Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Japta 11

‘Mared i Wan Fasin We Yu Mas Tinghae Long Hem’

‘Mared i Wan Fasin We Yu Mas Tinghae Long Hem’

‘Yu mas harem gud blong stap wetem woman blong yu.’—OL PROVEB 5:18.

1, 2. ?Bambae yumi tokbaot wanem kwestin, mo from wanem?

?YU YU mared finis? Sipos yes, ?yu yu glad long mared blong yu, no i gat sam bigfala problem long hem? ?Yutufala i stap seraot sloslo? ?Yutufala i stap tugeta, be yutufala i no harem gud blong stap tugeta? Sipos i olsem, ating yu harem nogud se strong lav blong yutufala bifo, i no moa strong. Sipos yu yu wan Kristin, bambae yu wantem we mared blong yu i givim ona long God ya we yu lavem hem, Jeova. Taswe, ating trabol we i stap long mared blong yu i mekem se yu wari mo yu harem nogud. Be i nogud yu ting se yu no save stretem.

2 I gat plante gudfala Kristin tede we bifo oli gat plante problem long mared blong olgeta, mo oli no hapi. Be olgeta oli faenem rod blong mekem mared blong olgeta i strong bakegen. Yu tu yu save harem gud moa long mared blong yu. ?Olsem wanem yu save mekem olsem?

KAM KLOSAP MOA LONG GOD MO LONG WAEF BLONG YU

3, 4. ?From wanem hasban mo waef tufala i kam klosap moa long tufala sipos tufala i kam klosap moa long God? Talem wan pijatok.

3 Yu mo woman blong yu, * bambae yutufala i kam klosap moa sipos yutufala i traehad blong kam klosap moa long God. ?From wanem i olsem? Tingbaot pijatok blong wan hil we stamba blong hem i bigwan mo i stap kam smol moa taem i go antap. Wan man i stap stanap long stamba blong hil ya long saed i go long not, mo wan woman i stap stanap long stamba blong hem long saed i go long saot. Nao tufala i stat blong klaem. Taem tufala i stap yet long stamba blong hil ya, tufala i farawe long tufala. Be taem tufala i klaem i go antap, sloslo tufala i stap kam klosap moa. ?Yu yu luksave wanem we yumi save lanem long pijatok ya?

4 Fasin blong man we i klaem antap long hil olsem, i sem mak long fasin blong yu, taem yu stap traehad blong obei gud long Jeova. Yu stap traehad olsem long wok blong hem from we yu lavem hem. Nao sipos yu mo waef blong yu, yutufala i harem se yutufala i no moa klosap long yutufala, maet i olsem we yu stap long wan saed blong hil mo hem i stap long narasaed. Yutufala i stap farawe long yutufala. ?Be wanem i hapen sipos yutufala i klaem i go antap moa? Yutufala i stap kam klosap moa long God, mo long sem taem yutufala i stap kam klosap moa long yutufala. Yes, yu save kam klosap moa long waef no hasban blong yu, sipos yu kam klosap moa long God fastaem. ?Be olsem wanem blong mekem samting ya?

Sipos yu folem ol save blong Baebol, mared blong yu bambae i stanap strong

5. (a) ?Wanem wan impoten samting we i save givhan long yutufala blong kam klosap moa long Jeova mo long yutufala? (b) ?Wanem tingting blong Jeova long saed blong mared?

5 Yutufala i mas folem ol advaes long saed blong mared we i stap long Tok blong God. Long fasin ya, i olsem we yutufala i stap klaem long hil. (Ol Sam 25:14; Aesea 48:17, 18) Ale, tingbaot wan spesel advaes we aposol Pol i givim, i se: “Mared i wan fasin we yufala evriwan i mas tinghae long hem.” (Hibrus 13:4) ?Wanem mining blong tok ya? Tok ya “tinghae” i mekem yumi tingbaot samting we i impoten mo i gud tumas. Hemia nao tingting blong Jeova long saed blong mared—mared i wan samting we i gud tumas.

SAMTING WE I PUSUM YU —LAVEM JEOVA WETEM FULHAT BLONG YU

6. ?Ol vas raonabaot long advaes blong Pol long saed blong mared, oli soemaot wanem? ?From wanem i impoten blong tingbaot samting ya?

