondundo yokukoleleya. (Tanga Eclesiastes 5:4.) Tyotyili, okusokolola melipakulo walinga ku Jeova kamatyikuatesako vala otyituwa tyove konthele yovilinga viokuivisa, mahi tupu matyivatela ononthele ambuho mbomuenyo wove—okukutikinyamo ovitalukiso. Apostolu Paulu wapopia otyili otyo etyi ahonekela Ovakristau vokononthiki mbae okuti: “Tyilinge mulia, munwa, ine mulinga otyipuka otyikuavo, lingei ovipuka aviho pala okunkhimaneka Huku.”—1 Coríntios 10:31.

5. Oñgeni Levítico 22:18-20 itukuatesako okunoñgonoka elondolo livasiwa mu Romanos 12:1?

 ⁵ Atyiho ulinga momuenyo wove tyelikuata nefendelo liove na Jeova. Momukanda Paulu ahonekela ova Roma, wapopia ondaka imwe yakolela unene opo akuateseko ovakuatate vae vanoñgonoke esilivilo liotyili otyo. Wevelondola okuti: “Pakulei omalutu enyi ngatyina otyilikutila tyina omuenyo, tyasukuka, tyetavelwa na Huku, nokulinga ovilinga vikola nonondunge mbenyi ambuho.” (Romanos 12:1) Olutu luove luakutikinya olusoke luove, nomutima, no nonkhono, atyiho uundapesa pala okuumbila Huku. (Marcos 12:30) Paulu upopia ovilinga ovio vilingwa nomutima auho ngatyina otyilikutila. Ondaka “otyilikutila” yavela elondolo liakolela. Movitumino Huku aavelele Moisesi, Huku ankho ketavela otyilikutila tyotyinyama tyalemana. (Levítico 22:18-20) Tupu, inkha ovilinga Omukristau alingila Huku kavielifuililepo, otyilikutila tyae katyitavelwa na Huku. Otyo tyipondola okuenda ñgeni?

6, 7. Oñgeni Omukristau apondola okusilisa olutu lwae, iya ovitateka patyi vitundililako?

⁶ Paulu walondolele Ovakristau mo Roma okuti: “Muhatualeiko okupakula omalutu enyi [“ononthele mbolutu,” okatoi] monkhali.” Tupu, Paulu evetolela ‘vaipae ovituwa violutu.’ (Romanos 6:12-14; 8:13) Konthyimbi yomukanda wae, ankho waava onongeleka mbumwe konthele “yovituwa ovio violutu.” Konthele yovanthu ovakuankhali, wahoneka okuti: “Omulungu wavo weyula ehingano.” “Onomphai mbavo mbuhateka pala okumomesa ohonde.” “Momaiho avo mutupu onthilo na Huku.” (Romanos 3:13-18) Inkha Omukristau umwe undapesa “olutu” ine ononthele mbolutu pala okulinga ovipuka ovio ovivi, ukahi nokusilisa olutu lwae. Mongeleka, inkha Omukristau umwe hono utala tyawina  ovipuka ovivi, ngetyi okutala ovanthu vahavalele ine oungangala motelevisau ukahi “nokulekesa [omaiho ae] konkhali” nokusilisa olutu lwae aluho. Efendelo liae kalikala vali otyilikutila tyasukuka tyitavelwa na Huku. (Deuteronômio 15:21; 1 Pedro 1:14-16; 2 Pedro 3:11) Okuholovona ovitalukiso vihaviukile tyituetela ovitateka ovinyingi!

⁷ Tyayandyuluka nawa okuti tyina Omukristau aholovona ovitalukiso vihaviukile tyeta ovitateka ovinene. Tyotyili, tuhanda okuholovona ovitalukiso vitukuatesako okuavela Huku otyilikutila otyiwa. Matulilongesa pahetyino oñgeni tupondola okunoñgonoka ovitalukiso viaviuka nevi vihaviukile.

8, 9. (a) Ononthele patyi onombali ovitalukiso vipondola okuyapulua? (b) Ovitalukiso patyi tuesukisa okulityilika iya omokonda yatyi?

⁸ Ovitalukiso vipondola okuyapulua ononthele onombali. Tete muakutikinya ovitalukiso Ovakristau vehetavela; otyikuavo muakutikinya ovitalukiso Ovakristau vapondola okuholovona inkha mavevitavela ine kavevitavela. Matulilongesa onthele yotete—ovitalukiso Ovakristau vehetavela.

