Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA EYA 8

Ruhanga Agonza Abantu Abecumi

Ruhanga Agonza Abantu Abecumi

“Hali anyakusemeziibwe orayeyolekaga osemeziibwe.”ZABULI 18:26.

1-3. (a) Habwaki omukazi afaayo muno ha bwecumi nʼenzooka yʼomwana we? (b) Habwaki Yahwe n’agonza abaheereza be kuba becumi, kandi kiki ekitwekambisa kwikara tuli becumi?

OMUKAZI atekaniize kurungi omutabani omuto nukwo bagende hamu. Amwogeze kandi yamujweka engoye ezigoroirwe kurungi. Amanyire ngu obwecumi nibwetagisa kusobora kuba n’obwomeezi oburungi. Amanyire ngu enzoka y’omutabani n’esobora kuhaisa abazaire ekitiinisa rundi kubajumisa.

2 Isiitwe Yahwe n’agonza abaheereza be babe becumi kandi abataine akamogo. Baibuli egamba: “Hali anyakusemeziibwe orayeyolekaga osemeziibwe.” * (Zabuli 18:26) Yahwe atugonza; amanyire ngu okwikara tuli becumi nikitugasira. Kandi n’agonza ngu naitwe nk’abahereza be tumuhaise ekitiinisa. Nahabweki, obwecumi hamu n’engeso enungi nibiija kuhaisa Yahwe ekitiinisa hatali kujumisa ibara lye.Ezekyeri 36:22; soma 1 Petero 2:12.

3 Kumanya ngu Ruhanga agonza abantu abecumi kitwekambisa kuba abecumi. Nitugonza emiringo yaitu omu bwomeezi emuhaise ekitiinisa habwokuba tumugonza. Kandi nitugonza kwerindira omu kugonza kwe. Hati katurole habwaki tusemeriire kuba becumi, eki kirukumanyisa kuba becumi, n’omulingo tusobora kwikara tuli becumi. Okwetegereza ebintu binu nikisobora kutukonyera kumanya obu haraaba haroho nambere tusemeriire kusemezaamu.

HABWAKI TUSEMERIIRE KUBA BECUMI?

4, 5. (a) Nsonga ki enkuru habwaki tusemeriire kuba becumi? (b) Ebihangwa ebirukurorwa nibyoleka bita ngu Yahwe mwecumi?

4 Ogumu ha miringo Yahwe atwebemberamu nukwo kututeraho ekyokurorraho. Baibuli etutererra eti: “mukuratirege omulingo gwa Ruhanga.” (Abefeso 5:1) Niyo ensonga enkuru habwaki tusemeriire kuba becumi: Yahwe, Ruhanga ou turamya, mwecumi, taine akamogo, kandi ali arukwera omu miringo yoona.Soma Ebyabalevi 11:44, 45.

5 Oihireho kwoleka emiringo ye yoona, ebintu Yahwe ebi yahangire byoleka ngu ali mwecumi. (Abarumi 1:20) Akatekaniza ensi kuba eka enyecumi nambere abantu baraikaraga. Yahwe ataireho ebintu ebiikara nibisemeza orwoya orutwikya hamu n’amaizi agatukozesa. Haroho obuhuka obutanguhire okurorwa obwine omulimo gw’okusemeza, kuhindura ebirofu bukabifora bintu ebitaine akabi. Abasayansi bakozeseze obuhuka bunu okusemeza nambere hasesekere amafuta n’oburofu obundi obuleserweho abantu kusiisa eby’obuhangwa. Hataroho kugurukyagurukya, obwecumi kintu kikuru hali Yahwe, Omuhangi w’ensi. (Yeremiya 10:12) Naitwe tusemeriire kukitwara kuba kintu ekikuru.

6, 7. Ekiragiro kya Musa kikooleka kita ngu obwecumi kyali kintu kikuru ekyayetagisibwaga buli muheereza weena owa Yahwe?

