Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 9

“A maue ê atu i te mau peu taotoraa tia ore!”

“A maue ê atu i te mau peu taotoraa tia ore!”

“No reira, a haapohe i te mau mero o to outou tino no te fenua nei, to roto hoi te mau peu taotoraa tia ore, te peu viivii, te hinaaro faufau vî ore, te hinaaro ino, e te nounou e haamoriraa idolo hoi.”—KOLOSA 3:5.

1, 2. Mea nafea to Balaama opuaraa e totoa i te nunaa o Iehova?

 E HAERE te hoê ravaai i te vahi au-roa-hia e ana. Te manaˈo ra o ˈna i te hoê huru iˈa taa maitai. E maiti o ˈna i te ainu, a taora ˈtu ai i ta ˈna mǎtau. Tau taime i muri aˈe, e tô te anave, e fefe te ǎira e e huti mai o ˈna i ta ˈna i haru i nia. E oaoa o ˈna no te mea ua ite o ˈna e ua maiti o ˈna i te ainu maitai.

2 I te matahiti 1473 hou te Mesia, ua manaˈo noa te hoê taata o Balaama te iˈoa i te hoê ainu. Ta ˈna i opua e haru, o te nunaa ïa o te Atua e puhapa ra i te mau vahi papu o Moabi, i te otia o te Fenua tǎpǔhia. Ua faahua parau Balaama e e peropheta o ˈna na Iehova, tera râ e taata nounou mau â o ˈna o tei petahia no te faaino ia Iseraela. Na roto râ i te raveraa a Iehova, ua tia noa ia Balaama ia haamaitai ia Iseraela. No to ˈna nounou i te moni, ua feruri Balaama e peneiaˈe e nehenehe o ˈna e turai i te Atua ia faaino i to ˈna iho nunaa, ia hema ratou i te hoê hara ino roa. Ma taua fa ra, ua faaohipa Balaama i te mau vahine apî faahema no Moabi ei ainu.—Numera 22:1-7; 31:15, 16; Apokalupo 2:14.

3. Ua manuïa te opuaraa a Balaama i nia i teihea faito?

3 Ua manuïa anei teie ravea? I nia i te tahi faito, e. Ua ahuru tausani tane Iseraela tei hema ma te rave i te mau peu taotoraa tia ore e te mau vahine Moabi. Ua haamori atoa ˈtura ratou i te mau atua Moabi, mai ia Baala hairiiri no Peora, te hoê atua o te fanauraa, aore ra o te peu taotoraa. Ei faahopearaa, e 24 000 Iseraela tei pohe i te otia o te Fenua tǎpǔhia. Auê ïa tâpû ati e!—Numera 25:1-9.

4. No te aha e ahuru tausani Iseraela i hema ˈi i te peu taotoraa tia ore?

4 Eaha tei tupu i roohia ˈi ratou i te ati? I faatupu na e rave rahi o te nunaa i te hoê aau ino ma te faaatea ê ia Iehova, te Atua hoi o tei faaora ia ratou mai Aiphiti mai, tei faatamaa ia ratou i te medebara e tei aratai maitai ia ratou i te Fenua tǎpǔhia. (Hebera 3:12) No nia i te reira, ua papai te aposetolo Paulo: “Eiaha atoa tatou e rave i te mau peu taotoraa tia ore, mai ta vetahi pae i rave na, e pohe ihora e 23 000 o ratou i te hoê noa mahana.” aKorinetia 1, 10:8.

5, 6. Eaha te faufaaraa no tatou i teie mahana te faatiaraa o te hararaa Iseraela i te mau vahi papu o Moabi?

5 I roto i te faatiaraa a te Numera, mea rahi te haapiiraa faufaa no te nunaa o te Atua i teie tau, o te tomo atu i te hoê fenua tǎpǔhia hau atu i te nehenehe. (Korinetia 1, 10:11) Ei hiˈoraa, hoê â maamaaraa to teie nei ao i te mau peu taotoraa e to te ati Moabi i tahito ra, i nia râ i te hoê faito rahi aˈe. Hau atu â, i te mau matahiti atoa, e tausani Kerisetiano o te hema ra i te mau peu taotoraa tia ore, te ainu mau â tei faatopa i to Iseraela. (Korinetia 2, 2:11) E mai ia Zimeri, o tei aratai ma te taiâ ore i te hoê vahine ati Midiana i roto roa i te puhapa Iseraela e tae roa ˈtu i to ˈna tiahapa ra, e haerea piˈo to vetahi o te amuimui ra i te nunaa o te Atua i teie mahana i roto i te amuiraa Kerisetiano.—Numera 25:6, 14; Iuda 4.

