Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 9

“Tili Evĩho Liukahonga!”

“Tili Evĩho Liukahonga!”

‘Ipayi ovituwa vĩvi vi tiama koluali, viokuti evĩho liukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu ca lomboloka efendelo lioviteka.’​—VA KOLOSAI 3:5.

1, 2. Baliame wa kokela ndati ovitangi afendeli va Yehova?

ULUME ukuakupipa enda pocitumãlo a siata oku pipila. Eye wa kũlĩha ombisi a yongola oku kuata kuenda onũlo ombisi yaco yi sole. Eci a pitĩla pocitumãlo caco, imba onjolo vovava. Noke yokatembo kamue, ombimba yi tũla, kuenje onãla onjolo momo wa kũlĩha okuti kua fa ombisi.

2 Kunyamo wo 1473, O.Y., ulume umue o tukuiwa hati, Baliame wa kapelele va Isareli onũlo. Eye wa yonguile oku yapuisa afendeli va Suku va kala vanyala a Moavi, ocipepi Lofeka Yohuminyo. Baliame wa li tendele nduprofeto wa Yehova, pole wa yonguile oku siñala va Isareli. Yehova wa tateka esiñalo lia Baliame kuenje lia pongoloka esumũlũho ku va Isareli. Omo liocipululu caye, Baliame wa soka oku vetiyila owiñi kekandu oco Suku a va siñale. Onũlo Baliame a va kapela, omãla vakãi va Moavi.​— Atendelo 22:1-7; 31:15, 16; Esituluilo 2:14.

3. Ovitangi vipi vieyilila ketutu lia Baliame?

3 Anga hẽ etutu liaco lia kuata onima yiwa? Lia kuata. Olohulukãi vialume pokati ka va Isareli va ‘linga evĩho liukahonga lomãla vakãi va va Moavi.’ Kuenje va fetika oku fendela osuku ya va Moavi oku kongelamo Baale yo ko Peore, osuku yimue yupuepue. Omo lielinga liaco, ci soka 24.000 komanu va Isareli va fila ocipepi Lofeka Yohuminyo. Ocitangi caco ca nenela esumuo lialua komanu!​— Atendelo 25:1-9.

4. Momo lie omanu valua va Isareli va kupukila kevĩho liukahonga?

4 Nye ca vetiya omanu oku kupukila kekandu liaco? Valua pokati kavo va kuata ovisimĩlo vĩvi kuenje va ñualelapo Yehova, Suku una wa va yovola Kegito, wa va tekula vekalasoko kuenda wa va songuila kofeka yohuminyo. (Va Heveru 3:12) Catiamẽla kulandu owu, upostolo Paulu wa soneha hati: ‘Ka tu ka lingi evĩho liukahonga ndeci vamue pokati kavo va linga, kuenje eteke liongongo kua fa eci ci soka 23.000 komanu.’ *​—1 Va Korindo 10:8.

5, 6. Momo lie ulandu watiamẽla kekandu va Isareli va linga Vanyala a Moavi u kuetele esilivilo kokuetu?

5 Ulandu u sangiwa kelivulu Liatendelo u kuete esilivilo lialua kafendeli va Suku koloneke vilo, momo va lavoka oku iñila vofeka yohuminyo. (1 Va Korindo 10:11) Evĩho liukahonga koloneke vilo, ca li vokiya calua okuti kotembo ya va Moavi ci sule. Unyamo lunyamo, Akristão vamue va kupukila vevĩho li ukahonga, lonũlo yimuamue ya yapuisa va Isareli. (2 Va Korindo 2:11) Ndeci Simiri a nena ukãi u Midiane vocilombo ca va Isareli, koloneke vilo, omanu vamue va siatavo oku lekisa ovituwa viaco vekongelo Liakristão.​—Atendelo 25:6, 14; Yuda 4.

6 Anga hẽ o tẽla oku limbuka okuti koloneke vilo, o kasi nda va Isareli va kala vanyala a Moavi? O tẽla oku limbuka okuti oluali luokaliye lu kasi ocipepi? Nda oco, likolisilako oku kala vocisola ca Suku poku kapako onumbi yokuti: “Tili evĩho liukahonga!’​—1 Va Korindo 6:18.

Tala anyala o ko Moavi

EVĨHO LIUKAHONGA LI LOMBOLOKA NYE?

7, 8. “Evĩho liukahonga” li lomboloka nye, kuenda onima yipi vana va li tumbika kelinga liaco va kuata?

