Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 9

“Ia Sosola Ese i le Faitaaga”

“Ia Sosola Ese i le Faitaaga”

“O le mea lea, ia fasiotia tuʻinanauga i o outou itutino, o le faitaaga, o amioga lē mamā, le tuʻinanau [ma le lē pulea] i feusuaʻiga, o tuʻinanauga leaga ma le manaʻo tele, o le ifo i tupua lava lea.”​—KOLOSE 3:5.

1, 2. Na faapefea ona faufau Palaamo ina ia lamatia le nuu o Ieova?

UA ALU ifo se tagata faifaiva i le nofoaga e masani ona fagota ai. E iai le ituaiga iʻa e na te fia mauaina. Ua ia filifilia se maunu, ma lafo loa lana ofe i le vai. E leʻi leva ae ʻai loa le maunu, ua loloʻu le ofe, ona ia vili aʻe lea i luga o le iʻa. Ua fiafia o ia, auā ua iloa e saʻo le maunu na ia filifilia.

2 I le 1473 T.L.M., na mafaufau ai se tagata e igoa iā Palaamo i se maunu. Na manaʻo o ia e faaaogā lenā maunu e maileia ai tagata o le Atua, o ē na tolauapi i Fanua Laugatasi o Moapi, i le tuaoi o le Nuu Folafolaina. Na faapea mai Palaamo o ia o se perofeta a Ieova, a o le mea moni o ia o se tagata matapeʻapeʻa na totogi e fetuu iā Isaraelu. Ae peitaʻi, na faamanuia e Palaamo Isaraelu ona na faalaa ane Ieova. Ona o lona naunau ia maua lona taui, na manatu ai Palaamo atonu e mafai ona ia faapogaia le Atua e fetuu i lona lava nuu, pe afai e na te faaosoosoina i latou e faia ni agasala matuiā. O lea la, na saunia ai e Palaamo se maunu, o fafine faatosina o Moapi.​—Numera 22:1-7; 31:15, 16; Faaaliga 2:14.

3. O le ā le itu na taulau ai le faufauga a Palaamo?

3 Pe na taulau lana faufauga? Ioe, pe a tuu i se isi itu. Na maileia le faitau sefulu afe o tane Isaraelu i lenā maunu, ina ua latou faia “feusuaʻiga lē mamā ma afafine o tagata Moapi.” Na oo foʻi ina latou tapuaʻi i atua o Moapi, e aofia Paala o Peoro, o le atua inosia o le fanautama, po o feusuaʻiga. O le iʻuga, na faaumatia ai tane Isaraelu e toʻa 24,000 i le tuaoi o le Nuu Folafolaina. Pagā se iʻuga mataʻutia!​—Numera 25:1-9.

4. Aiseā na maileia ai le faitau afe o tane Isaraelu i amioga lē mamā?

4 Aiseā na tupu ai lenā mala? Talu ai o le toʻatele o tagata na leaga o latou loto ina ua latou tuulafoaʻia Ieova, o le Atua na laveaʻiina i latou mai i Aikupito, o lē na fafagaina i latou i le toafa, ma taʻitaʻiina ma le saogalemu i latou i tuaoi o le nuu o le folafolaga. (Eperu 3:12) A o manatunatu i lenā mea, na tusi le aposetolo o Paulo: “Aua foʻi neʻi faaauau ona tatou faitaaga, e pei ona faitaaga o nisi o i latou, ma fano ai le toʻalua sefulu tolu afe o i latou i le aso e tasi.” *​—1 Korinito 10: 8.

5, 6. Aiseā e aogā ai iā i tatou i aso nei le tala o le agasala a Isaraelu i Fanua Laugatasi o Moapi?

5 O le mea na tupu i le tusi o Numera, o loo iai ni lesona aogā mo tagata o le Atua i aso nei, o ē ua toe o se aga ona ulu atu lea i le nuu sili o le folafolaga. (1 Korinito 10:11) O se faaaʻoaʻoga, o le tuʻinanau o le lalolagi i feusuaʻiga, ua atagia ai tuʻinanauga o tagata anamua o Moapi, a ua sili atu ona leaga i le taimi nei. E lē gata i lea, e faitau afe Kerisiano i tausaga taʻitasi ua maileia i amioga lē mamā, o le maunu foʻi lenā na maileia ai tagata Isaraelu. (2 Korinito 2:11) E pei o Semeri o lē na avane ma le faaulumalō se fafine Mitiana i lona faleʻie i totonu o le togālauapi a Isaraelu, ua faapena foʻi i nisi o ē auaufaatasi ma tagata o le Atua i aso nei, ona avea ma taaʻiga leaga i totonu o le faapotopotoga Kerisiano.​—Numera 25:6, 14; Iuta 4.

