Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 9

“Tila Oundalelapo”

“Tila Oundalelapo”

“Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando a pano pohi, oundalelapo, esilo, ehando liotyihola, omahando omavi nepeleyo mokonda otyo okufenda ovilolo.”—COLOSSENSES 3:5.

1, 2. Oityi Balaau aundapesa opo anyone ovanthu va Jeova?

OMUFUI wo nohi wenda alo pomphangu pana ehole okufuila. Kahande okukuata onohi ambuho. Moluotyo, uholovona etyi mapake kondyolo iya eiyumbu momeva. Konyima, utehelela okuti ohi yanumata kondyolo, mokonda olumbungu luelipeta. Unanamo liwa-liwa ondyolo iya apolo ohi momeva. Uliyolela, mokonda utyii okuti waundapesa eliva liaviuka.

2 Otyo tyituhinangelesa etyi tyapitile kohale menima lio 1473 P.K.E. Omulume umwe utiwa Balaau wasoka unene eliva patyi maundapesa. Mahi, etyi Balaau ahandele okukuata ovanthu va Huku ankho vekahi Mehoko lio Moabe, popepi nokunyingila Motyilongo Valaelwe. Balaau ankho uti omuuli wa Jeova, mahi tyotyili ankho omulume umwe una elulu wafetua opo ahingane ova Isilayeli. Mahi, Balaau waavela ononkhano onongwa ova Isilayeli mokonda Jeova wemutyilika okuvehingana. Mokonda Balaau ankho uhanda okutambula ondyambi yae, wasoka okuti inkha uhindila ovanthu va Huku okulinga onkhali onene Huku mevehingana. Nolusoke olo, Balaau atele eliva—ovakai ovawa voko Moabe.—Números 22:1-7; 31:15, 16; Revelação 2:14.

3. Oityi Balaau evila okulinga neliva liae?

3 Okuti eliva liae liakuatele? Enga. Ova Isilayeli ovanyingi vakuatelwe neliva etyi “valinga oundalelapo novahikuena vo Moabe.” Alo umwe avahimbika okufenda onohuku mbova Moabita, okukutikinyamo Baale yoko Peor, huku yolutyito ine youndalelapo. Mokonda yotyo, ova Isilayeli vena 24.000 vankhia puetyi nkhele vehenenyingile Motyilongo Valaelwe. Otyo otyiponga otyinene ngatyi!—Números 25:1-9.

4. Omokonda yatyi ova Isilayeli ovanyingi vatokela meliva lioundalelapo?

4 Oityi tyatuala kotyiponga otyo? Ovanthu ovanyingi vahimbikile okukala nomutima omukalavi mokonda ankho vayekapo Jeova, Huku weveyovolele ko Egitu, weveavelele okulia moluhandya nokuvetuala kotyilongo alaele. (Hebreus 3:12) Apostolu Paulu wasokolola nawa kotyiponga otyo ahoneka okuti: “Tuhalingei oundalelapo, ngetyi vamwe valingile oundalelapo, iya 23.000 yavo, avankhi monthiki ike vala.” *1 Coríntios 10:8.

5, 6. Omokonda yatyi ehipululo konthele yonkhali yova Isilayeli Moluhandya luo Moabe liakolela pala onthue hono?

5 Omukanda wa Números una onondonga mbakolela pala ovanthu va Huku hono, vehungi okunyingila motyilongo valawa tyevilapo vali unene tyipona otyilongo tyokohale. (1 Coríntios 10:11) Mongeleka, mouye uno ovanthu vasukalala vali unene noundalelapo tyipona ova Moabita vokohale. Tupu, omanima aeho Ovakristau ovanyingi vatokela meliva lioundalelapo—eliva liaundapesilwe pala okuyondya ova Isilayeli. (2 Coríntios 2:11) Ngetyi Zinri aetele omukai omu Midianita monthanda yo Isilayeli, hono ovanthu vamwe veliongiya novanthu va Huku, valekesa ovituwa ovio mewaneno lio Vakristau.—Números 25:6, 14; Judas 4.

6 Ove utyivila hono okulitala ngatyina ukahi Moluhandya luo Moabe? Utyivila okutala kondyambi yove—ouye omupe ukevelela unene? Inkha ongotyo, linga ononkhono opo utualeko okukala mohole ya Huku mokutavela otyitumino ‘tyokutila oundalelapo.’—1 Coríntios 6:18.

Tala omaluhandya o Moabe

OUNDALELAPO OITYI?

7, 8. Oityi “oundalelapo” iya vana valinga otyituwa otyo vapolako tyi?