7 Ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya vondaka “evĩho liukahonga” (kelimi lio Helasi, por·neiʹa) mua kongela oku linga ukahokolo. Vondaka yaco, mua kongelavo upuepue, oku lipekela kua vana ka va tokekisile olohuela, oku kapa ocimatamata cuyali vomẽla womunu ukuavo oco va tẽlise oloñeyi, kuenda oku litukusa kovimatamata viavo viuyali toke eci oloñeyi vi pua. Vevĩho liukahonga, mua kongelavo oku lipekela kulume lulume ale ukãi lukãi, kuenda oku lipekela lovinyama. *

8 Ovisonehua vi lekisa okuti, vana va linga evĩho liukahonga ka citava oku kala vekongelo Liakristão kuenda ka va ka kuata omuenyo ko pui. (1 Va Korindo 6:9; Esituluilo 22:15) Handi vali, vana va linga evĩho liukahonga, va likokela ovitangi ndeci, ekambo liocisola, oku lisepuisa, ovitangi volohuela, oku livetela evelo, oku lumbula omãla, ovovei kuenda olofa. (Tanga Va Galatia 6:7, 8.) Momo lie o lingila eci cu ku nenela ohali? Omanu valua ka va siatele oku yuvula enanga liatete li tuala kekandu okuti, oku tala ovina viumbondo.

OKU TALA OVINA VIUMBONDO OLIO ENANGA LIATETE

9. Ohele yipi yilila koku tala ovina viumbondo? Ci lombolola.

9 Kolofeka vialua, ovina viumbondo, via siata oku lekisiwa vovikanda viasapulo, vovisikilo, vo televisãu, kuenda vo Internet. * Anga hẽ ocituwa caco ka ci kapi omunu kohele ndomo vamue va siata oku sima? Ci kapa! Omanu vana va sole oku tala ovina viaco, va siata oku kuata ocituwa coku litukusa kocimatamata viuyali okuti ci va tuala ‘koloñeyi vi kutisa osõi.’ Kuenje, oloñei viaco, via siata oku va tuala kolonjongole ka via sungulukile, kuenda vi nena ovitangi volohuela ndeci oku linyala. * (Va Roma 1:24-27; Va Efeso 4:19) Ulume umue ukuakunomuisa wa popia hati, evĩho liukahonga li sokisiwa luvei wo kanser, okuti “wamamako oku li sandula haiwo ka u kuete ovihemba.”

Oku yuvula oku tala ovipama ka via sungulukile vo Internet oco olondunge

10. Tu kapako ndati onumbi yi sangiwa kelivulu lia Tiago 1:14, 15? (Tala vokakasia kemẽla  101.)

10 Kũlĩhĩsa olondaka vi sangiwa kelivulu lia Tiago 1:14, 15, kuna tu tanga hati: “Omunu omunu o yonjiwa eci a tambiwa loku kokiwa loloñeyi viaye muẽle. Oloñeyi, eci vi mina, vi cita ekandu, lekandu, eci li kula, li cita okufa.” Omo liaco, ku ka ecelele okuti ovisimĩlo ka via sungulukile, viu ku yapuisa! Nda poku tala o Televisãu, ale vo Internet mu molẽha oviluvialuvia ka via sungulukile, yikako lonjanga. Li kolisilako oku yuvula oloñeyi viaco oco ku ka kupukile vonjanjo yaco.​Tanga Mateo 5:29, 30.

11. Poku liyaka lakulueya kuetu tu lekisa ndati okuti tua kolela Yehova?

11 Eli olio esunga lieci Una wa tu kũlĩha ciwa a tu lunguila hati: ‘Ipayi ovituwa vĩvi vi tiama koluali viokuti, evĩho liukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu ca lomboloka efendelo lioviteka.’ (Va Kolosai 3:5) Ocili, oku ci linga ka ca lelukile. Pole, tu kuete Isia umue ukuacisola haeye ukuepandi okuti o pondola oku tu kuatisa. (Osamo 68:19) Likutilila kokuaye eci o liyaka lovisimĩlo ka via sungulukile. Pinga kokuaye “unene wa piãla” oco a ku kuatise oku tiamisila ovisimĩlo viove kovina vikuavo.​—2 Va Korindo 4:7; 1 Va Korindo 9:27; tala vokakasia “ Ndimbapo Ndati Ovituwa Vĩvi?” kemẽla 104.

12. “Utima” u lomboloka nye, kuenda momo lie tu sukilila oku u lava?

