Murowe mpantta wa sirimuhina

Murowe mpantta wa myaha sirimuhina

MURU 9

Mukhootte Orupihana Woohiloka

Mukhootte Orupihana Woohiloka

‘Vano, mpwetexe itthu sa mwerutthuni mwanyu sa vathi-va voohimya sa orupihana woohiloka, itthu soohiirya, ophavelexa orupihana, wunlela itthu soohiloka, ni nrima weiwo ori waakokhorela amuluku ethiru’.​—AKOLOSI 3:5 NM.

1, 2. Balaamu aapanke exeeni wira aakumiherye maxakha atthu a Yehova?

MULIPA-OOMISERYA onnirowa nipuro noomusivela olimalenle awe omiserya. Owo onnuupuwela ehopa eniphavela awe. Onnimuhela mwaxiitthu vacooloni vawe, nto khiyamurihela mmaasini. Nuuvira okathi, coolo ole onnipacerya ottompwa, nave mukhoi khiyakokheya. Vano mulipa-oomiserya ole onnihakalala vaavo vanoona awe wira oovara muteko woomuthanla saana mwaaxiitthu.

2 Mwaakha wa 1473 AEC, mulopwana mmosa iitthaniwa Balaamu, aahuupuwela etthu yowaawokerya aIsarayeli wira attheke. Yoophavela awe yaari waahapuxa atthu a Muluku, yaawo yaamanke muttetthe wa oMowabi, waattamela Elapo Yoolaiheriwa. Nnaamwi Balaamu aahimmye wira aari profeta a Yehova, eyo khahiyo yaari ekeekhai, mwaha woowi owo aari nanrima aathummwale wira aalaphe anaIsarayeli. Masi, yoophavela ya Balaamu khiyiiranen’ye, okhala wira Yehova aahimwiiriha Balaamu waareeliha aIsarayeli, ohiya waalapha. Ophavelaka waakhela ele yaalaiheriwe awe, Balaamu uupuwela wira Muluku aarowa waalapha atthu awe, akhala wira Balaamu anwiiriha aIsarayeli otthekela nlamulo na Muluku. Tivonto Balaamu aahiwiiriha aximwali ooMowabi waawoka atthu a Muluku.​—Mothakoni 22:1-7; 31:15, 16; Wisupulula 2:14.

3. Niireke palano a Balaamu aahikhumela saana?

3 Niireke palano awe aahikhumela saana? Aayo, okhala wira alopwana aIsarayeli ikonto miloko sinceene ‘yahiraruwa n’athiyana òMowabi’. Khupacerya-tho waakokhorela amuluku ooMowabi, omuhela muhina Bayali-Peyori, muluku ooyariha aahiiso muluku a enoka. Nto etthu yaakhumelenle tiila: aIsarayeli 24.000 yaahikhwa waattamela Elapo yolaiheriwa. Tthiri eyo yaari ehasara yuulupalexa!​—Mothakoni 25:1-9.

4. Exeeni yaawiirihale aIsarayeli anceene oraruwa?

4 Exeeni yiirihale okhumelela ehasara ele? Yaahikhumelela mwaha woowi atthu anceene a nloko nne yaarina murima wootakhala, khuhiya omurumeela Yehova, Muluku yoole aawooponle wEjiitu, aavahale yoolya okathi yeetta aya mothakoni, ni aakhapelenle mpakha ophiya elapo yoolaiheriwa. (aHéberi 3:12) Upuwelaka mwaha ole, murummwa Paulo aalempe so: “Nihìreké s’ekhapa, ntoko sìralyaya akinaku a yale: tivó, yahikhwasa atthu [23.000] nihiku nimosá pahi”. *​—1 aKorinto 10:8.

5, 6. Nthowa xeeni ele yaawiiranenle aIsarayeli muttetthe wa oMowabi eryaaya yootthuneya wa hiyo olelo-va?