6 Po ua e iloaina ea ua e iai nei i Fanua Laugatasi faafaatusa o Moapi? Po ua e iloa atu lou taui o loo i ou luma, o le lalolagi fou ua leva ona faatalitali i ai? Afai o lea, ia e finafinau ina ia tumau i le alofa o le Atua e ala i le usiusitaʻi i le poloaʻiga: “Ia sosola ese i le faitaaga.”​—1 Korinito 6:18.

O le tilotilo atu i Fanua Laugatasi o Moapi

O LE Ā LE UIGA O LE FAITAAGA?

7, 8. O le ā le uiga o le “faitaaga,” ma e faapefea ona selesele e i latou e faitaaga mea na latou lūlūina?

7 O le “faitaaga” (upu Eleni, o le por·neiʹa) e pei ona faaaogā i le Tusi Paia, e faasino atu i feusuaʻiga i fafo o le faatulagaga a le Tusi Paia mo faaipoipoga. E aofia ai le mulilua, o le talitane, o feusuaʻiga i le va o tagata e leʻi faaipoipo, o feusuaʻiga e faaaogā ai le gutu ma le alāfeʻau, atoa foʻi ma le milimiliina o totogasā o sē e lē o faaipoipo i ai. E aofia ai foʻi ma gaoioiga faapena i le va o le itupā e tasi, atoa foʻi ma feusuaʻiga ma manu. *

8 E manino lava le Tusi Paia: O ē e faia le faitaaga, e lē mafai ona latou iai pea i le faapotopotoga Kerisiano, ma e latou te lē maua foʻi le ola e faavavau. (1 Korinito 6:9; Faaaliga 22:15) E tele foʻi āuga leaga e oo iā i latou e pei o le lē toe faatuatuaina e isi, o le manatu faatauvaa iā i latou lava, o faaipoipoga malepelepe, o se lotofuatiaifo ua ōia, o maʻitaga e leʻi faatalitalia, o faamaʻi, atoa foʻi ma le oti. (Faitau le Kalatia 6:7, 8.) Pagā se ala ua tumu i mafatiaga! O le mea e faanoanoa ai, e lē mafaufau muamua le toʻatele o tagata a o latou uia le laasaga muamua​—e masani ona aofia ai ata ma faamatalaga i feusuaʻiga.

LE LAASAGA MUAMUA​—O ATA MA FAAMATALAGA I FEUSUAʻIGA

9. Pe e moni manatu o isi e lē afāina ata i feusuaʻiga? Ia faamatala.

9 O loo iai ata ma faamatalaga i feusuaʻiga i totonu o nusipepa, o musika, ma le televise i le tele o atunuu, ma ua faamatilatila mai foʻi i le Initaneti. * Pe e moni manatu o isi e lē afāina na mea? E leai, e matuā afāina ai lava! O ē e matamata i ata o feusuaʻiga, e ono fai ma a latou masani le taaloalo i o latou totogasā, ma faatupuina ai foʻi “tuʻinanauga i feusuaʻiga e māsiasi ai” lea e ono iʻu ai i le manaʻo tele i feusuaʻiga, o tuʻinanauga matagā, o le vevesi o ulugalii faaipoipo, ma e ono teteʻa ai foʻi. * (Roma 1:24-27; Efeso 4:19) Ua faapea mai se tagata poto, o le manaʻo tele i feusuaʻiga, ua pei o le kanesa. Ua fai mai o ia: “E tuputupu pea ma e sosolo foʻi. E seāseā ona toe foʻi i se lelei, e faigatā tele ona togafitia ma faateʻaina.”

O se gaoioiga poto le tuu o le komepiuta i le mea e iai tagata o le aiga

10. E faapefea ona tatou faatatauina le mataupu silisili o loo i le Iakopo 1:14, 15? (Tagaʻi foʻi i le pusa “ Na Maua Le Malosi e Faia ai Amioga Mamā.)