6 Yutufala we i man blong God, yutufala i save finis se mared i wan samting we i gud tumas, mo i tabu tu. Hemia from we Jeova nao i mekem rod blong man mo woman tufala i save mared. (Matiu 19:4-6) Be sipos yutufala i gat sam problem long mared blong yutufala, ating i no naf blong save se mared i gud tumas. Hemia nomo bambae i no pusum yutufala blong soemaot lav mo respek long yutufala. ?Wanem samting i save pusum yutufala? Makemgud ol tok we Pol i yusum blong tokbaot fasin ya blong tinghae long mared. Pol i no talem nomo se ‘mared i wan samting we ol man oli save tinghae long hem,’ be i talem se ‘yufala evriwan i mas tinghae long mared.’ Pol i no stap talem nomo se God i tinghae long mared, nogat. Hem i talem se yumi mas tinghae long mared. * Sipos yu tingbaot samting ya oltaem, ating bambae yu wantem tumas wokem fasin ya we yu tinghae long waef blong yu. ?From wanem i olsem?

7. (a) ?Wanem ol tok blong Baebol we yumi obei long hem, mo from wanem? (b) ?Taem yu obei, yu kasem wanem gudfala samting from?

7 Traem tingbaot: ol narafala tok blong Baebol we i talem se yumi mas mekem wan samting, olsem tok ya se yumi mas pulum ol man oli kam disaepol, mo advaes ya se oltaem yumi mas kam wanples blong wosip. ?Wanem tingting blong yu long ol tok ya? (Matiu 28:19; Hibrus 10:24, 25) I tru, i no isi oltaem blong obei long ol tok ya. Maet ol man we yu prij long olgeta oli no wantem lesin. Maet yu taed gud taem yu kambak long wok, mekem se i had blong goaot bakegen long ol Kristin miting. Be nating, yu gohed nomo blong talemaot Kingdom, mo yu go oltaem long ol Kristin miting. !I no gat samting i save blokem yu, mo Setan tu i no save blokem yu! ?From wanem? From we yu rili lavem Jeova, mo samting ya i mekem se yu yu wantem obei long ol tok blong hem. (1 Jon 5:3) ?Wanem gudfala samting we yu kasem from we yu joen long wok blong prij mo yu go long ol miting? Yu harem se yu gat pis long tingting blong yu mo glad long hat blong yu, from we yu save se yu stap mekem samting we God i wantem. Mo ol gudfala filing ya oli givim paoa long yu. (Nehemaea 8:10) ?Samting ya i tijim yumi long wanem?

8, 9. (a) ?Wanem i save pulum yumi blong wantem obei long advaes ya blong Baebol blong tinghae long mared, mo olsem wanem fasin ya i pulum yumi blong obei? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem tufala samting?

8 Bigfala lav we yu yu gat long God i pulum yu blong obei long ol tok blong hem se yu mas prij mo joen long ol miting, nating se i gat plante samting we oli save blokem yu. Long sem fasin, lav we yu yu gat long Jeova i save pulum yu blong wantem obei long advaes ya blong Baebol blong ‘tinghae long mared,’ nating se samtaem i had long yu blong mekem olsem. (Hibrus 13:4; Ol Sam 18:29; Prija 5:4) Mo tu, taem yu traehad blong prij mo joen oltaem long miting, God i blesem yu bigwan. Long sem fasin, Jeova bambae i luk we yu stap traehad blong tinghae long mared, mo bambae hem i blesem yu from.—1 Tesalonaeka 1:3; Hibrus 6:10.

9 ?Olsem wanem yu save mekem mared blong yu i kam olsem wan samting we yu tinghae long hem? Yu no mas mekem ol fasin we i save spolem mared blong yu. Mo tu, yu mas mekem sam samting blong mared blong yu i kam strong moa.

BLOKEM TOKTOK MO FASIN WE I SAVE DAONEM MARED

10, 11. (a) ?Wanem fasin i soemaot se yu no tinghae long mared blong yu? (b) ?I gud yu askem wanem kwestin long waef blong yu?

10 Wan Kristin waef i talem se: “Mi mi stap prea long Jeova blong i givim paoa long mi blong stanap strong tru long trabol ya.” ?Wanem trabol? Hem i talem se: “Hasban blong mi i stap sakem ol nogud tok long mi, i olsem we i stap yusum ol tok ya blong kilim mi. Yu no save luk ol kil long bodi blong mi, be i gat ol kil long tingting blong mi, from ol tok olsem: ‘!Mi mi taed gud long yu!’ mo ‘!Yu yu no naf long wan samting!’” Woman ya i talemaot wan bigfala problem we yumi mas tinghevi long hem, hemia tok nogud insaed long mared.