6 Ensonga endi habwaki tusemeriire kuba becumi eri ngu Yahwe, ow’Obusobozi bwona n’agonza abaheereza be babe becumi. Ekiragiro eki Yahwe yahaire Abaisareri, kikoleka ngu obwecumi n’okuramya byagenderaga hamu. Ekiragiro kikoleka ngu ha kiro ky’okuleha, nyakatagara omukuru akaba asemeriire kwoga emirundi ebiri hatali gumu gwonka. (Ebyabalevi 16:4, 23, 24) Abanyakatagara abandi abakonyeraga nabo baragirwaga kunaaba engaro n’ebigere byabo batakatandikire kuhonga hali Yahwe. (Okuruga 30:17-21; 2 Ekyebyomubusinge 4:6) Ekiragiro kikabazaaho ebintu 70 ebyasiisaga omuntu kandi akafooka murofu. Omwisareri ayabaga atasemiire tiyaikirizibwaga kukora ekintu kyona omu kuramya—kandi obwire obumu, kakuba yakoraga ekintu kyona omu kuramya, akaba n’asobora kwitwa. (Ebyabalevi 15:31) Omuntu weena ayayangaga kuhondera emiringo ekaba etairweho ey’okwesemeza, otwaliiremu okunaaba n’okwogya engoye ze, akaba asemeriire ‘kwihwa omu kitebe hagati.’Okubara 19:17-20.

7 N’obu turaaba tutakyahondera Ekiragiro kya Musa, nikitukonyera kumanya entekereza ya Yahwe ha nsonga nyingi. Kinu nikyoleka ngu, Ekiragiro kyayetaagisaga abaheereza ba Yahwe boona kuba becumi. Yahwe takahindukaga. (Maraki 3:6) Endamya yaitu obw’erukuba “esemiire etaroho okusisikara” nubwo Yahwe aragisiima. (Yakobo 1:27) Nahabweki kirungi tumanye eky’arukutwetagisa ha nsonga enu.

NIKIMANYISA KI KUBA MWECUMI OMU MAISO GA RUHANGA

8. Yahwe n’agonza tube becumi omu miringo ki?

8 Kusigikirra ha Baibuli, obwecumi tibuli obw’omubiri gwonka. Kuba mwecumi kusigikirra hali Ruhanga nikutwarramu ebintu byona omu bwomeezi bwaitu. Yahwe nayetaaga tube becumi omu miringo ena enkuru—omu by’omwoyo, omu ngeso, omu biteekerezo, hamu n’omu mubiri. Leka turole buli mulingo nigutwarramu ki.

9, 10. Kimanyisa ki kwikara tuli becumi omu by’omwoyo, kandi Abakristaayo ab’amananu betantara ki?

9 Kuba abecumi omu by’omwoyo. Omu bigufu, kuba mwecumi omu by’omwoyo nikimanyisa ngu titusemeriire kutabura okuramya okw’amananu n’okwebisuba. Abaisareri obu barugire Baburoni kugaruka Yerusalemu, Ruhanga akabaragira okuhondera ebigambo binu: “Muturuke okuruga hanu, mutakora ha kintu kyona ekitasemiire! . . . Mube abasemiire.” (Isaya 52:11) Ensonga enkuru habwaki Abaisareri bali nibagaruka Yerusalemu yali okugarraho okuramya okw’amananu. Okuramya oku kukaba kwine kuba kusemeriire, kutaine akamogo koona kuruga omu nyegesa, ebikorwa, n’emizizo y’abantu ba Baburoni etahaisaga Yahwe ekitiinisa.

10 Omu kasumi kanu, Abakristaayo ab’amananu tusemeriire kwegendereza muno okutasiiswa endamya ey’ebisuba. (Soma 1 Abakolinso 10:21.) Nikitwetagisa okwegendereza habwokuba ediini ez’ebisuba nizihabisa muno abantu. Ensi nyingi ziine emigenzo n’emizizo enyakwine akakwate n’enyegesa ez’ebisuba, nk’enyegesa erukugamba ngu omuntu obwafa aleka omuzimu. (Omugambizi 9:5, 6, 10) Abakristaayo ab’amananu betantara emizizo enyakwine akakwate n’enyikiriza z’ebisuba. * Titurukwija kwikiriza abandi kutucwisa emisingi ya Baibuli habikwatiraine n’okuramya.Engeso Ezabakwenda 5:29.

11. Obwecumi bw’engeso nibutwarramu ki, kandi habwaki obwecumi bunu nibwetagisa muno?

11 Obwecumi omu ngeso. Kuba becumi omu ngeso nikitwarramu kwetantara obusihani obwa buli mulingo. (Soma Abefeso 5:5.) Obwecumi omu ngeso kikuru muno. Nk’oku turukwija kurora omu suura erukuhonderaho, kusobora kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga nituterererwa ngu “muiruke obusihani.” Boona abaikara nibasihana batarukwegarukamu ekibi kinu “tibaligwetwa Obukama bwa Ruhanga.” (1 Abakolinso 6:9, 10, 18) Kusigikirra hali Ruhanga, abantu ab’omulingo gunu nibabarwa kuba “abagwagwa.” Kakuba balemwa kusemeza ngeso zaabu, “omugabo gwabu guliba . . . Kufa okwakabiri.”Okusuku’rwa 21:8.