⁹ Ngetyi tuatala Mokapitulu 1, movitalukiso vimwe mulingwa ovipuka viailikwa Mombimbiliya. Mongeleka, soka ko Internete, osinema, nono programa mbo Televisau, noviimbo vipopia konthele yovilulu, novanthu vekahi muhoyo ine vilunda ovanthu okulinga ovipuka ovivi. Mokonda ovitalukiso ovio ovivi vilekesa ovipuka viailikwa Mombimbiliya, ngatyina viaviuka, Ovakristau votyotyili vena okulityilika vio. (Atos 15:28, 29; 1 Coríntios 6:9, 10; Revelação 21:8) Mokulityilika ovitalukiso  ovio vihaviukile, ukahi nokulekesa ku Jeova okuti tyotyili “uyele ovivi” iya ukahi “nokulityilika ovivi” monkhalelo yapama. Ngotyo, molekesa okuti una ‘ekolelo liotyotyili.’—Romanos 12:9; Salmo 34:14; 1 Timóteo 1:5.

10. Olusoke patyi luahaviukile konthele yovitalukiso iya omokonda yatyi?

¹⁰ Vamwe vapondola okusoka okuti, hatyiviko okutala ovivi. Hamwe vasoka okuti: ‘Ame ndyipondola okutyitala mosinema ine motelevisau, mahi nalumwe mandyilingi otyipuka ngotyo.’ Olusoke olo luyondya iya kaluaviukile. (Tanga Jeremias 17:9.) Okuti “tuyele ovivi” inkha tusoka okuti tyaviuka okutala ovipuka Jeova eyele? Inkha tutala apeho ovipuka ovivi, epondolo lietu liokupunga otyiwa notyivi malinyonwa. (Salmo 119:70; 1 Timóteo 4:1, 2) Otyo, tyipondola okunyona ovituwa vietu nonkhalelo tutala ovituwa ovivi viavakuetu.

11. Otyitumino tyikahi mu Gálatas 6:7 tyikahi nokufuisuapo ñgeni konthele yovitalukiso?

¹¹ Ovakristau vamwe hono, valinga oundalelapo mokonda vahongiliyua netyi vatala mo nosinema, no motelevisau ine mo Internete. Ovo vaimbuka monkhalelo yepuiya okuti “etyi omunthu akuna, tupu otyo makateya.” (Gálatas 6:7) Mahi, upondola okulityilika okupita motyitateka otyo. Inkha ukuna momutima wove etyi tyasukuka, mokakala nehambu liokuteya ovipuka oviwa momuenyo wove.—Tala okakasa “ Ovitalukiso Patyi Ndyina Okuholovona?”.

12. Oñgeni Gálatas 6:5 ipondola okuundapeswa kovitalukiso, iya ehongolelo patyi tuna opo tulinge omatokolo?

¹² Matutale pahe onthele yavali—ovitalukiso vihailikilwe tupu vihetavelwa Nombimbiliya. Pokuholovona  ovitalukiso ovio, kese Omukristau wesukisa okutokola konthele yetyi asoka okuti tyitavela. (Tanga Gálatas 6:5.) Mahi, mokulinga etokolo olio, tuna etyi tyituhongolela. Ombimbiliya ina ovitumino, ine omalongeso akolela, etukuatesako okunoñgonoka onkhalelo yokusoka ya Jeova. Mokutehelela ovitumino ovio, matunoñgonoka “olipi ehando lia Jeova” movipuka aviho, okukutikinyamo ovitalukiso tuholovona.—Efésios 5:17.

13. Oityi matyitukuatesako okulityilika ovitalukiso vinumanesa Jeova?

 ¹³ Tyotyili, haveho Ovakristau vena olusoke lwike. (Filipenses 1:9) Tupu, Ovakristau vetyii okuti konthele yovitalukiso, omahando elikalela. Moluotyo, katukevelela Ovakristau aveho valinge etokolo like konthele yovitalukiso. Ngotyo, tyina tuyeka ovitumino Viombimbiliya vihongolele omalusoke nomutima wetu, tupu matulityilika ovitalukiso vinumanesa Jeova.—Salmo 119:11, 129; 1 Pedro 2:16.

14. (a) Oityi tuesukisa okutala nawa tyina tuholovona ovitalukiso? (b) Oñgeni tupondola okupaka tete momuenyo wetu omasuko Ouhamba?