11 !I nogud tumas taem hasban mo waef we tufala i Kristin, tufala i saksakem ol rabis tok long tufala! Samting ya i save spolemgud filing blong tufala, mo filing ya no save kamgud bakegen kwiktaem. I klia se ol mared man mo woman we oli sakem ol nogud tok olsem, oli no tinghae long mared blong olgeta. ?Olsem wanem long mared blong yu? Blong ansa long kwestin ya, i gud yu mekem tingting blong yu i stap daon mo askem long waef no hasban blong yu se: “?Ol tok blong mi oli mekem yu yu harem olsem wanem?” Sipos hem i talem se plante taem ol tok blong yu oli mekem hem i harem nogud, yu yu mas jenisim samting ya.—Galesia 5:15; Efesas 4:31.

12. ?Olsem wanem wosip blong yumi i save kam olsem wan samting we i nating nomo long lukluk blong God?

12 Yu mas save se sipos yu no lukaot gud long ol toktok blong yu insaed long mared, samting ya i save spolem fasin fren blong yu wetem Jeova. Baebol i talem se: “Sipos man i ting se hem i man blong God mo i stap ona gud long hem, be hem i no lukaot gud long ol toktok blong hem, man ya i stap giaman nomo. Fasin blong hem blong ona long God i blong nating nomo.” (Jemes 1:26) Toktok blong yu i mas joen wetem wosip blong yu. Tufala i go tugeta. Baebol i no agri long tingting ya se sipos wan man i stap mekem wosip long God, samting we i hapen long hom blong hem i no impoten. Plis, yu no giaman long yu wan. Hemia i wan samting we yu mas tinghevi long hem. (1 Pita 3:7) Maet yu yu gat save, yu gat gudhan long plante samting, mo yu wok strong. Be sipos yu sakem ol nogud tok long woman blong yu, hemia i soem se yu no stap tinghae long fasin blong mared, mo maet God i luk wosip blong yu olsem we i nating nomo.

13. ?Olsem wanem mared man no mared woman i save spolem filing blong hasban no waef blong hem?

13 I gat sam narafala fasin blong spolem filing blong narafala we oli no isi blong luksave. Hasban mo waef tufala i mas lukaot gud blong no mekem ol fasin ya. Tingbaot sipos wan mama we i no gat man blong hem, i stap toktok oltaem long telefon long wan man long kongregesen we i mared finis. Hem i stap askem advaes long hem, mo tufala i storian longtaem. Tingbaot sipos wan Kristin brata we i no mared, i spenem plante aoa evri wik blong prij wetem wan Kristin sista we i mared finis. Ating mared man mo mared woman long tufala eksampol ya, tufala i no gat rabis tingting. ?Be wanem tingting blong hasban mo waef blong tufala? Woman blong wan brata we i stap mekem fasin ya i talem se: “Taem mi luk we hasban blong mi i spenem plante taem blong lukaot long wan narafala sista long kongregesen, samting ya i spolem gud filing blong mi. Mi mi harem se mi nating nomo.”

14. (a) ?Jenesis 2:24 i makem wanem wok blong ol mared man? (b) ?Yumi mas tingting gud long wanem kwestin?

14 Tru ya, woman ya mo ol narafala we oli kasem trabol olsem, oli save harem nogud. Hasban no waef blong olgeta i no stap folem wan stamba advaes blong God long saed blong mared, se: “Man i mas aot long papa mo mama blong hem, i mas go joen wetem woman blong hem.” (Jenesis 2:24) Ol mared man oli laekem mo respektem yet papa mama blong olgeta. Be God i talem se faswan wok blong olgeta i blong lukaot gud long waef no hasban blong olgeta. Ol Kristin oli laekem ol Kristin brata sista blong olgeta tu. Be faswan wok blong olgeta i blong lukaot gud long man no woman blong olgeta. Taswe, sipos wan mared man i spenem tumas taem mo i fren tumas wetem ol narafala Kristin, antap moa wetem ol Kristin woman, hemia i save mekem trabol long mared blong hem. ?Olsem wanem? ?Problem ya i stap long mared blong yu? Tingting gud long kwestin ya: ‘?Mi mi stap spenem taem wetem woman blong mi, mi mi kea long hem, mo mi givim lav long hem olsem we i stret nomo blong hem i kasem?’

15. ?Folem ol tok blong Matiu 5:28, from wanem ol Kristin man we oli mared finis oli no mas spenem tumas taem wetem ol narafala woman?