12, 13. Ebitukora biine kakwate ki n’ebitekerezo byaitu, kandi nitusobora tuta kwikara n’ebiteekerezo ebyecumi?

12 Obwecumi omu bitekerezo. Ebi tukora tuba tubandize kubitekerezaaho. Obu turaikara nitutekereza ha bintu ebibi, tumanye ngu nitusobora kumalirra tubikozere. (Matayo 5:28; 15:18-20) Baitu okwikara nitutekereza ha bintu ebisemiire, ebitaine kamogo, kiija kutwekambisa kuba n’engeso ezisemiire. (Soma Abafiripi 4:8.) Nitusobora tuta kwikara tuli becumi omu biteekerezo? Eky’okubanza nukwo kwetantara eby’okwesemeza ebirukusobora kusiisa entekereza yaitu. * Ekindi nukwo kwesomesa Baibuli butoosa nukwo twijuze ebitekerezo byaitu n’ebintu ebisemiire byonka.Zabuli 19:8, 9.

13 Kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga, nikyetaagisa twikale tuli becumi omu by’omwoyo, omu ngeso, n’omu biteekerezo. Ebintu binu ebisatu nibibazibwaho muno omu katabu kanu. Leka tubazeeho omulingo ogwakanaobwecumi obw’omubiri.

NITUSOBORA TUTA KWIKARA TULI BECUMI OMU MUBIRI?

14. Habwaki tutasobora kugamba ngu obwecumi bw’omubiri eri nsonga ya buli muntu kwecweramu?

14 Obwecumi bw’omubiri nibutwarramu kusemeza emibiri n’ebiikaro ebiturukwikaramu. Baitu nitusobora kugamba ngu obwecumi bwaitu tiburukukwataho abandi? Entekereza enu tehikire hali abahereza ba Yahwe. Nk’oku tumazire kwega, obwecumi obw’omubiri kikuru hali Yahwe habwokuba nikitugasira kandi nauwe nikimuhaisa ekitiinisa. Tekerezaaho ekyokurorraho eki tubalizeehoga ha kubanza. Obworora omwana ali murofu buli kaire, toyekaguza abazaire be nibasisana bata? Titwakugondeze ekintu kyona ha nzooka yaitu rundi omu obwomeezi bwaitu kujumisa ibara lya Ruhanga, rundi kulemesa abantu kuhuliiriza amakuru amarungi. Baibuli egamba: “Kandi tuleke okuleta ekitabaijura omu kigambo kyona, nukwo okuhereza kwaitu kutahanwa; baitu omu byona twenyumizege itwenka, nkabahereza ba Ruhanga.” (2 Abakolinso 6:3, 4) Baitu nitusobora tuta kuba becumi omu mubiri?

15, 16. Kuba abecumi nikitwarramu ki, kandi engoye zaitu zisemeriire kusisana zita?

15 Okwesemeza hamu n’okuzooka kurungi. N’obukiraaba ngu obuhangwa n’enyikara nibyahukana omu buli ihanga, tikigumire hakire kutunga esabuuni n’amaizi ag’okwoga buli kiro kusobora kwikara itwe n’abaana baitu tuli becumi. Ebintu ebyoleka ngu tuli becumi nibitwarramu okunaaba engaro n’esabuuni tutakakwasire ha ky’okulya rundi tutakaliire, turugire omu kyolooni, n’ahanyuma y’okuhindura enapi z’omwana. Kunaaba engaro n’esabuuni kikingira endwarra kandi kijuna obwomeezi. Nikisobora kutanga okujanjara kw’obuhuka obuleta endwarra nk’okuturuka. Omu nsi ezimu nambere bataine ebyolooni, obubi nibusobora kuziikwa nk’oku bakoraga omu Isareri ya kara.Ekyebiragiro 23:12, 13.

16 Engoye zaitu nazo tusemeriire kuzogyaga butosa. Tikirukumanyisa ngu Omukristaayo asemeriire kuba n’engoye ez’omuhendo mwingi rundi ezakaija ha mulembe, baitu zisemeriire kuba nyecumi, zitezingazingire, kandi ezisemeriire Omukristaayo. (Soma 1 Timoseo 2:9, 10.) Hoona nambere tuli, nitugonza enzooka yaitu ‘etemu ekitiinisa okwegesa Okwomujuni waitu Ruhanga.’Tito 2:10.