5 Yowiiraneya ele ya eliivuru ya Mothakoni enniwiixuttiha etthu yuulupale atthu a Muluku olelo-va, yaawo ahanle vakhaani okela elapo yolaiheriwa eri yoolokexa ovikana ele ya khalai. (1 aKorinto 10:11) Mwa ntakiheryo, olelo-va moota atthu anisiveliwa aya ni enoka anoolikana ni atthu ooMowabi, mwa enamuna yootepexa. Ntoko siiranen’ye aya okathi wa aIsarayeli, khuta mwaakha maKristau ikonto sinceene annimora mmuraakhoni wa oraruwa. (2 aKorinto 2:11) Amutakihaka Ziimiri yoowo ahuuleliwe muru amukuxa muthiyana ooMadiyani khomuruuha mmuttettheni mwa Isarayeli mpakha onvoloiha mpani mwawe, olelo-va atthu akina anithukumana ni atthu a Muluku, annihonona makhalelo ooloka a muloko wa eKristau.​—Mothakoni 25:6, 14; Yuda 4.

6 Niireke nyuwo munnoona wira muri muttetthe onlikana nuule wa oMowabi? Niireke munnoona otthuveliwa wanyu, eyo piiyo, elapo esya eniwehererya anyu, yaattamelaka? Akhala wira ti siiso, mwiimananihe wira mukhaleke moophentani mwa Muluku mwiiwelelaka yooruma eni: “Mutthyaweke itthu s’ekhapa [orupihana woohiloka]!”​—1 aKorinto 6:18.

Muttetthe wa oMowabi

‘EKHAPA’ WALA ORUPIHANA WOOHILOKA EXEENI?

7, 8. Antaphulela exeeni moolumo oowi ‘ekhapa’ wala orupihana woohiloka, nto exeeni enaakhumelela ale anipaka itthu iyo?

7 Moovarihana ni Biibiliya, nuulumo noowi ‘ekhapa’ wala orupihana woohiloka, (wa nttaava na eGriki por·neiʹa) nintaphulela orupihana atthu ahithelanne voomuttharihela Biibiliya. Onihela muhina oraruwa, orupihana atthu ahilepihanne oregistu, vamosa ni orupihana mwaano, orupihana waamakhuttu, omwaapapela okhoveni mutthu ohithelanne awe. Onihela-tho muhina alopwana aahiiso athiyana aniirihana itthu iyo yaaworu ni orupiha aahiiso oraruxa inama. *

8 Biibiliya onnihimya saana oriki: Otheene yaale anipaka itthu sa ekhapa wala orupihana woohiloka khaniphwanela okhala mmulokoni wa eKristau ni khanrowa waakhela okumi woohimala. (1 aKorinto 6:9; Wisupulula 22:15) Ohiya-vo, olelo-va atthu awo annihaawa vanceene okhala wira mweettelo aya onniwiiriha ohiivaha efaita, annikumiherya ohiiwanana vatthokoni, nave murima aya onikhala wooxankiheya, aahiiso annirupala voohiphavela, anniphwanya iretta, wala okhwa. (Mmusome aGalasia 6:7, 8.) Tthiri ololo wuulupale mutthu weemya murima awe mpakha opaka itthu iyo sinikumiherya maxakha! Etthu yooriipiha murima tiila: atthu anceene khanuupuwela ele enrowa okhumelela okathi onipacerya aya itthu iyo, ntoko onweha pornografia.