15 Ol Kristin man we oli mared be oli spenem tumas taem wetem ol woman we oli no woman blong olgeta, oli no waes, mo oli save kasem trabol. Sore tumas, sam Kristin man oli gohed blong fren wetem ol woman ya gogo oli laekem olgeta. (Matiu 5:28) Nao oli no moa bos long filing blong olgeta, mo oli mekem rabis fasin we i spolem gud mared blong olgeta. Tingbaot wanem we aposol Pol i talem long saed ya.

‘MARED I MAS STAP KLIN OLTAEM’

16. ?Pol i givim wanem woning long saed blong mared?

16 Afta we Pol i talem se ol man oli ‘mas tinghae long mared blong olgeta,’ hem i givim woning ya: “Yufala i mas lukaot gud long mared blong yufala, blong i stap klin gud oltaem. God bambae i jajem boe mo gel we tufala i slip wanples, mo bambae i jajem man we i slip wetem woman we i no woman blong hem, mo woman we i slip wetem man we i no man blong hem.” (Hibrus 13:4) Man mo woman we i mared, tufala nomo i gat raet blong slip tugeta. Taswe ol Kristin hasban oli folem tok ya we i kamaot long God se: “Oltaem yu mas harem gud blong stap wetem [woman blong yu].”—Ol Proveb 5:18.

17. (a) ?From wanem tingting blong wol long saed blong fasin ya we man i slip wetem woman we i no woman blong hem, i no mas gat paoa long ol Kristin? (b) ?Olsem wanem yumi save folem eksampol blong Job?

17 Ol man we oli slip wetem woman we i no woman blong olgeta, oli no gat respek nating long loa blong God long saed blong klin fasin. Tede plante mared man oli ting se i oraet nomo blong slip wetem narafala woman. Be tingting blong ol man long saed blong fasin ya blong slip wetem narafala woman, i no mas lidim ol Kristin. Ol Kristin oli save se i no man we i jaj, be “God bambae . . . i jajem man we i slip wetem woman we i no woman blong hem.” (Hibrus 10:31; 12:29) Taswe, ol trufala Kristin oli holemstrong long tingting blong Jeova long saed ya. (Rom 12:9) Tingbaot tok we Job i talem long taem bifo, se: “Mi mi mekem wan strong promes finis, se sipos mi luk wan gel, bambae mi no save tingting nogud long hem.” (Job 31:1) Yes, ol trufala Kristin oli mas bos long ae blong olgeta. Olsem nao, oli lukaot gud blong oli no gat nogud tingting long wan woman we i no woman blong olgeta. Ale, oli no save stat blong folem rod we i lidim olgeta blong slip wetem narafala woman.—Lukluk Sam Moa Save, long pej 220-222.

18. (a) ?Long lukluk blong Jeova, fasin ya we man i slip wetem woman we i no woman blong hem i nogud olsem wanem? (b) ?Olsem wanem fasin ya i sem mak long wosip blong aedol?

18 ?Fasin ya we man i slip wetem woman we i no woman blong hem, hem i rili nogud? ?Wanem tingting blong Jeova long saed ya? Loa blong Moses i givhan long yumi blong save filing blong Jeova. Taem wan man Isrel i mekem wosip long aedol, ol man oli mas kilim hem i ded. Sem mak sipos hem i slip wetem woman we i no woman blong hem. (Levitikas 20:2, 10) ?Yu yu luksave olsem wanem wosip blong aedol i sem mak long fasin blong man i slip wetem woman we i no woman blong hem? Wan man Isrel we i mekem wosip long aedol, i brekem promes we hem i mekem wetem Jeova. Long sem fasin, wan man Isrel we i slip wetem woman we i no woman blong hem, i brekem promes we hem i mekem wetem woman blong hem. Tufala ya i mekem i nogud. (Eksodas 19:5, 6; Dutronome 5:9; Malakae 2:14) Taswe tufala evriwan i mas kasem panis long Jeova, God ya we ol tok blong hem i tru mo yumi save trastem.—Ol Sam 33:4.

19. ?Wanem i save mekem man i strong moa blong blokem fasin blong slip wetem woman we i no woman blong hem? ?Olsem wanem i save mekem olsem?