17. Habwaki eka yaitu n’ebintu ebi tukozesa bisemeriire kuba byecumi kandi nibihaisa ekitiinisa?

17 Eka yaitu n’ebintu ebitukozesa. Eka yaitu n’esobora kuba etarumu ebintu eby’omuhendo, baitu esemeriire kuba nyecumi kandi n’eheisa ekitiinisa. Kandi obu turaaba twine ekiiruka ekitukozesa kugenda omu nso’rokano rundi omu buheereza, tusemeriire kukiikaza kiri kyecumi omunda na aheru. Tuteebwa ngu, eka yaitu n’ebintu ebiturukukozesa obu birukuba byecumi nabyo nibiha obwa kaiso oburukukwata hali Ruhanga. Okwongerezaho, nitwe abegesa abantu ngu Yahwe Ruhanga omwecumi, n’aija “nokuhwerekereza abo abahwerekereza ensi,” kandi ngu, Obukama bwe nibwija kufoora ensi yoona orugonjo orurungi. (Okusuku’rwa 11:18; Luka 23:43) Nahabweki nitugonza eka yaitu n’ebintu ebi tukozesa kwoleka abandi ngu tutandikire ira okwemanyiza obwecumi oburayetagisibwa omu nsi empyaka.

Obwecumi omu mubiri nibutwarramu kwecuma emibiri yaitu n’ebintu ebi turukukozesa

18. Nitusobora tuta kutamu ekitiinisa Ekyombeko kyaitu eky’Obukama?

18 Nambere turamiza. Okugonza kwaitu hali Yahwe kutuletereza kutamu ekitiinisa ekiikaro nambere turamiza, habwokuba nikyo ekiikaro kyonka eky’okuramya okw’amananu. Abantu abahyaka obu baraija nambere turamiza, nitugonza bakwatweho habw’enzoka y’ekiikaro. Nikitwetagisa kwikara nitukicuma kandi nitukidabiriza nukwo kisikirize abandi. Tutamu ekiikaro nambere turamiza ekitiinisa obu tukora kyona ekirukusoboka kukiikaza nikizooka kurungi. Guli mugisa okukozesa obwire bwaitu okusemeza n’okudabiriza ebiikaro nambere turamiza. (2 Ekyebyomubusinge 34:10) Kandi nukwo tukole n’obu turaaba tugenzere omu biikaro nambere enso’rokano zaitu enkooto ziba.

OKWECWAHO EBIKORWA EBIRUKUSIISA

19. Kusobora kuba bacumi omu mubiri, bintu ki ebi tusemeriire kwetantara, kandi Baibuli etukonyera eta ha nsonga enu?

19 Kwikara tuli becumi omu mibiri yaitu, tusemeriire kwetantara ebikorwa n’ebintu ebirukutusiisa, nk’okunywa etaaba, obutamiizi, hamu n’okukozesa ebibazi ebirukutokooza obwongo. Baibuli tetuha orukarra rw’ebintu ebitasemiire ebitusemeriire kwetantara omu kasumi kanu, baitu etuha emisingi erukusobora kutukonyera okumanya enteekereza ya Yahwe ha nsonga nyingi. Habw’okuba tumanyire omulingo Yahwe ogw’aroramu ensonga, okugonza okutwine kutwekambisa kukora ebintu eby’asiima. Leka tubazeeho emisingi etaano erukusangwa omu Baibuli.

20, 21. Yahwe n’agonza twetantale bikorwa ki, kandi atuhaire nsonga ki enkuru ey’okubyetantara?

20 “Nukwo obutunyina emirago enu abarukugonzebwa, tweyogyeho okusisikara kwona okwomubiri nokwomwoyo nituhikiriza okwera omu kutina Ruhanga.” (2 Abakolinso 7:1) Yahwe n’agonza twetantale ebintu ebirukusiisa omubiri hamu n’omwoyo gwaitu, rundi ebirukwija kusiisa bitekerezo byaitu. Nahabweki tusemeriire kwetantara ebikorwa ebisiisa omubiri n’entekereza yaitu.

21 Baibuli n’etuha ensonga enkuru habwaki tusemeriire ‘kweyogyaho okusisikara kwona.’ Wetegereze ngu 2 Abakolinso 7:1 rukutandika nirugamba: “Nukwo obutunyina emirago enu.” Mirago ki erukubazibwaho? Nk’oku enkarra ezirukumalirra omu suura 6 zolekere, Yahwe n’araganiza ngu: “Nanyowe ndibairiza haihi, kandi ndiba namberemuli Isinywe.” (2 Abakolinso 6:17, 18) Banza okitekerezeeho: Yahwe n’araganiza kukulinda kurungi n’okukugonza nk’oku omusaija agonza omutabani rundi omuhara. Baitu Yahwe n’aija kuhikiriza emirago enu obworayerinda “okusisikara kwona okwomubiri nokwomwoyo.” Ka nikiija kuba ky’obudoma okuleka ekintu kyona ekibi rundi ekikorwa kyona ekibi kukulemesa kutunga enkoragana enungi kandi ey’omuhendo na Yahwe!

