Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

ISAHLUKO 8

God Loves Clean People

God Loves Clean People

“Kozibulunga ahlanzekile uzozibonakalisa uhlanzekile.”—AMARHALANI 18:26.

1-3. (a) Kubayini umma aqiniseka bonyana indodanakhe ihlophisekile begodu ihlanzekile? (b) Kubayini uJehova afuna bona abakhulekeli bakhe bahlanzeke, begodu khuyini esitjhukumisela bona sifune ukuhlala sihlanzekile?

UMMA ubhincela umsanyanakhe ikhambo. Uyaqiniseka bonyana uhlambile nezambatho zakhe zihlophisekile begodu zihlanzekile. Uyazi bona ukuhlanzeka kuqakathekile epilwenakhe. Godu uyazi bona ukubonakala kwendodanakhe kuveza okuthileko ngababelethi bayo.

2 UJehova, uBabethu wezulwini, ufuna bona iinceku zakhe zihlanzeke. ILizwi lakhe lithi: “Kozibulunga ahlanzekile uzozibonakalisa uhlanzekile.” * (AmaRhalani 18:26) UJehova uyasithanda, uyazi bona ukuhlala sihlanzekile kuyasizuzisa. Ulindele bona thina njengaboFakazi bakhe simjamele kuhle. Eqinisweni, ukubonakala kwethu sihlanzekile nokuziphatha kwethu okuhle kuzokuletha idumo ingasi isithuko kuJehova nebizweni lakhe elicwengileko.—Ezekiyeli 36:22; funda 1 KaPitrosi 2:12.

3 Ukwazi bonyana uZimu uthanda abantu abahlanzekileko kusitjhukumisela bona sihlale sihlanzekile. Sifuna indlela yethu yokuphila ilethe idumo kuye ngombana siyamthanda. Sifuna nokuhlala ethandweni lakhe. Kwanje, akhe sihlole bona kubayini kufuze sihlale sihlanzekile, ukuhlanzeka kubandakanyani, begodu singahlala njani sihlanzekile. Ukuzihlola okunjalo kungasirhelebha bona sibone nengabe kukhona iindawo okufuze sithuthukise kizo.

KUBAYINI SIFUNA UKUHLALA SIHLANZEKILE?

4, 5. (a) Ngiliphi ibanga eliyihloko lokobana sifune ukuhlala sihlanzekile? (b) Ukuhlanzeka kwakaJehova kubonakala njani endalwenakhe ebonakalako?

4 Enye indlela uJehova asirhola ngayo sibonelo. ILizwi lakhe liyasikhuthaza “kufanele bona nibe njengaye.” (Kwebe-Efesu 5:1) Nanti ibanga eliyihloko lokobana sihlale sihlanzekile: UJehova, uZimu esimkhulekelako, uhlanzekile, umsulwa begodu ucwengile kizo zoke izinto.—Funda ULefitikosi 11:44, 45.

5 Iimfanelo neendlela zakaJehova ezinengi zokuhlanzeka zibonakala endalwenakhe ebonakalako. (KwebeRoma 1:20) Iphasi belenzelwe bona libe likhaya elihlanzekileko labantu. UJehova wenza bona kube nemmila nezinye izinto ezihlanza umoya namanzi. Ezinye iingogwana zihlanza ukusilaphala zikwenze kube zizinto ezinganangozi. Bezesayensi baberegise ezinye zeengogwana ezilambilekwezi bona zihlanze i-oli ephalakileko nokhunye ukusilaphala okubangelwa kukuba marhamaru kwabantu. Kusepepeneneni, ukuhlanzeka kuqakathekile “kuMenzi wephasi.” (Jeremiya 10:12) Kufuze kuqakatheke nakithi.

6, 7. UMthetho kaMosisi bewugandelela njani bona ukuhlanzeka gade kuyifuneko kilabo abakhulekela uJehova?