¹⁴ Kuna onthele onkhuavo yakolela una okutala nawa pokuholovona ovitalukiso: omuwo wove. Otyitalukiso moholovona matyilekesa oityi ove utavela; omuwo umanena motyitalukiso maulekesa oityi upaka tete momuenyo wove. Tyayandyuluka nawa okuti Kovakristau oupanga wavo na Huku oo wakolela vali. (Tanga Mateus 6:33.) Oityi una okulinga opo ukale nonthumbi yokuti ukahi nokupaka tete momuenyo wove omasuko Ouhamba? Apostolu Paulu wati: “Tualeiko okuliyunga nawa oñgeni mueenda, opo muhaende ngomaova, mahi opo mueende ngo vanandunge, mokuundapesa nawa omuvo wenyi.” (Efésios 5:15,16) Okutala nawa omuwo mopesela movitalukiso matyikukuatesako okukala nomuvo wesukisa pala “ovipuka viakolela vali”—ovilinga vikukuatesako okukala noupanga omuwa na Jeova.—Filipenses 1:10.

15. Omokonda yatyi tuesukisa okulunguka tyina tuholovona ovitalukiso?

¹⁵ Tupu, tuesukisa okulunguka tyina tuholovona ovitalukiso. Otyo tyihangununa tyi? Tala vali ongeleka yotyinyango. Opo uhalie onthele yavola tyihahandele,  kumapolo vala onthele yavola, mahi tupu motete katutu konthele ikahi nawa. Tupu, tuesukisa okulunguka tyina tuholovona ovitalukiso. Omukristau utyivila okupunga ovipuka, kelityilika vala ovitalukiso viailikwa Mombimbiliya, mahi tupu ulityilika ovitalukiso ovivi ine ovipuka vinyona oupanga wae na Jeova. (Provérbios 4:25-27) Okukakatela Mondaka ya Huku matyimukuatesako okulinga ngotyo.

16. (a) Oñgeni matulekesa okuti tuna olusoke lwa Jeova konthele yovipuka ovivi? (b) Oñgeni okuundapesa ovitumino Viombimbiliya tyikalesa onkhalelo yove yomuenyo?

¹⁶ Pokuholovona ovitalukiso, Omukristau wotyotyili tete wesukisa okutala olusoke lwa Jeova. Ombimbiliya ipopia ovitumino nomalusoke a Jeova. Mongeleka, Ohamba Salomau wahoneka ovipuka ovinyingi Jeova eyele, ngetyi “okupopia omatutu, omaoko amomesa ohonde ya una uhena ombei, omutima usoka kovivi no nomphai mbukanyaukila kovipuka ovivi.” (Provérbios 6:16-19) Oñgeni omalusoke a Jeova ahongiliya omalusoke ove? Omuhoneki wono salmu walondola okuti: “Onwe vokuhole Jeova, yalei ovivi.” (Salmo 97:10) Ovitalukiso uholovona vina okulekesa nawa okuti tyotyili uyele etyi Jeova eyele. (Gálatas 5:19-21) Tupu, hinangela  okuti ovipuka ulinga tyina ukahi awike vilekesa umunthu patyi. (Salmo 11:4; 16:8) Moluotyo, inkha una ehando liotyotyili liokulekesa omalusoke a Jeova konthele yovipuka ovivi, apeho molingi omaholovono elikuata novitumino Viombimbiliya. Okulinga ngotyo, matyikala onkhalelo yove yomuenyo.—2 Coríntios 3:18.

17. Tyina nkhele tuheneholovone ovitalukiso, oityi tuna okulipula?

¹⁷ Oityi vali upondola okulinga opo ukale nonthumbi yokuti ukahi nokulinga ovipuka vielikuata nonkhalelo yokusoka ya Jeova, pokuholovona ovitalukiso? Sokolola kepulo eli: ‘Oñgeni otyitalukiso etyi matyikalesa ame noupanga wange na Huku?’ Mongeleka, tyina nkhele uhenetokole okutala osinema lipula: ‘Oñgeni etyi matyilekeswa mosinema ei matyikalesa omutima wange?’ Matulilongesa ovitumino patyi viundapeswa konthele oyo.

18, 19. (a) Oñgeni otyitumino tyivahiwa mu Filipenses 4:8 tyitukuatesako okutokola inkha ovitalukiso tuaholovona viaviuka? (b) Ovitumino patyi ovikuavo vitukuatesako okuholovona ovitalukiso viaviuka? (Tala pokatoi.)

¹⁸ Otyitumino tyakolela tyivahiwa mu Filipenses 4:8 tyati: “Ovipuka aviho viotyotyili, aviho viokuakolela unene, aviho viokuaviuka, aviho viasukuka, aviho viholwe, ovipuka aviho vipopiwa nawa, omalusoke aeho novituwa aviho oviwa, novipuka aviho viapandwa, tualeiko okulinga ovipuka ovio.” Tyotyili Paulu ankho kekahi nokupopia konthele yovitalukiso, mahi okonthele yomalusoke omutima, ena okulikuata novipuka vihambukiswa Huku. (Salmo 19:14) Nongotyo, otyitumino otyo tyipondola okuundapeswa movitalukiso. Ñgeni?