10 Seʻi mafaufau i upu o loo i le Iakopo 1:14, 15: “Ua faaosoosoina tagata taʻitoʻatasi ona ua tosina ma maileia i ona lava tuʻinanau. Auā a tō le tuʻinanau, ona fanau mai ai lea o le agasala, a matua le agasala ona fanau mai ai lea o le oti.” Afai e mapuna aʻe se tuʻinanauga leaga i lou mafaufau, ia vave gaoioi loa e tineia! O se faaaʻoaʻoga, afai e faafuaseʻi ona tau lau vaai i ata o ni tagata telenonoa, ia vave ona tilotilo ese, pe ia tapē le komepiuta, pe sui foʻi le ala TV. Ia gaoioi malosi ina ia lē lolo atu i tuʻinanauga lē mamā manū e leʻi sasao aʻe ma manumalo ai iā te oe!​—Faitau le Mataio 5:29, 30.

11. E faapefea ona tatou faaalia le faatuatua iā Ieova a o tatou tauivi ma tuʻinanauga sesē?

11 E iai se māfuaaga lelei ua timaʻi mai ai Lē e sili atu lona silafia o i tatou nai lo o i tatou lava: “O le mea lea, ia fasiotia tuʻinanauga i o outou itutino, o le faitaaga, o amioga lē mamā, le tuʻinanau [ma le lē pulea] i feusuaʻiga, o tuʻinanauga leaga ma le manaʻo tele, o le ifo i tupua lava lea.” (Kolose 3:5) E moni, o se luʻitau lenā mea. Ae ia manatua, o loo iai lo tatou Tamā o i le lagi o lē e alofa ma onosaʻi, e mafai ona tatou ōle atu iā te ia. (Salamo 68:19) O le mea lea, ia vave liliu atu iā te ia pe a oso aʻe ni mafaufauga sesē iā te oe. Ia tatalo mo “le mana lea e sili atu i le malosi o tagata,” ma ia uaʻi atu lou mafaufau i se isi mea.​—2 Korinito 4:7; 1 Korinito 9:27; tagaʻi i le pusa “ E Faapefea Ona Ou Tuu se Masaniga Leaga?

12. O le ā e faasino i ai o tatou “loto,” ma aiseā e ao ai ona leoleoina?

12 Na tusi le tagata poto o Solomona: “O le mea e sili ona leoleoina o mea uma, ia leoleoina lou loto, auā e tupu mai ai vaipuna o le ola.” (Faataoto 4:23) O o tatou “loto” e faasino atu i o tatou tagata i totonu, o tagata moni e iai i tatou i le silafaga a le Atua. E lē gata i lea, e faalagolago lo tatou mauaina pe lē mauaina o le ola e faavavau i le silasila a le Atua i o tatou “loto,” ae e lē fua i le vaaiga a tagata iā i tatou. O le mea moni lenā. E tāua tele lenā manatu. Na osia e le tagata faamaoni o Iopu se feagaiga ma ona mata, ina ia aua neʻi tilotilo ma le lē tatau i se fafine. (Iopu 31:1) O se faaaʻoaʻoga lelei lenā mo i tatou! O le manatu foʻi lenā o se faisalamo, o lē na tatalo: “Ia e liliuese oʻu mata mai i le vaai atu i mea e lē aogā.”​—Salamo 119:37.

O LE FILIFILIGA SESĒ A TINA

13. O ai Tina, ma aiseā e leʻi poto ai lana filifiliga i ana uō?

13 Na tatou mātauina i le Mataupu 3, e malolosi taaʻiga a a tatou uō iā i tatou i le faia o mea lelei po o mea leaga. (Faataoto 13:20; faitau le 1 Korinito 15:33.) Seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga iā Tina, o le afafine o le augātamā o Iakopo. Na faauō atu ma le lē poto Tina i teine Kanana, e ui ina aʻoaʻoina lelei o ia. Na lauiloa tagata Kanana i a latou amioga matagā, e pei o tagata Moapi. (Levitiko 18:6-25) O le manatu o tane Kanana, e aofia ai ma Sekema o lē “ua sili le aga faatamālii” i le aiga o lona tamā, na manaʻo Tina e momoe ma se tane.​—Kenese 34:18, 19.