6 Te ite ra anei oe ia oe iho i nia i te mau vahi papu o Moabi no teie tau? E nehenehe anei oe e ite i ta oe haamaitairaa, te ao apî tiai-maoro-hia e fatata mai ra? Mai te peu e e, a tutava roa ïa i te tamau i te rave i te mau mea e here ai te Atua ia oe ma te pee i teie faaueraa: “A maue ê atu i te mau peu taotoraa tia ore!”—Korinetia 1, 6:18.

Te mau vahi papu o Moabi

EAHA TE MAU PEU TAOTORAA TIA ORE?

7, 8. Eaha te mau peu taotoraa tia ore, e e nafea te feia o te rave i te reira e ooti ai i ta ratou e ueue?

7 Te mau peu taotoraa tia ore (poreneia na roto i te reo Heleni) i roto i te Bibilia, o te mau peu tia ore ïa i rapaeau i te faaipoiporaa haamanahia ia au i te mau Papai. E ô atoa mai te faaturi, te ohipa taiata e te taotoraa te mau taata faaipoipo ore te tahi i te tahi, oia atoa te taotoraa na te tiho e na te vaha, e te mirimiriraa i te mero atiraa o te hoê taata e ere to ˈna hoa faaipoipo. E ô atoa mai te mau peu taotoraa vahine vahine, tane tane e te animara atoa. b

8 Mea maramarama roa te mau Papai: Eita te feia o te rave i te mau peu taotoraa tia ore e nehenehe e faaea noa i roto i te amuiraa Kerisetiano e eita ratou e fanaˈo i te ora mure ore. (Korinetia 1, 6:9; Apokalupo 22:15) I teie nei atoa, te faaino rahi ra ratou ia ratou iho ma te ere i te tiaturi e te faatura ia ratou iho, te peapea i roto i te faaipoiporaa, te hoê manaˈo haava faahapahapa, te hapû hinaaro-ore-hia, te maˈi e te pohe atoa. (A taio i te Galatia 6:7, 8.) No te aha hoi e pee ai i te hoê haerea o te hopoi noa mai i te mauiui rahi? Tera noa râ, mea rahi aita e manaˈo ra i te mau faahopearaa ino roa e tupu mai ia rave ratou i te taahiraa hape matamua, tei taai-pinepine-hia i te mau hohoˈa faufau.

HOHOˈA FAUFAU: TE TAAHIRAA MATAMUA

9. Mea ino ore anei te mau hohoˈa faufau, mai ta vetahi e parau ra? A faataa na.

9 I e rave rahi fenua, ua parare te mau hohoˈa faufau na roto i te mau fare rii hooraa vea, te upaupa, te afata teata e te Internet. c Mea ino ore anei te reira, mai ta vetahi e parau ra? E ere roa ˈtu! E nehenehe te feia o te mataitai i te mau hohoˈa faufau e riro ei feia ua matau i te mirimiri i to ratou mero atiraa e o te faatupu noa i “te hinaaro faufau vî ore,” a tupu atu ai te hiaai mâha ore no te mau peu taotoraa, te mau hinaaro faufau, te amahamaharaa rahi i roto i te faaipoiporaa e te faataaraa atoa. d (Roma 1:24-27; Ephesia 4:19) Te faaau ra te hoê taata maimi i te hiaai mâha ore no te mau peu taotoraa i te mariri ai taata. “E rahi noa mai te reira, a parare roa ˈtu ai,” ta ˈna ïa e parau ra. “Mea varavara te reira i te iti mai, e mea fifi roa atoa ia rapaau e ia tinai i te reira.”

E haerea paari ia faaohipa i te Internet i te hoê vahi o te fare e ite atu te taata atoa

10. E nafea tatou e faaohipa ˈi i te aratairaa Bibilia i roto i te Iakobo 1:14, 15? (A hiˈo atoa i te tumu parau “ Ua noaa ia ˈu te puai no te tamâ i to ˈu oraraa.”)