ONWEHA PORNOGRAFIA: NIVALO NOOPACERYA

9. Niireke epornografia khenikumiherya maxakha, ntoko sinihimya aya atthu akina? Mutthokiherye.

9 Ilapo sinceene, khuta opuro ennooniheriwa epornografia, opuro onitumihiwa irevista, iviidiyu sa masipo, mutelevisauni, wala va Interneti. * Nto niireke epornografia khenikumiherya maxakha, ntoko sinihimya aya atthu akina? Ennikumiherya tthiri! Atthu yaale aniweha epornografia pooti okhalana yoolema ya wiivukula ni wiivahererya ‘sotthuna saya sowuliha muru’, nto khiyawiiriha ohiphiyeriwa enoka, ophavela itthu soohiloka, ohiiwanana vatthokoni, hata omwalana. * (aRoma 1:24-27; aÉfeso 4:19) Mulipa-onitokosa moota wowaaloola atthu ahimphiyeriwa enoka, onnilikanyiha ohiphiyeriwa iwo ni eretta eniitthaniwa kanser. Owo onihimya so: “Eretta ya kanser ennivikaniha wunnuwa ni ennuulaana mwerutthuni, ovila ovukuwa, nave-tho orika ophwanya murette aya”.

Ompweha komputatore opuro onooniwa ni atthu otheene vatthokoni, etthu enooniherya miruku

10. Ninrowa ovarela sai muteko malakiheryo ari va Yakobo 1:​14, 15? (Nwehe-tho ekaaxa eri “ Moota Kiwenrye Aka Okhalana Mweettelo Wooloka.”)

10 Nkahaya muupuwelele moolumo alempwale eliivuru ya Yakobo 1:14, 15, yaawo anihimya so: “Khula mutthu onnehereriwa ni wunlela wawe sotakhala, weiwo onimototha, onamukuxa. Vano, wunlela iwo sotakhala wavahiwa ikuru, onnikumiherya etampi: etampi yeyo, yinnuwaka vomalela, enniphwanyiha okhwa”. Nto, akhala wira ohookhumelelani muupuwelo woohiloka, voohipisa mmananihe okumiha muupuwelo owo! Mwa ntakiheryo, akhala wira voohiphavela munnoona ilatarato sa atthu ahiwanre etthu wala anrupihana, mwaakuveleke ohuluxa maitho anyu, wira muhiwehe-tho itthu iyo, aahiiso mmuttipihe komputatore, wala muturuke eprograma eyo ya televisau. Muhaana opaka etthu ti etthu wira murima anyu ohivariwe ni etampi eyo!​—Mmusome Matheyo 5:29, 30.

11. Ninrowa wooniherya sai wira ninnimuroromela Yehova, okathi oniwanana ahu soophavela soohiloka?

11 Tthiri, Ole onnisuwela saana onivikana hiyo, onintumererya so: “Vano, mpwetexe mwettelo anyu wa vathí-va: enamuttompe, oraruwa, osiveliwa n’itthu sonanara n’uphavela seiyo, wunlela muhakhu, weiwo okhanle wakokhorela amuluku èthiru”. (aKolosi 3:5) Ekeekhai, opaka eyo onivekela wiimananiha vanceene. Masi, muupuweleke wira nookhalana Tiithi oophenta ni oopixa murima nto ninvekeleke wira onikhaliherye. (Esalimo 68:20) Tivonto, okathi onipacerya anyu wuupuwela itthu soohiloka, voohipisa nvekeleke nikhaliheryo na Muluku. Nvekeleke ‘owerya wulupalexa onirwa wa Muluku’ ni mwiimananiheke wuupuwela itthu sikina.​—2 aKorinto 4:7; 1 aKorinto 9:27; nwehe ekaaxa eri eni: “ Kinrowa Ohiya Sai Soolema Soohiloka?

12. Nintaphulela exeeni nuulumo noowi ‘murima’, ni nthowa xeeni vanitthuneya ahu waakiherya murima ahu?

12 Mulopwana aankhili aalempe so: ‘Mukhapelele mukhalelo wa murima anyu, mukhalelo owo t’unkhumaya ekumi anyu’. (Miruku 4:23) ‘Murima’ onihimmwa-va, ti hiyo aneene, omutthu ahu, moovarihana ni moonelo wa Muluku. Nto etthu enrowa oniiriha ophwanya okumi woohimala aahiiso ohiphwanya, ti ele Muluku enoona awe eri va ‘murima’ ahu, ohiya enoona apinaatamu paahi. Nnaamwi vakhweyaka ohimya, masi ola mwaha muulupale. Yobi yoowo aari oororomeleya, aahilaihana ni maitho awe wira ohinwehe muthiyana vomphavela. (Yobi 31:1) Tthiri ntakiheryo nooloka wa hiyo! Mulipa-oolepa esaalimo aahooniherya muupuwelo mmosaru vaavo aavekenle awe so: “Muhuluxe maitho aka, wira kihòneké ithiru”.​—Esalimo 119:37.