7 Ngetyi tyapopiwa Mombimbiliya, ondaka “oundalelapo” (mo Gregu porneía) ihangununa okulinga oumbalehi. Muakutikinya oukunga, nokulinga oundalelapo nomunthu wehelinepele nae, ngetyi otyihola tyomomulungu, no kombunda nokukuata-kuata kononguwo mbomunthu uhelinepele nae. Movituwa ovio tupu muakutikinya ovalume valala poyavo ine ovahikuena valala poyavo nokulala novinyama. *

8 Ovihonekwa viyandyulula nawa okuti: Vana valinga oundalelapo kavatualako okukala mewaneno lio Vakristau iya kavakapiñgana omuenyo wahapu. (1 Coríntios 6:9; Revelação 22:15) Tupu, velietela ononkhumbi ononyingi, ovakuavo kaveveyumbu vali onthumbi, kavakala vali nonthilo navo, vena ovitateka motyinepo, nokukala nomutima walema, nokutumba omaimo, nomauvela alo umwe ononkhia. (Tanga Gálatas 6:7, 8.) Omokonda yatyi wendela mondyila maikuetela ovitateka? Mahi, ovanthu ovanyingi kavasoko kovitateka tyina vahimbika okulipaka movipuka ovivi haunene okutala ovanthu vekahi muhoyo.

OKUTALA OVANTHU VEKAHI MUHOYO —OTYO TYITUALA KOUNDALELAPO

9. Okuti okutala ovanthu vemuhoyo otyiwa, ngetyi ovanthu ovanyingi vapopia? Hangununa.

9 Ovanthu vekahi muhoyo vamoneka unene mo Internete, movilongo ovinyingi vamoneka mo Jornale, mo televisau nokupopiwa moviimbo. * Okuti otyituwa otyo otyiwa ngetyi vamwe vapopia? Au! Vana vatala ovanthu vekahi muhoyo pamwe vakala notyituwa tyokuliseketa kononguvo ngatyina alala nomunthu avakala “noluholio luovitati” tyituala omunthu okutyiliya ovitati, nokukala novitateka motyinepo, tyituala ovanthu okulihenga. * (Romanos 1:24-27; Efésios 4:19) Omunongo umwe waeleka okutyiliya otyihola nouvela umwe utiwa o cancer. Wati: “Otyituwa otyo tyikahi nokuliyawisa nokuliyandyana. Otyituwa otyo tyitualako nokukula iya tyepuiya okutyihakula.”

Otyiwa okuundapesa okomputadole apa ovanthu aveho vapondola okutala

10. Oñgeni matuundapesa otyitumino tyikahi mu Tiago 1:14, 15? (Tupu tala okakasa “ Oñgeni Navasa Ononkhono Opo Ndyikale Novituwa Oviwa.”)

10 Tala onondaka mbapopiwa mu Tiago 1:14, 15, mbati: “Kese munthu uyondyua mokonda yokuhongiliyua nokulundwa nehando liae muene. Tyina ehando liamalingi enene, lityita onkhali, iya tyina onkhali yamafuisuapo, ayeta ononkhia.” Ngotyo, inkha ehando limwe evi linyingila momutima wove, linga ononkhono opo upole epeleyo olio momutima wove! Mongeleka, inkha mokomputadole ine motelevisau mumoneka ovanthu vahavalele, iika liwa-liwa. Linga atyiho tyesukisa opo uhatokele momahando omaundalelapo tyina nkhele eheneliyawise opo uhakale omupika womahando oo!—Tanga Mateus 5:29, 30.

11. Tyina tulwa nomahando omavi, oñgeni tupondola okulekesa okuti tuyumba onthumbi mu Jeova?

11 Omupakeko wetu utui nawa, una omahunga omawa okutulondola okuti: “Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando a pano pohi, oundalelapo, esilo, oluiho luotyihola, omahando omavi, nepeleyo, mokonda otyo okufenda ovilolo.” (Colossenses 3:5) Tyotyili, okulinga ngotyo katyapepukile. Mahi, hinangela okuti tuna Tate yetu keulu una ohole nokuapwa elundo oku tuita ombatelo. (Salmo 68:19) Ngotyo, tyina omalusoke omavi anyingila momutima wove ita liwa-liwa ombatelo kwe. Likuambela okuita “ononkhono mbavilapo” iya okuluminya omutima wove okusoka kovipuka ovikuavo.—2 Coríntios 4:7; 1 Coríntios 9:27; tala okakasa kati: “ Oñgeni Ndyipondola Okuyekapo Otyituwa Otyivi?