12 Salomone wa soneha hati: “Lava utima wove lepandi, omo kokuawo oko ku tunda olono viomuenyo.” (Olosapo 4:23) “Utima” u lomboloka ovisimĩlo vietu kuenda eci tua tuwa kovaso a Suku. Kovaso a Suku ekalo ‘liutima’ wetu olio li tu ĩha elavoko liomuenyo ko pui, okuti ovina tua siata oku lekisa komanu ci sule. Tu sukila oku kapako ondaka eyi. Yovi wa lingile ohuminyo yoku yuvula oku vanja akãi locisimĩlo ka ca sungulukile. (Yovi 31:1) Eye wa tu sila ongangu yiwa! Ukualosamo wa likutilila hati: “Tiula ovaso ange, ka a ka talukile evi viesanda.”​—Osamo 119:37.

DINA WA NÕLA ONJILA KA YA SUNGULUKILE

13. Helie wa kala Dina, kuenda momo lie ka lekisile olondunge poku nõla akamba?

13 Ndomo tua ci mola Vocipama 3, akamba vetu va pondola oku tu vetiya oku linga eci ciwa ale ceci cĩvi. (Olosapo 13:20; tanga 1 Va Korindo 15:33.) Konomuisa ulandu wa Dina omõla a Yakoba. Ndaño Dina wa tambuile epindiso liwa vutila, ka lekisile olondunge poku linga ukamba lafeko va Kanana. Va Kanana va lingaile umbondo nda va Moavi. (Ovisila 18:6- 25) Alume vo ko Kanana, oku kongelamo Sekeme​—‘wa kemãlele caluao pokati kepata liavo’​—va tendele Dina ndomunu wa leluka oku linga laye evĩho liukahonga.​—Efetikilo 34:18, 19.

14. Momo lie akamba Dina a nõlele vo kokela ovitangi?

14 Pamue eci Dina a mola Sekeme ka simĩle okuti o ka linga laye evĩho liukahonga. Pole Sekeme wa linga laye eci va Kanana va lingaile poku kuata onjongole yoku linga ukahonga. Ndaño Dina wa seteka oku tamalãla laye, eye “wo kuata” kuenje “wo nyõla.” Citava okuti Sekeme noke “wa sola” Dina, pole eci ka ca fetele elinga liaye lĩvi. (Tanga Efetikilo 34:1-4.) Dina hayeko lika wa kuata ovitangi omo lielinga liaye. Omo lioku nõla akamba vãvi, ca nena ovitangi kuenda esumuo kepata liosi.​—Efetikilo 34:7, 25-31; Va Galatia 6:7, 8.

15, 16. Tu pondola oku kuata ndati olondunge viocili? (Tala vokakasia kemẽla  109.)

15 Dina wa lilongisila kovitangi a pita lavio. Puãi, vana va sole kuenda va pokola ku Yehova ka va sukila oku lilongisila kovitangi va pita lavio. Ovo va “endaenda la vakualondunge,” momo va pokola ku Suku. (Olosapo 13:20a) Va yuvula ovitangi levalo li iyililako omo va limbuka “onjila yosi yiwa.”​—Olosapo 2: 6-9; Osamo 1: 1-3.

16 Omanu vosi va pondola oku kuata olondunge viokilu poku likutilila loku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda alivulu a siata oku sandekiwa lukuenje wa lunguka. (Mateo 24:45; Tiago 1:5) Omanu vaco va sukilavo oku lekisa umbombe poku kapako olonumbi vi sangiwa Vovisonehua. (2 Olosoma 22:18, 19) Akristão va kũlĩha onumbi yi popia hati, utima wa piãla kelimbi haiwo wa hongua. (Yeremiya 17:9) Pole, eci kuiya ovitangi, tu ka lekisa hẽ umbombe poku tava kelungulo kuenda ekuatiso?

17. Lombolola ovitangi vi pondola oku pita vepata, kuenda tukula ndomo isia a pondola oku sapela lomõlaye.

17 Kũlĩhĩsa ocitangi eci. Isia umue, ka tava okuti omõlaye wufeko o tunda lukuenje umue Ukristão. Kuenje Omõla wufeko o tambulula ndoco: “A tate, anga hẽ kua ñolelele? Etu ka tu ka linga ocina cimue cĩvi!” Citava okuti ufeko waco o sole Yehova kuenda o kuete ovisimĩlo via sunguluka, pole eci ci lekisa hẽ okuti o “kuete olondunge viokilu”? Anga eye o kasi muẽle oku ‘tila hevĩho liukahonga’? Ale o kasi oku lekisa uveke poku ‘kolela utima waye muẽle’? (Olosapo 28:26) Citava okuti ove o sokolola olonumbi vikuavo vi pondola oku kuatisa isia kuenda omõla oku potolola ocitangi caco.​—Tanga Olosapo 22:3; Mateo 6:13; 26:41.