6 Elinye ibanga lokufuna ukuhlala sihlanzekile kukobana uJehova, uMbusi weNdawo yoke, ufuna bona abakhulekeli bakhe bahlanzeke. Ngaphasi koMthetho uJehova awunikela ama-Israyeli, ukuhlanzeka nokukhulekela bekukhambisana. UMthetho bewuthi ngeLanga Lokuhlawulela, umpristi ophakemeko bekufuze ahlambe, ingasi kanye kodwana kabili. (Lefitikosi 16:4, 23, 24) Umpristi ongameleko bekufuze ahlambe izandla neenyawo ngaphambi kokunikela umnikela kuJehova. (Eksodosi 30:17-21; 2 IMilando 4:6) UMthetho bewuveza izinto ezima-70 ebezibangela bona umuntu abe ngosilapheleko emzimbeni angakufanelekeli ukuhlanganyela ekonzweni ethileko. Nekasese ngosilapheleko, um-Israyeli bengekhe abe nengcenye ekukhulekeleni—kwezinye izehlakalo, gade angafumana isigwebo sokufa nekangenza njalo. (Lefitikosi 15:31) Nanyana ngubani ogade abhala ukulandela indlela yokuhlanzeka, kuhlanganisa ukuhlamba umzimba nokuvasa izambatho, bekufuze “aqothwe hlangana nebandla.”—Numeri 19:17-20.

7 Namtjhana singekho ngaphasi koMthetho kaMosisi, usinikela umbono kaZimu ngezinto. Kuyakhanya, bona uMthetho bewugandelela ifuneko yokuhlanzeka kilabo abakhulekela uZimu. UJehova akakatjhuguluki. (Malaki 3:6) Ukukhulekela kwethu angekhe kwamukeleke kuye ngaphandle kobana ‘kumsulwa.’ (KaJakobosi 1:27) Kufuze sazi bona khuyini ayilindele kithi malungana nalokhu.

LOKHO OKUBANDAKANYWA KUHLANZEKA EMEHLWENI KAZIMU

8. Kukuziphi izinto uJehova alindele bona sihlanzeke kizo?

8 EBhayibhilini, umqondo wokuba ngohlanzekileko utjho okungaphezu kokuhlanzeka emzimbeni kwaphela. Ukuhlanzeka emehlweni kaZimu kuthinta zoke iingcenye zokuphila kwethu. UJehova ulindele bona sihlanzeke eengcenyeni ezine zokuphila—ngokomoya, ngokuziphatha, emkhumbulweni nangokwenyama. Akhe sicabange bona ngayinye yeentwezi ihlanganisani.

9, 10. Kutjho ukuthini ukuhlanzeka ngokomoya, begodu khuyini amaKrestu weqiniso ayibalekelako?

9 Ukuhlanzeka ngokomoya. Ukuhlathulula, ukuhlanzeka ngokomoya kutjho bona singavangi ukukhulekela kweqiniso nokwamala. Ama-Israyeli nekaphuma eBhabhiloni abuyela eJerusalema, bekufuze alalele isikhuthazo esiphefumulelwekwesi: “Phumani lapha, ningathinti litho elisilapheleko; . . . zibulungeni nihlanzekile.” (Isaya 52:11) Ama-Israyeli bekabuyela ekhaya ngokuyihloko bona avuselele ukukhulekela kwakaJehova. Ukukhulekelokho bekufuze kuhlanzeke—kungasilaphazwa nginanyana ngiziphi iimfundiso, imikghwa namasiko wekolo yeBhabhiloni wokungahloniphi uZimu.

10 Namhlanjesi, njengamaKrestu weqiniso kufuze sitjheje bona singasilaphazwa kukhulekela kwamala. (Funda 1 KwebeKorinte 10:21) Ukuyelela kuqakathekile endabeni le, ngombana umthelela wekolo yamala usibhodile. Eenarheni ezinengi, amasiko ahlukahlukeneko, nemigidi ehlobene neemfundiso zekolo yamala, njengombono wokobana ngaphakathi kwethu kunento ethileko ephulukako nesifako. (UMtjhumayeli 9:5, 6, 10) AmaKrestu weqiniso abalekela amasiko abandakanya iinkolelo zekolo yamala. * Angekhe sivumele ukugandelelwa ngabanye kusibangele bona silise iimthetho yeBhayibhili yokukhulekela okuhlanzekileko.—IZenzo 5:29.