14. Na faapefea i le filifiliga a Tina i ana aumea ona iʻu ai i se mala?

14 Atonu e leʻi mafaufau Tina i feusuaʻiga ina ua vaai iā Sekema. Peitaʻi, na faia e Sekema le mea na masani ai tane Kanana pe a mananaʻo e momoe ma ni teine. Atonu na fiu Tina e tetee atu, ae na “faamalosia . . . o ia” e Sekema. E aliali mai na “alofa” mulimuli ane Sekema iā Tina, ae e leʻi taʻutonuina ai le mea na ia faia iā Tina. (Faitau le Kenese 34:1-4.) E lē na o Tina na puapuagatia i le mea na tupu. O lana filifiliga i ana aumea, na iʻu ina faalumaina ma faamāsiasi ai lona aiga atoa.​—Kenese 34:7, 25-31; Kalatia 6:7, 8.

15, 16. E faapefea ona tatou maua le atamai moni? (Tagaʻi foʻi i le pusa “ O Mau e Mafaufau Loloto i Ai.)”

15 Na aʻoaʻoina e Tina se lesona tāua, e ui i le oona ma le tigā. Peitaʻi, o ē e alolofa ma usiusitaʻi iā Ieova, e lē moomia ona latou tofo i le tigā o le olaga ina ia iloa le mea e tatau ona fai. Ona ua latou faalogo i le Atua, ua latou filifili ai e ʻsavavali ma tagata atamamai.’ (Faataoto 13:20a) O lea ua latou malamalama ai i “ala lelei uma” ma ʻalofia ai faafitauli ma mafatiaga.​—Faataoto 2:6-9; Salamo 1:1-3.

16 E mafai ona maua le atamai mai le Atua e i latou uma o loo naunau i ai, ma faamalieina lenā naunau e ala i le suʻesuʻe e lē aunoa o le Afioga a le Atua, ma lomiga ua saunia mai e le pologa faamaoni ma le faautauta. (Mataio 24:45; Iakopo 1:5) E tāua foʻi le lotomaulalo, lea e atagia mai i le nofosauni e utagia fautuaga a le Tusi Paia. (2 Tupu 22:18, 19) O se faaaʻoaʻoga, atonu e iloa e se Kerisiano e faaʻoleʻole lona loto ma e matuā leaga lava. (Ieremia 17:9) Peitaʻi, afai e na te faia se filifiliga sesē, pe e lotomaulalo ea o ia e talia se fautuaga alofa ma maʻoti e fesoasoani iā te ia?

17. Ia faamatala se tulaga e ono tulaʻi mai i se aiga, ma le auala e ono fefulisaʻi ai se tamā ma lona afafine.

17 Seʻi manatu i le tulaga lenei. E lē faataga e se tamā sona afafine ma se uso talavou Kerisiano e ō na o i laʻua, e aunoa ma se tasi e latou te toʻatolu. Ae ua tali atu lona afafine: “Tamā, pe e te lē faatuatuaina aʻu? E ma te lē faia se mea leaga!” Atonu e alofa le afafine iā Ieova ma e lelei foʻi ona faanaunauga, ae faamata o “savali [o ia] ma le atamai” mai le Atua? Po o ʻsola ese o ia i le faitaaga’? Po o ia “faatuatuaina” ma le valea lona lava loto? (Faataoto 28:26) Atonu e mafai ona e mafaufau i nisi mataupu silisili, e fesoasoani i se tamā ma sona afafine e fefulisaʻi ai i le mataupu.​—Tagaʻi i le Faataoto 22:3; Mataio 6:13; 26:41.

NA SOLA ESE IOSEFA MAI LE FAITAAGA

18, 19. O le ā le faaosoosoga na oo i le olaga o Iosefa, ma na faapefea ona ia taulimaina?

18 O se alii talavou lelei o lē e alofa i le Atua ma na sola ese mai le faitaaga, o Iosefa, o le ʻafa tuagane o Tina. (Kenese 30:20-24) Na vaaitino Iosefa a o laʻitiiti o ia i āuga o le mea sesē na faia e lona tuafafine. E lē taumatea o le manatuaina o na mea, faatasi ai ma le faanaunauga o Iosefa ia tumau i le alofa o le Atua, na puipuia ai o ia i tausaga mulimuli ane i Aikupito ina ua taumafai le avā a lona matai e faatosina o ia “i lea aso ma lea aso.” Ona o Iosefa o se pologa, e leʻi mafai ona faamavae mai lana galuega ma alu ese! Sa tatau ona gaoioi ma le poto ma le lototele. Na ia faia faapea e ala i le fai atu e lē aunoa i le avā a Potifara e leai, ma na sola ese ai mai iā te ia.​—Faitau le Kenese 39:7-12.