12. “Omutima” wetu oityi, iya omokonda yatyi tuna okuuyunga nawa?

12 Salomau omulume umwe omunongo wahoneka okuti: “Kovipuka aviho wesukisa okuyungwa, yunga vali nawa omutima wove, mokonda omo mutunda ondyivindyivi yomuenyo.” (Provérbios 4:23) “Omutima” uhangununa omalusoke etu, etyi tuatuwa komaiho a Huku. Moluotyo, tuna okuhinangela okuti etyi Huku atala ‘momutima’ wetu—otyo matyilekesa inkha matupewa ine kamatupewa omuenyo wahapu—hatyetyi vakuetu vatala kuonthue. Otyo otyipuka tyimwe otyitutu mahi tupu tyakolela. Omuviuki Job ankho wanoñgonoka nawa esilivilo lio kuyakulila omutima. Opo ahatale komukai alo akala nomahando omaundalelapo, walinga omphango nomaiho ae. (Jó 31:1) Oyo ongeleka ongwa pala onthue! Omuhoneki wono salmu ankho una etokolo olio, welikuambela okuti: “Tyilika omaiho ange ahatale ovipuka vihasilivila.”—Salmo 119:37.

DINA KAHOLOVONENE NAWA

13. Dina ankho olie, iya omokonda yatyi kaholovonene omapanga ae nonondunge?

13 Ngetyi tuelilongesa Mokapitulu 3, omapanga etu etuhongiliya, tyilinge pala otyiwa ine otyivi. (Provérbios 13:20; tanga 1 Coríntios 15:33.) Tala ongeleka ya Dina, omona wohongoi Jako. Namphila alongeswa nawa etyi omona, Dina kalekesile onondunge etyi alinga oupanga novahikuena voko Kanaa. Ovanthu voko Kanaa ankho veiwe mokonda youndalelapo wavo, ngovanthu voko Moabe. (Levítico 18:6-25) Ovanthu voko Kanaa okukutikinyamo Sikem—“ankho wahumbua unene” meumbo lia tate yae, ankho vasoka okuti katyapengele okulinga oundalelapo na Dina.—Gênesis 34:18, 19.

14. Oñgeni oupanga Dina aholovona wemuetela otyiponga?

14 Tyafuile Dina ankho kasokele okulinga oundalelapo etyi amona Sikem. Mahi, Sikem walinga etyi ovanyingi mo Kanaa ñgeno valinga inkha vakalele nepeleyo liokulinga oundalelapo. Namphila Dina aanyene, otyo tyitupu etyi tyalinga mokonda Sikem ‘wemukuata alala nae kononkhono.’ Konyima, Sikem ahande okukala ‘omphunga’ ya Dina, mahi otyo katyapilululile etyi emulingile. (Tanga Gênesis 34:1-4.) Dina haeko vala wamona ononkhumbi netyi tyaendapo. Oupanga Dina aholovona waetela otyiponga nolukundo mombunga aiho.—Gênesis 34:7, 25-31; Gálatas 6:7, 8.

15, 16. Oñgeni tupondola okukala nounongo wotyotyili? (Tupu tala okakasa “ Onotestu Pala Okusokolola.”)

15 Inkha Dina ena etyi elilongesila kuetyi tyapita nae, welilongesa monkhalelo imwe ombi. Vana vehole nokutavela Jeova kavesukisile okupita movitateka opo velilongesileko. Mokonda vetavela Huku, vaholovona ‘okuenda novanongo.’ (Provérbios 13:20a) Vanoñgonoka ‘onondyila ambuho onongwa’ iya avelityilika ovitateka viehesukisile.—Provérbios 2:6-9; Salmo 1:1-3.

16 Ounongo wa Huku opala aveho veuhanda, nokulinga ononkhono mbokuovola ounongo oo, pokutualako okulikuambela nokulilongesa apeho Ondaka ya Huku, nonondonga omupika wekolelo nokualunguka aava. (Mateus 24:45; Tiago 1:5) Tupu okuliola omutima tyakolela, tyitalelwa kokutavela onondonga Mbovihonekwa. (2 Reis 22:18, 19) Mongeleka, Omukristau umwe hamwe utavela elongeso liokuti omutima omukengeleli nokuhena ekevelelo. (Jeremias 17:9) Mahi, okuti weliola umwe omutima opo etavele ombatelo nonondonga apewa nohole tyina tyesukisa?