11. Ukuhlanzeka ngokuziphatha kuhlanganisani, begodu kubayini kuqakathekile bona sihlale sihlanzekile ngokuziphatha?

11 Ukuhlanzeka ngokuziphatha. Ukuhlala sihlanzekile ngokuziphatha kuhlanganisa ukubalekela ukuziphatha kumbi komseme kwananyana ngiliphi ihlobo. (Funda Kwebe-Efesu 5:5) Kuqakathekile bona sihlale sihlanzekile ngokuziphatha. Njengombana sizokubona esahlukweni esilandelako sencwadi le, bona sihlale ethandweni lakaZimu, kufuze “sibalekele ubufebe.” Iimfebe ezingatjhugulukiko ‘azizukulidla ilifa lombuso kaZimu.’ (1 KwebeKorinte 6:9, 10, 18, NW) Emehlweni kaZimu, abanjalo bahlangana nalabo ‘abazizonakali.’ Nengabe bayabhalelwa ukuhlala bahlanzekile ngokuziphatha, ‘isabelo sabo . . . kukufa kwesibili.’—ISambulo 21:8.

12, 13. Ngikuphi ukuhlobana okukhona phakathi kwemicabango nezenzo, begodu singahlala njani sihlanzekile engqondweni?

12 Ukuhlanzeka engqondweni. Iimcabango idosela ezenzweni. Nengabe sivumela imicabango engakalungi bona yakhele eengqondweni neenhliziyweni zethu, msinyana namtjhana ngemva kwesikhathi kungenzeka senze izinto ezisilapheleko. (Matewu 5:28; 15:18-20) Kodwana nengabe sizalisa iingqondo zethu ngemicabango emsulwa nehlanzekileko, singatjhukumiseleka bona sihlale sihlanzekile. (Funda KwebeFilipi 4:8) Singahlala njani sihlanzekile engqondweni? Okufuze sikucabangele, kubalekela nanyana ngiliphi ihlobo lokuzithabisa elingasilaphaza ukucabanga kwethu. * Ukungezelela kilokho, singazalisa iingqondo zethu ngemicabango ehlanzekileko ngokufunda iLizwi lakaZimu qobe.—AmaRhalani 19:8, 9.

13 Ukuhlala ethandweni lakaZimu kuqakathekile bona sizibulunge sihlanzekile ngokomoya, ngokuziphatha nengqondweni. Iingcenye zokuhlanzekezi kucocwe kanengi ngazo kwezinye izahluko zencwadi le. La, akhe sihlole ingcenye yesine—ukuhlanzeka ngokwenyama.

SINGAHLALA NJANI SIHLANZEKILE NGOKWENYAMA?

14. Kubayini ukuhlanzeka ngokwenyama kungasi yindaba yomuntu mathupha kwaphela?

14 Ukuhlanzeka ngokwenyama kuhlanganisa ukuhlanzeka emzimbeni nendawo esibhodileko. Ukuhlanzeka okunjalo komuntu mathupha kuyindaba yakhe kwaphela na, akubathinti abanye? Lokho akusilo iqiniso ngabakhulekeli bakaJehova. Njengombana kutjengisiwe, ukuhlanzeka kwethu ngokwenyama kuyamthinta uJehova, ingasi kwaphela ngombana kuyasizuzisa, kodwana ngombana kuveza bona yena umumuntu onjani. Cabanga ngesibonelo esiberegiswe ekuthomeni. Ukubona umntwana ohlala afeyila namtjhana abutjhapha kukwenza ucabange ngababelethi bakhe bona babantu abanjani, akusinjalo? Asifuni nanyana yini endleleni esiqaleka ngayo namtjhana endleleni esiphila ngayo bona ilethe isithuko kuBabethu wezulwini namtjhana kuthikazise umlayezo esiwutjhumayelako. ILizwi lakaZimu lithi: “Asifuni bona umuntu afumane litho elimbi emsebenzini wethu, ngombana ingahle inyefulwe ikonzo yethu. Endaweni yalokho siyabonisa bona siziinceku zakaZimu ngazo zoke iindlela.” (2 KwebeKorinte 6:3, 4) Nokho, singahlala njani sihlanzekile ngokwenyama?