22-25. Misingi ki ey’omu Baibuli erukusobora kutukonyera kwerinda ebikorwa ebitasemiire?

22 “Gonza Mukama Ruhanga wawe nomutima gwawe gwona, nobwomezi bwawe bwona, namagezi gawe gona.” (Matayo 22:37) Omu biragiro byona, Yesu akoleka ngu kinu nikyo kikuru muno. (Matayo 22:38) Yahwe n’asemerra okugonza okw’omulingo gunu. Kusobora kumugonza n’omutima gwaitu gwona, n’obwomeezi bwaitu bwona, hamu n’amagezi gaitu goona, tusemeriire kwetantara ebikorwa ebirukucekya obwomeezi bwaitu kandi ebirukutudomesa.

23 [Yahwe] nuwe wenka abaha bona obwomezi, nokuikya orwoya nebintu byona.” (Engeso Ezabakwenda 17:24, 25) Obwomeezi kisembo kuruga hali Ruhanga. Tugonza Omugabi wakyo, nahabweki nitugonza kutamu ekisembo kinu ekitiinisa. Twetantara ebikorwa byona ebirukucekya obwomeezi bwaitu habwokuba nitumanya ngu obutukukora ebintu nk’ebi, nituba tutarukutamu ekisembo kinu ekitiinisa.Zabuli 36:9.

24 “Gonza mutahi wawe nkokwoyegonza wenka.” (Matayo 22:39) Ebikorwa binu ebitasemiire tibikora kubi omuntu arukubikora wenka baitu n’abo abarukwikara nabo. Omwika gw’etaaba erukunywibwa omuntu nigusobora kucekya obwomeezi bw’omuntu arukugwikya uwe n’obwarukuba atanywa etaaba. Omuntu arukukora kubi abatahi be n’aija kuba n’acwa ekiragiro kinu eky’okugonza omutahi wawe. Kandi nigaija kuba gatali mananu kakuba agamba ngu agonza Ruhanga.1 Yohana 4:20, 21.

25 “Obaijukyege okworoberaga abalemi nabobusobozi.” (Tito 3:1) Omu nsi nyingi, kukozesa rundi kuba n’ebibazi ebimu kuba kucwa ekiragiro. Abakristaayo ab’amananu tibakozesa kandi tibaikara n’ebibazi ebitarukwikirizibwa.Abarumi 13:1.

26. (a) Okusigara omu kugonza kwa Ruhanga, kiki ekitusemeriire kukora? (b) Habwaki kwikara tuli becumi kusigikirra ha rulengo rwa Ruhanga nubwo bwomeezi oburukukirayo oburungi?

26 Kusobora kusigara omu kugonza kwa Ruhanga, tusemeriire kwikara tuli becumi omu miringo ena eyitubalizeeho yona hatali kusigayo na gumu. Ebikorwa ebitasemiire binu tibyanguhire kubireka rundi kubyetantara, baitu nitusobora kubireka. * Mali, tiharoho obwomeezi bundi bwona oburukusobora kuba burungi kukira obu Yahwe arukutugondeza habwokuba uwe n’atwegesa kugasirwa. (Soma Isaya 48:17.) Ekirukukira obukuru, nitwija kutunga okusemererwa hanyuma y’okumanya ngu nituhaisa Ruhanga waitu ou tugonza ekitiinisa, kandi nitwija kusigara omu kugonza kwe.

^ kac. 2 Ebigambo “okutaba n’akamogo” rundi “obwecumi,” haroho obu byakozesebwaga kumanyisa obwecumi bw’omubiri, baitu obwire oburukukira obwingi byamanyisaga kuba becumi omu ngeso rundi omu by’omwoyo.

^ kac. 12 Esuura 6 ey’akatabu kanu n’ebazaaho omulingo tusobora kutunga eby’okwesemeza ebirungi.

^ kac. 26 Rora obusanduuko “ Ntekamu Amaani Kukora Ebirungi?” ha rupapura 94, hamu na “ Baitu Ruhanga Nasobora Byona,” akali ha iguru.

^ kac. 67 Ibara lihindwirwe.