YOOTHANLA YOOHILOKA YA DINA

13. Dina aari ti pani, nto oonihenrye sai othoiwa miruku waathanla wawe apatthani?

13 Ntoko soonale ahu Muru 3, apatthani ahu pooti oniiriha opaka itthu sooloka aahiiso soonanara. (Miruku 13:20; mmusome 1 aKorinto 15:33.) Nrowe nithokorerye ntakiheryo na Dina, mwaana mwamuthiyana a muhavinre Yakobo. (Maphattuwelo 34:1) Nnaamwi aixuttihiwe saana okhuma onamwane awe, voohikhalela, Dina aahithanla opatthana ni aximwali ooKanani. Ntoko atthu ooMowabi, aKanani yaari atthu yaarina mweettelo woohiloka. (Onamukuttho 18:6-25) Wa alopwana ale a oKanani, omuhela muhina Sikhemi, yoowo ahaareere “woneliwa vatthu” ni atthu a vatthokoni va atithi awe, Dina ooneya ntoko muthiyana ooreerela orupana.​—Maphattuwelo 34:18, 19.

14. Apatthani Dina aathanlale awe yaakumihenrye maxakha xeeni?

14 Woonasa wene Dina khuupuwela orupana nuumala omoona Sikhemi. Masi wa anamunceene ooKanani, ele yaapakale awe Sikhemi yaari etthu yoohitthekeya yaarowa awe ophavela opaka khula mulopwana nuumala osiveliwa muthiyana. Hata Dina aamananiha okhootta, eyo khiyaarowa omukhaliherya okhala wira Sikhemi “ahinvara, khumukuxa n’ikuru, khumurupiha, khumuhonona”. (Musome Maphattuwelo 34:1-4.) Nto yowiiraneya ele khiyaamukumihenrye maxakha Dina paahi. Wathanla wawe apatthani oohiloka waahiramusa ni wiiriha onyoholiwa emusi awe yotheene.​—Maphattuwelo 34:7, 25-31; aGalasia 6:7, 8.

15, 16. Ninrowa ophwanya sai miruku sekeekhai? (Nwehe ekaaxa eri “ Yoolakiherya ya Biibiliya.”)

15 Nuumala Dina ohaawa vanceene, woosa wene aahiixutta etthu mwa enamuna yoohiloka. Olelo-va ale animphenta ni omwiiwelela Yehova khantthuneya wiixutta mwa enamuna eyo. Mwaha womwiiwelela Muluku, awo annithanla ‘wetta n’asuweli’. (Miruku 13:20a) Tivonto, awo ‘ahixutta wettela makhalelo òrera’ ni annisyaka mixankiho ni soowereya sikina.​—Miruku 2:6-9; Esalimo 1:1-3.

16 Atthu otheene aniphavela miruku sa Muluku anoowerya ophwanya, akhala wira anoovikaniha ovekela ni omusoma Biibiliya khuta nihiku ni iliivuru sinilaleiwa ni murumeyi oororomeleya. (Matheyo 24:45; Yakobo 1:5) Nave-tho, wiiyeviha ti wootthuneya, nto ninnooniherya wiiyeviha iwo vaavo vaniiwelela ahu miruku sinikhuma mBiibiliyani. (2 Mamwene 22:18, 19) Mwa ntakiheryo, muKristau pooti weemererya yoolakiherya ya Biibiliya yoowi murima wa mutthu woototha ni khoniroromeleya. (Yeremiya 17:9) Masi okathi onipaka awe etthu yoohiloka, niireke onimooniherya wiiyeviha onitthuneya okathi onivahiwa awe miruku sinooniherya ophenta?