¹⁹ Lipula: ‘Okuti onosinema, nono videogame, noviimbo novitalukiso ovikuavo ndyiholovona viyulisa omutima wange “novipuka aviho viotyotyili”?’  Mongeleka, tyina wamamane okutala osinema, oityi tyikala momutima wove? Inkha omutima wove ukoneka ovipuka oviwa viasukuka, upondola okukala nonthumbi yokuti otyitalukiso ankho tyaviuka. Mahi, inkha osinema ikusokesa ovipuka ovivi, ngotyo otyitalukiso katyaviukile. (Mateus 12:33; Marcos 7:20-23) Omokonda yatyi? Mokonda okusoka kovipuka ovivi tyinyona ombembwa momutima, noupanga wove na Huku. (Efésios 5:5; 1 Timóteo 1:5, 19) Mokonda otyitalukiso otyo tyikukalesa omapita, tokola okulityilika tyo. * (Romanos 12:2) Hetekela omuhoneki wono salmu welikuambela ku Jeova okuti: “Tyilika omaiho ange ahatale ovipuka vihasilivila.”—Salmo 119:37.

20, 21. Oñgeni 1 Coríntios 10:23, 24 yelikuata nokuholovona ovitalukiso viaviuka?

²⁰ Paulu wapopia otyitumino tyakolela tyo Mbimbiliya tuesukisa okutala nawa tyina tulinga omatokolo etu. Wati: “Ovipuka aviho viaviuka; mahi haaviho vipameka. Kese umwe ahatualeko vala okuovola ouwa wae muene, mahi atualeko okuovola ouwa wavakuavo.” (1 Coríntios 10:23, 24) Oñgeni otyitumino otyo tyelikuata nokuholovona ovitalukiso viaviuka? Ove wesukisa okulipula okuti: ‘Oñgeni ovitalukiso ndyiholovona vikalesa vakuetu?’

²¹ Hamwe momutima wove usoka okuti, ovitalukiso “viaviuka” ine kaviapengele. Mahi, inkha utala okuti ovakuatate vamwe vasoka okuti otyitalukiso otyo katyaviukile, upondola okutokola okutyiyekapo. Omokonda yatyi? Ngetyi Paulu apopia kuhande “okulinga  onkhali kovakuatate vove”—ine “okulinga onkhali ku Kristu”— mokonda ngotyo ovakuatate vove kamavetyivili okutualako nekolelo mu Huku. Ove upaka momutima elondolo eli: “Liyungei opo muhapundukise vakuenyi.” (1 Coríntios 8:12; 10:32) Ovakristau votyotyili hono vetavela elondolo lia Paulu liapola pokati pokulityilika ovitalukiso tusoka okuti hamwe “viaviuka” mahi “kavipameka.”—Romanos 14:1; 15:1.

22. Omokonda yatyi Ovakristau vapondola okukala nomalusoke elikalaila konthele yovitalukiso?

²² Konthele yokutala kouwa wavakuetu, kuna otyipuka otyikuavo tyakolela. Omukristau una olusoke luelikalela kuvakuavo kapondola okukuluminya ovakuatate aveho mewaneno vakale nolusoke ngo lwae konthele yovitalukiso. Inkha ulinga ngotyo, makala ngomusingi metapalo utaha etuku-tuku uhanda ovasingi vakuavo vatahe ngetyi ahanda. Otyo katyilekesa okuti omunthu wapola pokati. Omunthu una olusoke luelikalela navakuavo iya una ohole, wesukisa okukala nonthilo novakuatate vena olusoke luelikalela konthele yovitalukiso mahi viahailikilwe Nombimbiliya. Ngotyo, uyeka ‘ovanthu aveho vanoñgonoke okuti una omutima wapepuka.’—Filipenses 4:5; Eclesiastes 7:16.

23. Oñgeni upondola okuholovona ovitalukiso viaviuka?

²³ Oñgeni upondola okuholovona ovitalukiso oviwa? Lityilika ovitalukiso aviho vilekesa ovipuka ovivi viailikwa Nondaka ya Huku. Landula ovitumino Viombimbiliya vipopia konthele yovitalukiso viahapopilwe Mombimbiliya. Lityilika ovitalukiso vinyona omutima wove, kala tyafuapo pala okuanya ovitalukiso vipundukisa vakuenyi, haunene ovakuatate vetu. Etokolo liove liokulinga ngotyo lietele Huku enkhimano nokuvatela ove nombunga yove okutualako okukala mohole ya Huku.