15, 16. Imikghwa emihle yokuhlanzeka ihlanganisani, begodu izambatho zethu kufuze zibe njani?

15 Ukuhlanzeka komuntu mathupha nendlela esiqaleka ngayo. Namtjhana amasiko nendlela esiphila ngayo zihlukile kwenye nenye inarha, singakghona ukufumana isibha namanzi bona sihlambe qobe nokobana siqiniseke bonyana thina nabantwabethu sihlanzekile. Imikghwa emihle yokuhlanzeka ihlanganisa ukuhlamba izandla ngamanzi nesibha ngaphambi kobana sidle namtjhana siphathe ukudla, ngemva kokuberegisa indlwana yokuzithumela nangemva kokuhlambisa umntwana namtjhana ukumtjhentja ileyiri. Ukuhlamba izandla ngamanzi nesibha kungavikela amalwelwe begodu kungaphulukisa namaphilo. Kungavikela ukurhatjheka kwamalwelwe ayingozi neengogwana ezibanga amalwelwe, kurhelebhe abantu bona babalekele amalwelwe wokurhuda. Eenarheni lapho kungekho izindlu zokuzithumela ezidoswako, indle ingenjelwa, njengombana gade kwenziwa ma-Israyeli wekadeni.—Duteronomi 23:12, 13.

16 Izambatho zethu nazo kufuneka zivaswe qobe bona zihlanzeke begodu ziqaleke. Izambatho zomKrestu akutlhogeki bona zibe ngezidurako namtjhana zefetjheni yamva, kodwana kufuze zihlophiseke, zihlanzeke begodu zihlonipheke. (Funda 1 KuThimothi 2:9, 10) Namtjhana sikuphi, sifuna ukuqaleka kwethu kwenze bona “kubukwe ifundiso kaZimu uMphulusi wethu.”—KuTitosi 2:10.

17. Kubayini imizethu nendawo esibhodileko kufuze kuhlanzeke begodu kuqaleke?

17 Imizethu nendawo esikiyo. Imizethu kungenzeka ingabi mihle namtjhana ibe ngephambili, kodwana kufuze ihlanzeke iqaleke ngendlela esingakwazi ukwenza ngayo. Ngokufanako, nengabe siberegisa ikoloyi ukuya esifundweni nekonzweni yesimini, singenza koke okusemandlenethu bona ihlale ihlanzekile ngaphandle nangaphakathi. Singakhohlwa bona umuzi ohlanzekileko nendawo ebhodileko kunikela ubufakazi ngoZimu esimkhulekelako. Ngaphezu kwalokho, sifundisa abantu bona uJehova uZimu uhlanzekile, ‘uzokubhubhisa labo ababhubhisa iphasi,’ begodu msinyana uMbuso wakhe uzokutjhugulula ikhaya lethu eliliphasi libe yiparadeyisi. (ISambulo 11:18; Luka 23:43) Eqinisweni sifuna ukuqaleka kwemizethu nezinto zethu kutjengise abanye bona ngitjho kwanjesi sithuthukisa imikghwa yokuhlanzeka ezokwamukeleka ephasini elitjha elizako.