17. Muhimye etthu eniwerya okhumelela vatthokoni, ni moota paapa sikhanle awe oomukhaliherya mwanawe othanla etthu yooloka.

17 Vano muupuwelele etthu ela. Paapa mmosa onnimukhoottiherya mwanawe mwaamuthiyana weetta ni mmiravo muKristau vohihooliwa ni mutthu mukina. Nto mwali owo onihimya so: “Xeeni paapa ohikiroromelaka? Hiyo khannirowa opaka etthu yoohiloka!” Woonasa wene mwali ole onnimuroromela tthiri Yehova, ni khomphavela opaka itthu soohiloka, masi niireke muupuwelo awe onnooniherya okhala mutthu ‘onettela miruku sa Muluku’? Niireke ‘onnitthyawa tthiri itthu s’ekhapa’? Wala niireke onooneya okhala mulolo mwaha wa ‘ororomela murim’awe’? (Miruku 28:26) Nyuwo pooti wuupuwelela malakiheryo makina a Biibiliya yaarowa omukhaliherya paapa aahiiso mwaana ole.​—Nwehe eliivuru ya Miruku 22:3; Matheyo 6:13; 26:41.

YOSEFE AAHITTHYAWA ORUPIHANA WOOHILOKA

18, 19. Yosefe aatteha-ttehiwe sai, nto aapanke exeeni?

18 Ntakiheryo noolokexa na mmiravo oonihenrye omphenta Muluku, khutthyawa itthu seekhapa ti Yosefe, murokorawe Dina opaapa omosa. (Maphattuwelo 30:20-24) Oryeene mwaana, Yosefe aahiweha sookhumelela sootakhala sa murokorawe owo. Wuupuwelela ele yaamwiiranenle Dina vamosa ni ophavela wawe okhala moophentani mwa Muluku, waahimukhaliherya Yosefe iyaakha sa muhoolo wEjiitu, vaavo mwaara a pwiya awe aaphavela awe omutthekiha, “nihiku ti nihiku” omwiirelaka wira orupe n’uwo. Okhala wira Yosefe aari epottha, khaakhanle oohiya ovara muteko wala okhuma vapuwani vale! Masi aahaana weettiherya mwaha ole mwa miruku ni moolipa murima. Aahipaka eyo omukhoottaka ikwaha sinceene mwaara a Potifari, ni wanikisa waya khutthyawa.​—Musome Maphattuwelo 39:7-12.

19 Vano muupuwele so: Vakhanle wira aamakela omuupuwelela muthiyana ole aahiiso wuupuwelela itthu seekhapa, niireke Yosefe anwerya okhala oororomeleya? Woonasa wene, nnaari. Ohiya wuupuwelela itthu soohiloka, Yosefe aavaha efaita wataana aarina awe ni Yehova; nto aahooniherya eyo ni masu aamuhimenrye awe mwaara a Potifari. Yosefe aahimmye so: “Apwiy’aka . . . khenakikhottiherye etthu, nyuwo pahi, okhala wira mwà amwar’aya. Weso, kiniwerya sai wira etthu yotepexa otakhala, kinvehaka Muluku?”​—Maphattuwelo 39:8, 9.

20. Yehova eettihenrye sai mwaha ole wa Yosefe?

20 Nkahaya muupuwelele moota Yehova aahakalanle awe, okathi anweha awe Yosefe ovikanihaka okhala oororomeleya khuta nihiku, nnaamwi aakhala ottaiwene wa amusi awe. (Miruku 27:11) Muhoolo mwaya, Yehova aaheettiherya mwaha ole mpakha Yosefe okumihiwa mukhatteya nto khukhala mukhulupale a elapo yotheene ya wEjiitu ni guvernatoro aaweherya soolya! (Maphattuwelo 41:39-49) Tthiri masu a Esalimo 97:10, teekeekhai maana anihimya so: “Nyuwo munaphenta Apwiya, mukhotteke sotakhala. Apwiya annasuka atthu anarumela, anniwakiherya mmatatani mw’alipa-òtakhala”!