19 Seʻi manatu foʻi i ai, ana se mea na moemiti Iosefa i le fafine, pe na masani foʻi ona mafaufau i feusuaʻiga, pe faamata e mafai ona tumau i le faamaoni? Atonu e leai. Peitaʻi, nai lo o le mafaufau i manatu leaga, na faapelepele Iosefa i lana faiā ma Ieova, lea e atagia mai i ana upu i le avā a Potifara. Na faapea atu o ia: “Ua iā te aʻu le pule [mai loʻu matai] i mea uma seʻi vaganā ai oe, auā o oe o lona faletua. Pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele ma ou agasala ai i le Atua?”​—Kenese 39:8, 9.

20. Na faapefea ona suia e Ieova le tulaga o Iosefa?

20 Seʻi manatu i le olioli o Ieova a o ia silasila mai i le talavou o Iosefa, o lē na mamao ese mai lona aiga, ae na faamaoni pea o ia i lea aso ma lea aso. (Faataoto 27:11) Mulimuli ane, na suia e Ieova tulaga o mea, e lē gata na tatalaina Iosefa mai le falepuipui, ae na fai foʻi o ia ma palemia o Aikupito ma le pule o meataumafa! (Kenese 41:39-49) Ua moni ai upu o le Salamo 97:10: “O outou o ē e alolofa iā Ieova, ia outou ʻinoʻino i le leaga. O loo ia leoleoina ona tagata faamaoni; e na te laveaʻiina i latou mai i lima o ē e amioleaga”!

21. Na faapefea ona lototele se uso talavou i Aferika i le faia o le mea saʻo?

21 Ua faaalia foʻi e le toʻatele o auauna a le Atua i aso nei lo latou “ʻinoʻino i le leaga ae naunau i le lelei.” (Amosa 5:15) Na taʻua e se uso talavou i Aferika se teine na la vasega, o lē na fai mai e mafai ona la momoe, ae ia fesoasoani atu iā te ia i lana suʻega o le numera. Na faapea mai le uso: “Na ou vave teena le mea na manaʻo i ai. O loʻu tumau i le faamaoni, na ou tausia ai loʻu mamalu ma loʻu manatu mamafa iā te aʻu lava, lea e sili atu ona tāua i lo o auro ma siliva.” E moni e “fiafia puupuu” i le taimi e faatino ai le agasala, a o lenā fiafiaga vave mavae e iʻu ai i le tele o tigā. (Eperu 11:25) E matuā faatauvaa foʻi pe a faatusa i le fiafiaga tumau e maua ona o le usitaʻi iā Ieova.​—Faataoto 10:22.

TALIA LE FESOASOANI MAI LE ATUA ALOFA MUTIMUTIVALE

22, 23. (a) Aiseā e iai pea le faamoemoe mo se Kerisiano ua agasala matuiā? (e) O le ā le fesoasoani ua tuuina mai i se tagata faimea sesē?

22 O i tatou uma lava o loo tauivi e faatoʻilalo tuʻinanauga o le tino ona tatou te lē lelei atoatoa, ma faia le mea e saʻo i le silafaga a le Atua. (Roma 7:21-25) O loo silafia e Ieova lenā mea, “ua ia manatua o le efuefu lava i tatou.” (Salamo 103:14) Peitaʻi, e iai taimi e ono faia ai e se Kerisiano se agasala matuiā. Po ua lē toe iai la se faamoemoe mo ia? E leai! Ae e ono selesele e le tagata faimea sesē ni āuga tigā, e pei o le tupu o Tavita. Peitaʻi, “e nofosauni” pea le Atua “e faamagalo” ē e salamō ma “faailoa atu” a latou agasala.​—Salamo 86:5; Iakopo 5:16; faitau le Faataoto 28:13.

23 E lē gata i lea, ua saunia ma le alofa e le Atua i le faapotopotoga Kerisiano o “meaalofa i tagata,” o leoleo mamoe o ē e matutua faaleagaga, o ē e agavaa ma naunau e fesoasoani mai. (Efeso 4:8, 12; Iakopo 5:14, 15) O lo latou sini, o le fesoasoani lea i le tagata faimea sesē ina ia toe faaleleia lana faiā ma le Atua, ma maua e ia le “loto ua poto” e pei ona taʻua e le tagata poto o Solomona, ina ia lē toe faia e ia le agasala.​—Faataoto 15:32.