YOSEFE WA TILA EVĨHO LIUKAHONGA

18, 19. Yosefe wa pita lovitangi vipi, kuenda eye wa vi tetulula ndati?

18 Umalẽhe wosi o sole Suku, o tila evĩho liukahonga ndeci Yosefe manji a Dina a linga. (Efetikilo 30:20- 24) Yosefe wa kũlĩhile ovitangi manjaye a kuata. Ulandu waco wa kuatisa Yosefe oku amamako oku kala vocisola ca Suku, kuenda oku yuvula oku linga evĩho liukahonga lukãi wa cime caye wa enda oku u peya “eteke keteke,” eci a kala Kegito. Yosefe omo wa kala upika, ka ca lelukile oku siapo upange waco oco a tile! Eye wa yula ocitangi caco lolondunge kuenda utõi. Wa likala olonjanja vialua ukãi wa Potifara, kuenje wa tila.​—Tanga Efetikilo 39:7-12.

19 Sokolola ndoco: Nda Yosefe wa kuatele ocituwa coku sokolola lika akãi lonjongole yoku linga evĩho liukahonga, anga hẽ nda wa tẽla oku tamalãla keyonjo liaco? Nda ka tẽlele. Yosefe wa yuvula ovisimĩlo vĩvi, omo wa velisilepo ukamba waye la Yehova. Eci ci limbukiwila kolondaka a popia lukãi wa Potifara hati: “Tala, tunde a ñapa kupange cime cange ka kũlĩhĩle vali eci ci kasi vonjo. Cosi caye wa ci kundika peka liange. Ndaño eye, ka mbelelepo vonjo yilo, eye ka nemẽlele cimue te ove, momo ove wukãi waye. Oco ame ndinga ndati evĩho eli, hã si kuata ekandu ku Suku?”​—Efetikilo 39:8, 9.

20. Yehova wa kuatisa ndati Yosefe?

20 Sokolola esanju Yehova a yeva poku mola ndomo Yosefe a lekisa ekolelo eteke leteke ndaño wa kala ocipãla lepata liaye. (Olosapo 27:11) Noke Yehova wa kuatisa Yosefe poku u pa vokayike kuenje wa linga onguluvulu, haeye wa enda oku ava okulia vofeka Yegito. (Efetikilo 41:39-49) Olondaka vi sangiwa Kosamo 97:10, viokuti: ‘Yehova o sole ava va suvuka evĩho, eye o silamẽla ovimuenyo violosandu viaye, o va popela povaka olondingaĩvi,’ viocili!

21. Utõi upi umalẽhe umue vo Afrika a lekisa?

21 Koloneke vilo, afendeli valua va Suku va lekisa okuti va ‘suvuka evĩho, kuenda va sole esunga.’ (Amosi 5:15) Umalẽhe umue vo Afrika, wa lombolola okuti ufeko umue kosikola wa enda oku u peya oco va linge evĩho ukahonga omo liekuatiso a enda oku wĩha kovipama vio matematika. Eye wa popia hati: “Ame sia tavele epingilo liaye. Poku amamako lekolelo nda teyuila ocisola cina ca velapo vali okuti ulu losipi vi sule.” Ocili okuti ekandu li eca “asanju a pua pua,” puãi oku sulako kuiya ovitangi. (Va Heveru 11:25) Esanju liaco ka li sokisiwa lasumũlũho eyilila koku pokola ku Yehova.​—Olosapo 10:22.

KUATISIWA LA SUKU YOHENDA

22, 23. (a) Nda Ukristão wa linga ekandu linene, momo lie eci ka ci lekisila okuti eye ka kuete vali elavoko? (b) Ekuatiso lipi ondingekandu yi pondola oku tambula?

22 Omo okuti ka tua lipuile, ka tu tẽla oku linga eci ca sunguluka kovaso a Suku, momo pamue tu kuama oloñeyi vietimba. (Va Roma 7:21- 25) Yehova wa kũlĩha oku hongua kuetu kuenda “ivaluka okuti tuneketela.” (Osamo 103:14) Citava okuti olonjanja vimue Ukristão o linga ekandu. Anga hẽ ci lekisa okuti ka kuete vali elavoko? O kuete! Omunu wa linga ekandu o pondola oku kuata ongecelo ndeci ca pita la Soma Daviti. Pole Suku ‘ecela’ lika vana ‘va litavela akandu avo.’​—Osamo 86:5; Tiago 5:16; tanga Olosapo 28:13.