10 A hiˈo na i tei papaihia i roto i te Iakobo 1:14, 15: “E faahemahia . . . te taata tataitahi ia umehia oia e to ˈna iho hinaaro tia ore e ia hema oia. E ua tô anaˈe te hinaaro tia ore, e fanauhia mai ïa te hara. E ua rave-anaˈe-hia te hara, e fanauhia mai ïa te pohe.” No reira, ia puta mai te hoê hinaaro ino i roto i to oe feruriraa, a tatahi oioi atu! Ei hiˈoraa, ia hape noa ˈtu to oe mata i te tanoraa i nia i te mau hohoˈa faufau, a fariu ê i to mata, a tupohe i te roro uira, aore ra a taui i te reni afata teata. A rave i te mau mea atoa e titauhia ia ore oe e hema i te hinaaro tia ore hou te reira a uˈana oioi ai, a fati atu ai oe!—A taio i te Mataio 5:29, 30.

11. Ia aro tatou i te mau hinaaro viivii, e nafea ia faaite i to tatou tiaturi ia Iehova?

11 No reira te Atua tei ite maitai ia tatou hau aˈe ia tatou iho e aˈo mai ai: “No reira, a haapohe i te mau mero o to outou tino no te fenua nei, to roto hoi te mau peu taotoraa tia ore, te peu viivii, te hinaaro faufau vî ore, te hinaaro ino, e te nounou e haamoriraa idolo hoi.” (Kolosa 3:5) Parau mau, e ere i te mea ohie. A haamanaˈo râ, e Metua î i te here to tatou e te faaoromai i nia i te raˈi ta tatou e tiaoro atu. (Salamo 68:19) No reira, a fariu oioi atu i nia ia ˈna ia puta mai te mau manaˈo viivii. A pure no te ani i “te puai o te hau ê i to te taata nei,” e a haavî i to oe feruriraa ia manaˈo i te tahi atu mau mea.—Korinetia 2, 4:7; Korinetia 1, 9:27; a hiˈo i te tumu parau “ E nafea vau e faaea ˈi i te rave i te hoê peu ino?

12. Eaha to tatou “aau,” e no te aha e titauhia ˈi ia tiai tatou i te reira?

12 Ua papai te taata î i te paari ra o Solomona: “E faaitoito i te tiai i to aau na; o te tumu hoi te reira o te ora.” (Maseli 4:23) To tatou “aau,” o te taata o roto mai ïa, to tatou huru taata mau i te aro o te Atua. Hau atu â, tei te huru hiˈoraa a te Atua i to tatou “aau,” e ere râ to tatou huru i ta vetahi ê hiˈoraa, e fanaˈo ai tatou i te ora mure ore aore ra eita. Mea ohie roa. E ere râ i te ohipa hauti. Ia ore o ˈna e hiˈo ma te tano ore i te hoê vahine, ua faaau Ioba haapao maitai i te hoê faufaa, aore ra i te parau papu maitai, i to ˈna mata. (Ioba 31:1) Tera te hiˈoraa maitai roa no tatou! Ma taua atoa huru feruriraa ra, ua pure te hoê papai salamo: “E faafariu ê i tau mata ia ore ia hiˈo i te mea faufaa ore.”—Salamo 119:37.

MAITIRAA PAARI ORE A DINA

13. O vai o Dina, e no te aha e mea paari ore ai ta ˈna maitiraa i te hoa?

13 Mai ta tatou i ite i te pene 3, e nehenehe to tatou mau hoa e ohipa puai i nia ia tatou no te maitai aore ra no te ino. (Maseli 13:20; a taio i te Korinetia 1, 15:33.) A rave na i te hiˈoraa o Dina, tamahine a te patereareha Iakoba. Noa ˈtu e ua haapii-maitai-hia o ˈna, ua faahoa ˈtu Dina ma te paari ore i te mau potii ati Kanaana. Mai te ati Moabi, ua matauhia te ati Kanaana no ta ratou mau peu taotoraa tia ore. (Levitiko 18:6-25) No te mau tane ati Kanaana, no Sekema atoa, “te taata i hau . . . i te tura” o te fetii o to ˈna metua tane, e au ra e e vahine vata o Dina.—Genese 34:18, 19.

14. Mea nafea te ati i te tupuraa no ta Dina maitiraa i te hoa?

14 Peneiaˈe aita Dina i manaˈo e taoto ia Sekema i to ˈna iteraa ˈtu ia ˈna. O Sekema râ, ua rave ïa i ta te rahiraa o te ati Kanaana i manaˈo ei mea natura ua ara anaˈe te hinaaro e taoto i te hoê apiti. Pau ta Dina patoiraa atoa i te taime hopea, ua “rave” Sekema ia ˈna e ua “hamani ino” atura. E au ra e i muri aˈe ua “hinaaro atura” Sekema ia Dina, aita râ te reira i taui i ta ˈna i rave i nia ia ˈna. (A taio i te Genese 34:1-4.) E ere o Dina anaˈe tei mauiui i te pae hopea. Ua faatupu ta ˈna maitiraa i te hoa i te mau ohipa o tei faatae mai i te haama e te faainoraa i nia i to ˈna fetii taatoa.—Genese 34:7, 25-31; Galatia 6:7, 8.