17. Popia otyitateka tyipondola okumoneka mombunga, olekesa oñgeni he apondola okusokolola nomona wae?

17 Soka kongeleka ei: Tate umwe kayeke omona wae omuhikuena vatundepo aveke nomphunga yae Omukristau. Omona upopia okuti: “Tate, ove kundyumbu onthumbi? Kamatulingi natyike tyapenga!” Hamwe uhole Jeova nokuna olusoke luaviuka, mahi okuti ukahi nokuendela ‘mounongo wa Huku’? Ukahi ‘nokutila oundalelapo’? Ine ukahi ‘nokuyumba onthumbi momutima wae muene’? (Provérbios 28:26) Hamwe upondola okusoka kovihonekwa ovikuavo vikuatesako he nomona okusokolola konthele oyo.—Tala Provérbios 22:3; Mateus 6:13; 26:41.

JOSE WATILA OUNDALELAPO

18, 19. Otyitateka patyi tyapitile na Jose, iya oñgeni etyitetulula?

18 Omukuendye umwe omuwa ankho uhole Huku watila oundalelapo o Jose, omphange ya Dina. (Gênesis 30:20-24) Etyi Jose nkhele omukuendye, wamuene ovitateka omphange yae akalele navio. Tyotyili, okuhinangela kovipuka ovio, nehando liokutualako okukala mohole ya Huku viemuvatela ko Egitu, etyi omukai womuhona wae emuita “kese onthiki” opo alale nae. Mokonda Jose ankho omupika, ankho kapondola okuyekapo vala ngotyo ovilinga viae aende! Ankho una okufinda otyitateka otyo nomutima wakola nounongo. Walinga ngotyo mokupopia komukai wa Potifar ovikando ovinyingi okuti ‘au’ iya konthyulilo aende nkholo.—Tanga Gênesis 39:7-12.

19 Nkhele soka: Inkha Jose asokele komukai wa Potifar ine asokele unene koundalelapo, okuti ñgeno wetyivila okukoleleya? Ñgeno ketyivilile. Jose ankho kapake momutima wae omalusoke omavi, mahi ankho uhole oupanga wae na Jeova, ngetyi tupondola okutala monondaka apopila omukai wa Potifar: “Omuhona wange . . . kandyilikile na tyimwe, ove vala, mokonda ove mukai wae. Ngotyo, oñgeni ndyipondola okulinga otyipuka otyo otyivi unene, nokulinga onkhali ku Huku?”—Gênesis 39:8, 9.

20. Oñgeni Jeova apilulula ovipuka opo akuateseko Jose?

20 Soka ehambu Jeova akala nalio etyi atala omukuendye Jose watualako okukoleleya kese nthiki, namphila ankho ekahi kokule nombunga yae. (Provérbios 27:11) Konyima, Jeova wapilulula ovipuka opo Jose apolwe mokaleya, aholovonwa akale omutumini mo Egitu, nokuava ovikulia motyilongo! (Gênesis 41:39-49) Onondaka mbo Salmo 97:10 mbati: “Onwe vokuhole Jeova, yalei ovivi. Jeova waamena omuenyo wa vana vakolela mwe. Uveyovola pomaoko onondingavivi”!

21. Oñgeni omukuatate umwe omukuendye mo Afilika alekesa okuti wakola omutima?

21 Tupu hono, ovaumbili ovanyingi va Huku valekesa okuti ‘veyele otyivi nokuhole otyiwa.’ (Amós 5:15) Omukuatate umwe omukuendye mo Afilika uhinangela okuti omuhikuena umwe valongeswa nae kosicola wemupopila okuti inkha unkhuatesako ko prova yo matematica molala naame. Omukuendye wati: “Ame andyianye liwa-liwa. Mokonda apeho ndyitualako okukoleleya, ovanthu vena onthilo naame, otyipuka tyina vali esilivilo tyipona oolu nopalata.” Tyotyili onkhali ipondola okutuetela ehando “lihasete okupwa,” mahi omahando oo aeta ononkhumbi ononene. (Hebreus 11:25) Ehambu litundilila komahando oo kalielekwa nehambu liahapu tukala nalio tyina tutavela ku Jeova.—Provérbios 10:22.

TAVELA EKUATESO LIA HUKU WOKANKHENDA

22, 23. (a) Omokonda yatyi nkhele pena ekevelelo pala Omukristau walinga onkhali? (b) Ombatelo patyi ipewa vana valinga onkhali?