23 Handi vali Suku wa eca Kakristão “olongavelo komanu” okuti agombo va pama kespiritu haivo va kuete ovituwa viwa oco va kuatise vamanji vekongelo. (Va Efeso 4:8, 12; Tiago 5:14, 15) Ocimãho cavo oku kuatisa ondingekandu oku tumbulula ukamba waye la Suku ha “limuisa uloño” oco ka ka pitulule vali ekandu liaco.​—Olosapo 15:32.

‘KUATA OLONDUNGE’

24, 25. (a) Ukuenje wa tukuiwa kelivulu Liolosapo 7:6-23 wa lekisa ndati okuti “wa kamba olondunge”? (b) Tu pondola ‘oku kuata ndati olondunge’?

24 Embimbiliya li tukula omanu va “kamba olondunge” kuenda vana va ‘kuete olondunge.’ (Olosapo 7:7) Omunu wa fetika ndopo oku vumba Suku, handi ka tẽla oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, momo wa “kamba olondunge.” Citava okuti omunu waco o kupukila vekandu ndukuenje wa tukuiwa kelivulu Liolosapo 7:6-23. Pole, wosi ‘o kuete olondunge’ o kũlĩhĩsa eci ci kasi vutima waye poku lilongisa Ondaka ya Suku olonjanja viosi, kuenda oku linga olohutililo. Omo lioku limbuka okuti ka lipuile, eye o tiamisila ovisimĩlo, olonjongole kuenda ovimãho viaye kocipango ca Suku. Eye “o sole omuenyo waye” kuenda “o mola esumũlũho.”​—Olosapo 19:8.

25 Li pula ndoco: ‘Anga hẽ ndi tava muẽle okuti olonumbi via Suku via sunguluka? Nda kolela okuti oku kuama olonumbi viaco ci nena asumũlũho?’ (Osamo 19:7-10; Isaya 48:17, 18) Nda o kuete atatahãi likolisilako oku tetulula ocitangi caco. Sokolola ovitangi vi iyilila koku tomba ovihandeleko via Suku. Handi vali, limbuka okuti “Yehova ukuahenda” o yukisa utima lovisimĩlo via sunguluka okuti viocili, viesunga, via pua evĩho, via sumbiwa kuenda vi sivayiwa. (Osamo 34:8; Va Filipoi 4:8, 9) Kolela okuti osimbu ove amamako oku ci linga, ocisola o kuetele Suku ci li vokiya, kuenda o ka sola eci eye a sole, loku suvuka eci a nyale. Yosefe ka kaile ulume wa velapo. Eye wa tẽla oku “tila evĩho liukahonga,” omo wa tava oku pindisiwa la Yehova vokuenda kuanyamo alua kuenda oku u sanjuisa. Ove o pondolavo oku ci linga.​—Isaya 64:8.

26. Etosi lipi tu ka konomuisa vovipama vi kuãimo?

26 Ululiki wetu ka pangele ovimatamata viuyali oco tu papale lavio, pole wa vi pangela oku licita kuenda oku kuata esanju volohuela. (Olosapo 5:18) Ovipama vivali vi kuãimo, vi ka lombolola ciwa ndomo Suku a tenda olohuela.

^ tini. 4 Omanu va tukuiwa kelivulu Liatendelo, mua kongelele ‘asongui’ va pondiwa lolonganji kuenda vana va pondiwa la Yehova, citava okuti etendelo liaco li soka 1.000 komanu.​—Atendelo 25:4, 5.

^ tini. 7 Oco o kuate elomboloko liwa liondaka hevĩho liukahonga, umbondo, kuenda evĩho, tala “Apulilo a Lingiwa LavakuakutangaVutala Wondavululi 15 Yevambi Linene, wo 2006, wa sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

^ tini. 9 Vovina viumbondo ndomo ca lekisiwa palo, mua kongela oku tala omanu va kasi epolõla, oku tala alitalatu ãvi, ovikanda vioku imba, kuenda oku yevelela olombangulo vi vetiya oloñeyi vioku lipekela. Vovina viumbondo, mua kongelavo oku tala alitalatu omanu vavali ale valua va kasi oku linga evĩho liukahonga.

^ tini. 9 Ocituwa coku li tukusa kovimatamata viuyali, ci ka konomuisiwa Kalomboluilo a vokiyiwako kemẽla 218-219.