15, 16. E nafea e noaa ˈi ia tatou te paari mau? (A hiˈo atoa i te tumu parau “ Irava e feruriruri.”)

15 I roto i te ati to Dina hutiraa mai i te hoê haapiiraa faufaa. Aita e titauhia ra ia huti mai te feia e here ra e e faaroo ra ia Iehova i te haapiiraa i roto i te ati. No te mea te faaroo ra ratou i te Atua, te maiti ra ratou i te “amui atoa” i to ratou “haerea i to te feia paari.” (Maseli 13:20a) Ua taa hoi ia ratou “te mau eˈa maitatai atoa ra” e te ape ra i te mau fifi e mauiui.—Maseli 2:6-9; Salamo 1:1-3.

16 Te vai noa ra te paari no ǒ mai i te Atua ra no te feia atoa e hinaaro roa ra i te reira, e o te haa ra ia au i taua hinaaro puai ra ma te tuutuu ore i te pure e ma te haapii tamau i te Parau a te Atua e te mau tumu parau atoa horoahia e te tavini haapao maitai e te paari. (Mataio 24:45; Iakobo 1:5) Mea faufaa atoa te haehaa, o te itehia i roto i te ineineraa i te pee i te mau aˈoraa Bibilia. (Te mau arii 2, 22:18, 19) Ei hiˈoraa, e farii paha te hoê Kerisetiano e mea haavare to ˈna aau e ua ino roa. (Ieremia 17:9) Ia û râ oia i te hoê tupuraa aita oia i haa ma te paari, mea navai anei o ˈna i te haehaa no te farii i te aˈoraa e te tauturu î i te here papu maitai?

17. A faataa i te hoê tupuraa e nehenehe e fa mai i roto i te hoê utuafare, e a faaite e nafea te hoê metua tane e haaferuri ai i ta ˈna tamahine.

17 A feruri na i teie tupuraa. Eita te hoê metua tane e faatia ia haere ta ˈna tamahine e te hoê taeae apî i te tahi vahi aita e apee to raua. E pahono te potii: “E Papa, aita oe e tiaturi ra ia ˈu? Eita mâua e rave i te ohipa ino!” Te here ra paha o ˈna ia Iehova e e manaˈo maitai roa to ˈna, teie râ e haerea paari e au i te Atua anei to ˈna? Te maue ê ra anei o ˈna i te mau peu taotoraa tia ore? Aita anei o ˈna e “tiaturi” ra ma te maamaa “i to ˈna iho aau”? (Maseli 28:26) Peneiaˈe e manaˈo oe i te tahi atu mau aratairaa Bibilia o te tauturu i tera metua tane e ta ˈna tamahine ia feruri.—A hiˈo i te Maseli 22:3; Mataio 6:13; 26:41.

UA MAUE Ê ATU IOSEPHA I TE MAU PEU TAOTORAA TIA ORE

18, 19. Eaha te faahemaraa i tupu i roto i te oraraa o Iosepha, e ua aha oia?

18 O Iosepha, taeae no Dina, te hoê tane apî maitai roa tei here i te Atua e tei maue ê atu i te mau peu taotoraa tia ore. (Genese 30:20-24) I to ˈna tamariiraa, ua ite roa Iosepha i te mau faahopearaa o te haerea maamaa o to ˈna tuahine. Eita e ore e te haamanaˈoraa i te reira, e to ˈna hinaaro e tamau i te rave i te mau mea e here ai te Atua ia ˈna, ua paruru ïa ia ˈna tau matahiti i muri aˈe i Aiphiti i to te vahine a to ˈna fatu faahinaaroraa ia ˈna “i tera mahana, i tera mahana.” Parau mau, eita ta Iosepha te hoê tîtî e nehenehe e faarue noa ˈtu i ta ˈna ohipa, a taie atu ai! Ua titauhia ia faaruru oia i te fifi ma te paari e te itoito. Ua na reira oia ma te patoi tamau i te vahine a Potiphara e ma te horo ê roa ˈtura ia ˈna.—A taio i te Genese 39:7-12.