Ukuhlanzeka ngokwenyama kuhlanganisa ukubulunga iimzimbethu nendawo esibhodileko kuhlanzekile

18. Singayitjengisa njani ihlonipho ngeWolo lethu loMbuso?

18 Indawo yethu yokukhulekela. Ithando lethu ngoJehova lisitjhukumisela bona sitjengise ihlonipho ngeWolo lethu loMbuso, indawo yokukhulekela kweqiniso. Abantu abatjha nebeza ewolweni sifuna bona bakarekele indawo esihlanganyela kiyo. Ukulihlanza nokulilungisa qobe kuyatlhogeka bona siqiniseke bonyana iwolo lihlala likarisa. Sitjengisa ihlonipho ngeWolo lethu loMbuso ngokwenza koke esingakwenza bona lihlale lisebujamweni obuhle. Kulilungelo ukunikela ngesikhathi sethu bona sirhelebhe ekuhlanzeni “nokulungisa” indawo yethu yokukhulekela. (2 IMilando 34:10) Ikambisolawulo efanako iyaberega nesihlangana eWolweni loMhlangano namtjhana kenye indawo eberegiselwa imihlangano emincani nemikhulu.

UKUZIHLANZA EMIKGHWENI ESILAPHAZAKO

19. Bona sihlale sihlanzekile ngokwenyama, ngiziphi izinto ekutlhogeka sizilise, begodu iBhayibhili isirhelebha njani kilokhu?

19 Bona sihlale sihlanzekile ngokwenyama kutlhogeka silise imikghwa esilaphazako njengokubhema, ukuberegisa kumbi utjwala, nokuberegisa iinhlahla singaziberegiseli ukulapha namtjhana ukuberegisa izinto ezidunga ingqondo. IBhayibhili ayizibeki ngokukhanyako zoke izinto ezingakahlanzeki nemikghwa enyenyisako ekhona namhlanjesi, kodwana imumethe iinkambisolawulo ezisenza sibone indlela okungenzeka uJehova uzizwa ngayo ngezinto ezinjengalezo. Ngombana siyawazi umbono kaJehova ngeentwezi, ithando lethu ngaye lisitjhukumisela bona sithathe indlela emukelwa nguye. Akhe sicabangele iinkambisolawulo ezihlanu eziseMitlolweni.

20, 21. Ngimiphi imikghwa uJehova afuna sitjhaphuluke kiyo, begodu ngiliphi ibanga elinamandla esinalo lokulalela?

20 “Bazalwane, njengombana sesizamukele iinthembiswezi, asizihlanze kikho koke okusilapheleko umzimba nomoya, siphile ipilo ecwengileko ngokupheleleko sisesaba uZimu.” (2 KwebeKorinte 7:1) UJehova ufuna bona sitjhaphuluke emikghweni engasilaphaza iimzimbethu begodu ilimaze ingokomoya lethu, namtjhana ibe nomthelela eengqondweni zethu. Ngalokho kufuze silise imikghwa yokuziphatha eyaziwako bona iyingozi emzimbeni neengqondweni zethu.

21 IBhayibhili isinikela ibanga elinamandla lokobana ‘sizihlanze kikho koke okusilapheleko.’ Tjheja bona u-2 KwebeKorinte 7:1 uthoma ngokuthi: “Njengombana sesizamukele iinthembiswezi.” Ziphi iinthembiso? Njengombana kutjengisiwe eendimeni ezigadungileko, uJehova uthembisa bona: “Ngizanamukela. Mina ngizaba nguYihlo.” (2 KwebeKorinte 6:17, 18) Akhese ucabange: UJehova uthembisa ukukufaka ngaphasi kwesivikelo sakhe begodu akuthande njengalokha ubaba athanda indodana namtjhana indodakazi. Kodwana uJehova uzokuzalisa iinthembiswezi kwaphela newubalekela ukusilaphazeka “kwenyama nokomoya.” Qala bona bekuzokuba budlhayela kangangani ukuvumela namtjhana ngimiphi imikghwa enyenyisako bona ikumuke ubuhlobo obuligugu onabo noJehova!