21. Moota xeeni mmiravo mmosa a wÁfrica oonihenrya awe ororomeleya?

21 Vamosaru, olelo-va arumeyi anceene a Muluku annooniherya wira ‘anninyokha sotakhala, ni ophenta sorera’. (Amosi 5:15) Mmiravo mmosa a wÁfrica onihimya wira ekwaha emosa mwali ooxikola wawe, aahimyale wira akhala wira onwerya omukhaliherya opaka eporova ya matemaatika aamweemya orupana. Mmiravo ole aahimmye so: “Voohipisa miyo kaahikhootta ele mwali ole aakivekela awe. Mwaha woovikaniha okhala oororomeleya, miyo koosuka nttittimiho naka, nenlo nri nootepa otthuneya ovikana eweero ni eparatha”. Tthiri, etampi pooti okumiherya ‘opuha okathi vakhani’, masi ikwaha sikina etampi eyo ennikumiherya maxakha maalupale. (aHéberi 11:25) Nto opuha oniphwanyiha etampi, khahiyo etthu, nalikanyiha ni mareeliho oohimala anikhumelela mwaha wa omwiiwelela Yehova.​—Miruku 10:22.

MWEEMYE NIKHALIHERYO NA MULUKU ONIMORIWA IKHARARI

22, 23. (a) Akhala wira muKristau oottheka vaalupale, xeeni vahintthuneya awe woonaka wira khorina-tho nlipelelo? (b) Nikhaliheryo xeeni nikhanle wa ole onttheka?

22 Mwaha wookhala alipa-oottheka, otheene ahu ninniimananiha wira nixintte soophavela sa erutthu niphavelaka opaka etthu yooloka vamaithoni va Muluku. (aRoma 7:21-25) Yehova onnisuwela “wira hiyo ná ntthupi pahi”. (Esalimo 103:14) Ikwaha sikina muKristau pooti ottheka vaalupale. Nto niireke eyo ennimwiiriha ohikhalana nlipelelo? Nnaari! Ekeekhai wira ole otthenke onoophwanya maxakha, ntoko aaphwanyale awe Mwene Davidi. Masi, okathi wotheene Muluku ‘onnalevelela’ ale anttharuwa ni ‘anihimya’ soottheka saya.​—Esalimo 86:5; Yakobo 5:16; Musome Miruku 28:13.

23 Nave-tho, mooreerela murima Muluku ohaakumiherya mmulokoni mwa eKristau, atthu ari ntoko “sovaha sawe”, eyo piiyo, axitokweene oolipa omunepani yaawo ari oophwanelela ni oolikana ene wira akhaliherye. (aÉfeso 4:8, 12; Yakobo 5:14, 15) Yoophavela aya ti omukhaliherya ole onttheka olokiherya wataana wawe ni Muluku, wira ni masu a miruku, ‘yàphwanye ankhili’ animwiiriha mutthu osyaka otthikela ottheka.​—Miruku 15:32.

‘WAPHWANYA ANKHILI’

24, 25. (a) Moota xeeni mmiravo onihimmwa eliivuru ya Miruku 7:6-23 oonihenrye awe othoiwa miruku? (b) Ninrowa ‘waphwanya sai ankhili’?