19 A feruri na: Ahani Iosepha i manaˈo noa na i te vahine aore ra i matau na i te manaˈo i te taotoraa i te hoê apiti, e noaa anei ia ˈna ia tapea i to ˈna hapa ore? Eita paha ïa. Aita roa ˈtu Iosepha i manaˈonaˈo i te reira, ua haafaufaa râ i to ˈna taairaa e o Iehova, o tei itehia i roto i ta ˈna i parau i te vahine a Potiphara. Ua parau oia: “Aita roa a [ta ˈu fatu] taoˈa i tapea ia ˈu maori râ o oe, o te vahine na ˈna ihora: eaha hoi au e tia ˈi ia rave i tena na ino rahi, a hara ˈi i te Atua?”—Genese 39:8, 9.

20. Mea nafea to Iehova ohiparaa mai no Iosepha?

20 Eaha paha Iehova i te oaoa a mataitai ai oia i te tane apî ra o Iosepha, tei atea ê i to ˈna fetii, ia tapea i to ˈna hapa ore i tera mahana i tera mahana! (Maseli 27:11) I muri aˈe, ua ohipa mai Iehova ia matara mai Iosepha mai te fare tapearaa e ia riro atoa oia ei faatere hau matamua e ei haapao maa i Aiphiti! (Genese 41:39-49) Ua tano mau â te Salamo 97:10: “O outou o tei hinaaro ia Iehova ra, ia riaria outou i te ino; te tiai ra oia i . . . to ˈna feia moˈa ra; e te faaora ra oia ia ratou i te rima o te paieti ore ra”!

21. Mea nafea to te hoê taeae apî i te hoê fenua Afirika faaiteraa i te itoito i te pae morare?

21 I teie mahana atoa, mea rahi te tavini a te Atua e faaite ra e te “riaria” ra ratou “i te ino” e te “hinaaro” ra “i te maitai.” (Amosa 5:15) Te haamanaˈo ra te hoê taeae apî i te hoê fenua Afirika i te parauraa te hoê hoa haapiiraa tamahine ma te haama ore e taoto ia ˈna ei faahoˈiraa i ta ˈna tauturu i te hoê hiˈopoaraa numeraraa. “Ua patoi oioi atu vau,” ta ˈna ïa e parau ra. “Ma te tapea i to ˈu hapa ore, ua tapea vau i to ˈu tura e te faatura ia ˈu iho, tei hau aˈe i te faufaa i te auro e te ario.” Oia mau, e nehenehe te hara e horoa mai i “te mau mea navenave poto noa,” e faatupu pinepine râ te reira i te mauiui rahi. (Hebera 11:25) Hau atu â, mea faufaa ore te reira ia faaauhia i te oaoa mure ore no ǒ mai i te faarooraa ia Iehova.—Maseli 10:22.

A FARII I TE TAUTURU A TE ATUA AROHA HAMANI MAITAI

22, 23. (a) Ia rave te hoê Kerisetiano i te hoê hara rahi, no te aha te vai faahou ra te ravea no ˈna? (b) Eaha te tauturu e vai ra no te hoê taata rave hara?

22 Ei taata tia ore, te aro ra tatou paatoa no te haavî i te mau hinaaro tia ore o te tino e no te rave i te mea tia i te aro o te Atua. (Roma 7:21-25) Ua ite Iehova i te reira, “te manaˈo ra oia e, e repo tatou nei.” (Salamo 103:14) I te tahi râ taime, e rave paha te hoê Kerisetiano i te hoê hara rahi. Aita anei ïa e ravea faahou no ˈna? Oia! Parau mau, e ooti paha te taata rave hara i te mau faahopearaa ino, mai te arii Davida. Teie râ, “ua tia” noa i te Atua “te faaore . . . i te hara” a te feia e tatarahapa ra e e “faˈi” roa ra i ta ratou mau hara.—Salamo 86:5; Iakobo 5:16; a taio i te Maseli 28:13.

23 Hau atu â, ua horoa mai te Atua ma te hamani maitai i roto i te amuiraa Kerisetiano i te tahi mau “taata ei ô,” te mau tiai mamoe pae varua feruriraa paari tei faaî i te mau titauraa e tei ineine i te tauturu. (Ephesia 4:8, 12; Iakobo 5:14, 15) Ta ratou fa, e tauturu ïa i te hoê taata rave hara ia faaafaro i to ˈna taairaa e te Atua e, ia au i te mau parau a te taata paari ra, ia noaa ia ˈna “te paari” ia ore oia e rave â i te hara.—Maseli 15:32.