22 Mokonda tuvakuankhali, atuho tulinga ononkhono mbokufinda omahando olutu nokulinga etyi tyaviuka komaiho a Huku. (Romanos 7:21-25) Jeova utyii iya ‘uhinangela okuti tuatunda keheke.’ (Salmo 103:14) Pamwe, Omukristau upondola okulinga onkhali onene. Okuti utupu vali ekevelelo? Una! Tyotyili upondola okumona ononkhumbi ononene, ngetyi tyapitile Nohamba David. Mahi, Huku apeho ‘wafuapo pala okuevela’ vana velivela ‘avapopi ononkhali mbavo.’—Salmo 86:5; Tiago 5:16; tanga Provérbios 28:13.

23 Tupu, Huku nohole waava mewaneno ovalume—ovanthita vapama motyili nokuafwapo pala okuvatela. (Efésios 4:8, 12; Tiago 5:14, 15) Ovo vahanda okukuatesako omunthu walinga onkhali opo akale vali noupanga wae na Huku, nokukala ‘nonondunge’ opo ahalinge vali onkhali.—Provérbios 15:32.

‘KALA NONONDUNGE’

24, 25. (a) Oñgeni omukuendye wapopiwa mu Provérbios 7:6-23 walekesa okuti “utupu onondunge”? (b) Oñgeni tupondola ‘okukala nonondunge’?

24 Ombimbiliya ipopia vana ‘vehena onondunge’ na vana ‘vena onondunge.’ (Provérbios 7:7) Mokonda yokuhekulile mopaspilitu nokuhena ounongo movilinga via Huku, omunthu ‘uhena onondunge’ upondola okuhapungu nawa ovipuka. Upondola okutokela liwa monkhali onene ngomukuendye wapopiwa mu Provérbios 7:6-23. Mahi una ‘una onondunge’ unoñgonoka etyi tyikahi momutima wae pokulilongesa apeho Ondaka ya Huku, nokulinga omalikuambelo. Namphila omukuankhali, uyeka omalusoke ae nomahando, nomatokolo alinga momuenyo vilikuate kumwe netyi Huku apanda. Monkhalelo oyo, “ulihole” ine upolako ouwa ‘nokuvasa otyiwa.’—Provérbios 19:8.

25 Lipula: ‘Ndyitavela okuti ovitumino via Huku viaviuka? Ndyitavela okuti okuvilandula tyieta ehambu enene?’ (Salmo 19:7-10; Isaías 48:17, 18) Inkha utupu nawa onthumbi tetulula otyitateka otyo. Soka kovitateka vipondola okuya inkha kuendela movitumino via Huku. Tupu “hetekela otale okuti Jeova omuwa” mokuendela motyili, nokuyulisa omutima nomalusoke aviuka, novipuka viotyotyili, viokuaviuka, viasukuka, viholwe, novituwa oviwa. (Salmo 34:8; Filipenses 4:8, 9) Mokala nonthumbi yokuti tyina utualako okulinga ngotyo, ohole yove na Huku mailiyawisa, tupu mokala nohole novipuka ehole nokuyala ovipuka eyele. Jose ankho omukuankhali. Mahi, wetyivila “okutila oundalelapo,” mokonda wayeka Jeova emulongese mokueenda kuomanima omanyingi, tyemukuatesako “okukala nonondunge.” Nove yeka Jeova ekulongese.-Isaías 64:8.

26. Onthele patyi yakolela matukelilongesa mokapitulu makalandulako?

26 Omupakeko wetu ketuavelele omuhoyo ngotyinyaneno, mahi opala olutyito nokupameka oupanga motyinepo. (Provérbios 5:18) Onkhalelo Huku atala otyinepo matyipopiwa mokapitulu makalandulako.

^ palag. 4 Tyafuile, ovanthu vokuankhia vahonekwa momukanda wa Números muakutikinya “ononkhalamutwe mbelongo” hamwe 1.000 yovanthu vaipawa novakoyesi iya ovakuavo vaipawa na Jeova.—Números 25:4, 5.

^ palag. 7 Opo unoñgonoke vali etyi tyihangununa ouheha nokuhelityilika kovivi, tala “Perguntas dos Leitores”, mo A Sentinela 15 ya Julho yo 2006, walingwa Nonombangi mba Jeova.

^ palag. 9 Onondaka “okutala ovanthu vemuhoyo” ngetyi yapopiwa apa, ilekesa okutala omalutalatu ine okutanga nokutehelela ovipuka vikuetela epeleyo liokulinga otyihola. Nokutala ovanthu vekahi nokulinga otyihola.

^ palag. 9 Okuliseketa kononguwo ngatyina ulala nomunthu tyapopiwa mo Apendise “Finda Otyituwa Tyokuliseketa Kononguvo Ngatyina Ulala Nomunthu.”