24 Biibiliya onnilavula sa mutthu ohirina miruku ni ole ‘onaphwanya ankhili’. (Miruku 7:7) Mwaha woohilipa omunepani ni ohisuwela itthu sinceene mmuteko wa Muluku, mutthu oothoiwa miruku pooti ohisuwela opaka soothanla nto khuyapaka itthu voohikhalela. Ntoko mwammiravo onihimmwa eliivuru ya Miruku 7:6-23, mookhweya mutthu owo pooti ottheka. Masi, ole ‘onaphwanya ankhili’ onnivaha ephoole yuulupale mweettelo awe ovekelaka ni omusomaka Biibiliya khuta nihiku. Mwaha woosuwela wira owo onnittheka, onniimananiha wira muupuwelo awe, soophavela sawe, moonelo awe, ni soolukama sawe, sivarihaneke ni ele Muluku eniphavela awe. Onnipaka eyo mwaha woowi ‘onniphavela sorera’ aahiiso mareeliho; tivonto ‘onophwanya oreriwa’.​—Miruku 19:8.

25 Vano mwiikoheke so: ‘Kiireke kinnikupali wira sooruma sa Muluku ti sooloka? Kinnikupali wira weettela sooruma iyo sinnikumiherya ohakalala wuulupalexa?’ (Esalimo 19:8-11; Yesaya 48:17, 18) Akhala wira munnihoverya waakhula makoho awo, muhaana olokiherya muupuwelo anyu. Muupuwelele ele enikhumelela akhala wira mutthu khoniiwelela malamulo a Muluku. Nave-tho, “mwererye, ni mone orera waya Apwiya” mweettelaka ekeekhai ni muupuwelaka itthu sooloka, eyo piiyo, itthu siri sekeekhai, sa xariya, soottittimiheya, soottottopeleya, ni sooloka. (Esalimo 34:9; aFilipi 4:8, 9) Mwekeekhai, vaavo vanivikaniha anyu opaka eyo, munrowa otepaka omphenta Muluku, ni ophenta ele eniphenta awe, ni onyokha ele eninyokha awe. Yosefe aari pinaatamu oottheka ntoko hiyo. Nnaamwi vaari siiso, Yosefe ‘ahitthyawa itthu s’ekhapa’ mwaha woowi iyaakha sinceene aaheemererya weettihiwa ni Yehova, khuphavela onvuwiha Muluku. Nto nyuwo mutthareke ntakiheryo nawe.​—Yesaya 64:8.

26. Mwaha xeeni onrowa othokoreriwa muru onittharelana?

26 Mpattuxa ahu ohaapaka apinaatamu khwaavaha elopwana ni ethiyana, ohiya ntoko itthu sothweeliha paahi, masi wira ale athelanne paahi, aphwanyeke ohakalala ni waayara anamwane nuumala okumanela. (Miruku 5:18) Moota Muluku onoonela awe ekasamento, onrowa othokoreriwa mmiru miili sinittharelana.

^ etti. 4 Alopwana anihimmwa muliivuruni ya Mothakoni oowiiraka 1.000 yaakhwiiye, woonasa wene aniheliwa muhina “makhulupale othene àtthu” yiiviwe ni alipa-oophuka milattu, vamosa ni ale yiiviwe ni Yehova.​—Mothakoni 25:4, 5.

^ etti. 7 Soohimmwa sikina voohimya sa itthu sa mwiikho ni mweettelo wowuuliha muru, nwehe “Perguntas dos Leitores”, A Sentinela 15 ya Julyo 2006, yoolaleiwa ni Anamoona a Yehova.

^ etti. 9 Naariki “epornografia” nimphavela ohimya ilatarato wala ifootu sinooniheriwa sa atthu ahiwanre etthu wala anrupihana, moolumo oolempwa itthu s’ekhapa, aahiiso owiriyana masipo animwiiriha mutthu ophavela orupihana. Epornografia pooti ohela muhina oweha efootu enimwiiriha mutthu ophavela orupana, ni ilatarato siniwooniherya atthu anrupihana anli wala ovikana-vo.

^ etti. 9 Voohimya sa wiivukula, mwaha ola onitthokiheriwa va Apendise mwaha “Muxintte Yoolema ya Wiivukula.”