22-25. Ngiziphi iinkambisolawulo eziseMitlolweni ezingasirhelebha bona sibalekele imikghwa esilapheleko?

22 “Thanda [uJehova] iKosi uZimu wakho ngehliziyo yakho yoke, nomphefumulo wakho woke.” (Matewu 22:37) UJesu wakhetha umlayo lo njengomkhulu kiyo yoke. (Matewu 22:38) UJehova uyalifanelekela ithando elinjalo kithi. Bona simthande ngehliziyo yethu yoke, umphefumulo, nangengqondo yethu, kufuze sibalekele imikghwa engenza ukuphila kwethu kube kufitjhani namtjhana kufiphaze amandla wokucabanga esiwaphiwe nguZimu.

23 “[UJehova] nguye ophako ubuphilo nokuphefumula nako koke ebantwini.” (IZenzo 17:24, 25) Ukuphila sisipho esivela kuZimu. Sithanda uMuphi, ngalokho sifuna ukutjengisa ihlonipho ngesipho sokuphila. Sibalekela nanyana ngimiphi imikghwa elimazako epilweni yethu, sikhumbula bona imikghwa enjalo itjengisa ukungahloniphi isipho sokuphila.—AmaRhalani 36:9.

24 “Thanda umakhelwani wakho njengombana uzithanda wena.” (Matewu 22:39) Imikghwa esilapheleko kanengi ayithinti kwaphela umuntu oyenzako, kodwana nalabo abambhodileko. Isibonelo, ukurhorha intuthu yegwayi kungalimaza nabangabhemiko. Umuntu olimaza abambhodileko uphikisana nomlayo kaZimu othi sithande abomakhelwana bethu. Ngezenzo zakhe utjengisa bonyana akusilo iqiniso ukutjho kwakhe bona uthanda uZimu.—1 KaJwanisi 4:20, 21.

25 ‘Zithobeni kubabusi nabaphathi.’ (KuTitosi 3:1) Eenarheni ezinengi, ukuberegiswa kweendakamizwa akukhambisani nomthetho. NjengamaKrestu weqiniso asiziberegisi iindakamizwa ezingekho emthethweni.—KwebeRoma 13:1.

26. (a) Bona sihlale ethandweni lakaZimu, khuyini okutlhogeka siyenze? (b) Kubayini ukuhlala sihlanzekile emehlweni kaZimu kuyindlela ebhedere yokuphila?

26 Ukuhlala ethandweni lakaZimu, kutlhoga bona sihlale sihlanzekile ingasi eentweni ezimbalwa kwaphela kodwana kizo zoke izinto. Kungaba budisi ukulisa nokuhlala sihlanzekile emikghweni esilapheleko, kodwana kungenzeka. * Kwamambala, le, yindlela ebhedere yokuphila, ngombana uJehova ngaso soke isikhathi usifundisa bona sizuze. (Funda U-Isaya 48:17) Okuqakatheke khulu, ngokuhlala sihlanzekile singaba nokwaneliseka okuvela ekwazini bona simjamela kuhle uZimu esimthandako, ngalokho sihlale ethandweni lakhe.

^ isig. 2 Ibizo lesiHebheru elithi “ukuhlanzeka” alihlathululi kwaphela ukuhlanzeka emzimbeni kodwana ukuhlanzeka kokuziphatha nangokomoya.

^ isig. 10 Qala iSahluko-13 sencwadi le bona ufumane ingcoco malungana nokugidinga namasiko athileko lawo amaKrestu weqiniso okufuze awabalekele.

^ isig. 12 Indlela yokukhetha zokuzithabisa okwakhako kucocwe ngayo eSahlukweni-6 sencwadi le.

^ isig. 26 Qala amabhoksi anesihloko esithi “ Ngilwela Ukwenza Okulungileko Na?” nesithi “ Zoke Izinto Ziyakghoneka KuZimu.”

^ isig. 67 Ibizo litjhentjhiwe.