“IA MAUA LE LOTO UA POTO”

24, 25. (a) Na faapefea ona faaalia e le tauleʻaleʻa o loo taʻua i le Faataoto 7:6-23 “ua leai sona mafaufau”? (e) E faapefea ona tatou “maua le loto ua poto”?

24 O loo taʻua i le Tusi Paia le tagata “ua leai sona mafaufau,” ma lē ua “maua le loto ua poto.” (Faataoto 7:7) Ona o le laʻitiiti faaleagaga ma leai se poto masani i le auaunaga i le Atua, e ono leai ai se faautaga loloto ma se tofā mamao i se tasi “ua leai sona mafaufau.” E pei o le tauleʻaleʻa o loo faamatalaina i le Faataoto 7:6-23, e ono maileiagofie o ia i le faia o se agasala matuiā. Peitaʻi, “o lē ua maua le loto ua poto” e uaʻi totoʻa o ia i le tagata i totonu, e ala i le tatalo ma suʻesuʻe e lē aunoa i le Afioga a le Atua. E ui i lona tulaga lē lelei atoatoa, ae e finafinau o ia ina ia faaōgatusa ona manatu, o faanaunauga, o lagona, ma sini o le olaga ma mea ua faafinagaloina e le Atua. O lea la, “ua alofa o ia iā te ia lava” po ua faamanuia iā te ia lava, ma “e na te maua mea lelei.”​—Faataoto 19:8.

25 Ia fesili ifo iā te oe lava: ʻPo ou te talitonu maumauaʻi e tonu tapulaa a le Atua? Po ou te talitonu ea e tele le fiafia e maua pe a ou usitaʻi i na tapulaa?’ (Salamo 19:7-10; Isaia 48:17, 18) Afai o e masalosalo, ia faasaʻo loa. Ia mafaufau loloto i āuga o le teena o tulafono a le Atua. E lē gata i lea, “inā . . . tofotofo ia ma iloa ai e lelei Ieova” e ala i le faatatauina o le upu moni, ma faatumu lou mafaufau i manatu lelei​—o mea ua moni, e tonu, e mamā, e faatupu ai le lotofiafia, ma e taʻuleleia. (Salamo 34:8; Filipi 4:8, 9) O lou filigā e fai mea na, o le a atili ai ona tuputupu aʻe lou alofa i le Atua, e te fiafia i mea e fiafia i ai o ia, ma e te ʻinoʻino i mea e inosia e ia. E leʻi faapea na lelei atoatoa Iosefa. Ae ui i lea, na mafai ona ia ʻsola ese i le faitaaga,’ auā na ia tuu atu iā Ieova e na te faatonutonuina o ia i le tele o tausaga, ina ia fai lona finagalo. Tau ina ia e faia foʻi faapea.​—Isaia 64:8.

26. O le ā le mataupu tāua o le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai?

26 Na faia e Lē na Foafoaina i tatou o tatou totogasā, ina ia mafai ai ona maua a tatou fanau, ma faamalieina i feusuaʻiga i faaipoipoga, ae e lē o ni mea e fai faataaloga. (Faataoto 5:18) O le a iloilo i mataupu e lua o sosoo mai le silafaga a le Atua i faaipoipoga.

^ pala. 4 O le faitau aofaʻi e pei ona taʻua i le tusi o Numera, na aofia ai “ē ua faauluulu i ai le nuu” na fasiotia e faamasino atonu o lo latou aofaʻiga e toʻa 1,000, atoa foʻi ma ē na faaumatia tuusaʻo e Ieova.​—Numera 25:4, 5.

^ pala. 7 Mo nisi faamatalaga i le uiga o amioga lē mamā ma amioga matagā, tagaʻi i le “Fesili Mai i le ʻAufaitau” i Le Olomatamata o Iulai 15, 2006, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 9 O “ata ma faamatalaga i feusuaʻiga” e pei ona taʻua i inei, o loo faasino atu i ata, o tusitusiga, po o leo i telefoni e faagaee ai faalogona o le fia feusuaʻi. E ono faasino atu i se ata o se tagata telenoa, po o ata o ni tagata se toʻalua pe e sili atu foʻi o loo faia ni feusuaʻiga matagā.

^ pala. 9 O loo faamatalaina i le Faaopoopoga “Ia Manumalo i le Masaniga Leaga o le Taaloalo i Totogasā” le taaloalo i totogasā.