IA NOAA TE PAARI

24, 25. (a) Mea nafea to te tane apî faataahia i roto i te Maseli 7:6-23 faaiteraa e e taata “aore e haapao” oia? (b) E nafea e noaa ˈi te paari?

24 Te faahiti ra te Bibilia i te feia “aore e haapao” e te feia tei “noaa” ia ratou “te paari.” (Maseli 7:7) No te paari ore i te pae varua e te ite ore i roto i te taviniraa a te Atua, e nehenehe te hoê taata “aore e haapao” e ere i te haroˈaroˈa e te feruriraa haapao maitai. Mai te tane apî i faataahia i roto i te Maseli 7:6-23, e nehenehe oia e topa oioi i roto i te hara rahi. Area “tei noaa ia ˈna te paari ra,” e hiˈopoa maite ïa i te taata o roto mai ma te haapii tamau i te Parau a te Atua e te pure. Ei taata tia ore, e faaitoito roa oia i te faaau i to ˈna mau manaˈo, hinaaro, huru aau e ta ˈna mau fa i nia i ta te Atua e farii. Te “aroha [ra ïa] oia,” aore ra te haamaitai ra oia ia ˈna iho, e “e noaa ia ˈna te maitai.”—Maseli 19:8.

25 A ui ia oe iho: ‘Ua papu roa anei ia ˈu e mea tia te mau ture aveia a te Atua? Te tiaturi papu ra anei au e e ite au i te oaoa rahi roa ˈˈe ia pee au i te reira?’ (Salamo 19:7-10; Isaia 48:17, 18) Mai te peu e te feaa rii ra oe, a faaafaro i te tupuraa. A feruriruri i te mau faahopearaa ia tâuˈa ore i te mau ture a te Atua. Hau atu â, “a tamata na ia ite i te maitai o Iehova” ma te faaohipa i te parau mau e ma te faaî i to oe feruriraa i te mau manaˈo maitatai, oia hoi te mau mea e nehenehe e tiaturi, tia, viivii ore, e faatupu i te here e te mau mea maitatai. (Salamo 34:8; Philipi 4:8, 9) Ia papu ia oe e rahi noa ˈtu oe i te na reira, e rahi noa ˈtu oe i te here i te Atua, i te hinaaro i ta ˈna e hinaaro, e i te riaria i ta ˈna e riaria. E ere Iosepha i te taata faahiahia. Ua tia râ ia ˈna ia maue ê atu i te mau peu taotoraa tia ore, no te mea ua vaiiho o ˈna ia Iehova ia haapii ia ˈna e rave rahi matahiti i te maoro e ia noaa ia ˈna te paari. Mai te reira atoa ïa no oe.—Isaia 64:8.

26. Eaha te tumu parau faufaa e hiˈopoahia i muri iho?

26 Ua hamani to tatou Atua poiete i to tatou mau mero atiraa, eiaha ei taoˈa hauti no te faanavenave noa, ia nehenehe râ tatou e fanau i te tamarii e e taoto i to tatou iho hoa faaipoipo. (Maseli 5:18) E hiˈopoahia te manaˈo o te Atua i te faaipoiporaa i na pene e piti i muri iho.

a I roto i te Numera, ua taiohia “te hui rarahi,” aore ra aratai, o te mau taata, 1 000 tane paha, tei taparahi-pohe-hia e te mau haava, e te feia ta Iehova iho i haapohe.—Numera 25:4, 5.

b Ei faahohonuraa i te auraa o te peu viivii e te peu faufau, a hiˈo i te “Uiraa a te feia taio” i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiurai 2006 (Farani), piahia e te mau Ite no Iehova.

c Te mau “hohoˈa faufau,” mai tei faaohipahia i ǒ nei, o te faataaraa ïa i roto i te mau hohoˈa, te mau papai, aore ra te aparauraa i te mau mea faufau opuahia no te faaara i te hiaai e taoto i te hoê apiti. E nehenehe e faahiti i te hohoˈa o te hoê taata vai tahaa noa e tae roa ˈtu i te mau peu taotoraa hairiiri roa ˈˈe i rotopu e piti taata aore ra hau atu.

d Ua faahitihia te mirimiriraa i te mero atiraa i te tuhaa hau, “E nafea ia upootia i nia i te mirimiriraa i te mero atiraa?.”