19 I tru, ol Kristin oli no stap aninit long Loa blong Moses. Be sipos oli tingbaot we ol man Isrel oli luk fasin ya blong slip wetem narafala woman olsem samting we i nogud tumas, tingting ya i save mekem ol Kristin oli strong moa blong blokem fasin ya. ?From wanem i olsem? Traem skelem hemia: ?Yu ting se yu save go insaed long wan jos, bodaon long fored blong wan aedol, mo prea long hem? Ating yu talem se, ‘!Bae mi neva mekem samting ya!’ ?Be sipos wan man i talem se bambae hem i givim bigfala mane long yu blong mekem samting ya, bambae yu mekem? Ating yu talem yet se, ‘!Nogat!’ Tru ya, long tingting blong wan trufala Kristin, fasin ya blong mekem wosip long wan aedol i nogud we i nogud olgeta, from we fasin ya i soemaot se hem i no stap tru long Jeova. Long sem fasin, Kristin man we i mared, i no save slip wetem narafala woman, nomata wanem samting i pulum hem blong mekem sin ya. Long tingting blong Kristin ya, fasin ya i nogud we i nogud olgeta from we bambae hem i mekem we hem i no stap tru long God blong hem, Jeova, mo long woman blong hem tu. (Ol Sam 51:1, 4; Kolosi 3:5) Yumi neva wantem mekem wan samting we bambae Setan i glad long hem, mo spolem nem blong Jeova mo tabu fasin ya blong mared.

MEKEM MARED I STANAP STRONG MOA

20. ?Wanem i hapen finis long sam mared? Talem wan pijatok.

20 Yes, yumi mas blokem enikaen fasin we i soem se yumi no tinghae long mared. ?Be wanem sam narafala samting we yu save mekem blong bildimap respek bakegen long waef blong yu? Blong ansa long kwestin ya, tingbaot mared olsem wan haos. Ol gudfala toktok, ol kaen fasin, mo ol narafala samting we tufala i mekem blong ona long tufala, oli olsem samting blong flasem haos mo mekem i naes. Sipos yutufala i harem se yutufala i klosap long yutufala, ale mared blong yutufala i olsem wan haos we oli flasemgud, i gat kala long hem, mo yu harem se hem i wan hom. Be sipos lav blong yutufala i stap lus, i olsem we ol samting blong flasem haos i stap lus, nao mared i save kam olsem wan haos we i no gat wan samting nating insaed long hem. Sipos yu yu wantem obei long tok blong God blong ‘tinghae long mared blong yu,’ yu mas wantem blong mekem mared blong yu i kamgud moa. Tru ya, mared blong yu i gud tumas mo yu mas tinghae long hem, yu mas rere blong wok blong fiksimap hem mo mekem i gud bakegen. ?Olsem wanem yu save mekem samting ya? Tok blong God i talem se: “Prapa fandesen blong man i wokem haos blong hem long hem, waes mo save. Mo haos blong man we save blong hem i bigwan, ol rum blong hem oli fulap long ol gudgudfala samting, we praes blong olgeta i antap moa.” (Ol Proveb 24:3, 4) ?Olsem wanem yu save folem ol tok ya long mared blong yu?

21. ?Olsem wanem yumi save wok sloslo blong mekem mared blong yumi i stanap strong? (Lukluk  bokis long pej 131.)

21 Sam long “ol gudgudfala samting” we taem oli fulumap wan haos, ol man insaed long hem oli hapi, hemia trufala lav, fasin blong tinghevi mo ona long God, mo strong bilif. (Ol Proveb 15:16, 17; 1 Pita 1:7) Ol samting ya oli mekem mared i stanap strong. ?Be long vas ya blong Proveb, yu luksave from wanem ol rum ya oli kam fulap long ol gudfala samting ya? Vas ya i talem se hemia from we man ya, ‘save blong hem i bigwan.’ Yes, taem man i folem ol save blong Baebol, save ya i gat paoa blong jenisim tingting blong hem mo blong pulum hem blong lavem woman blong hem moa. (Rom 12:2; Filipae 1:9) Taswe taem yu yu sidaon wetem woman blong yu blong toktok long kwaet fasin long wan vas blong Baebol, maet vas blong dei, no wan haf blong Wajtaoa no Wekap! we i tokbaot mared, i olsem we yutufala i stap traem faenem wan naes samting we i save flasem haos blong yutufala. Taem lav blong Jeova i pulum yutufala blong folem advaes long saed blong mared we yutufala i ridim, i olsem we yutufala i stap flasem ‘ol rum blong haos’ blong yutufala. Ale, i gat kala long hem bakegen mo yu harem se hem i wan hom. Nao lav we yu harem bifo long mared blong yu bifo, sloslo i stap kambak.

22. ?Sipos yu wokhad blong mekem mared blong yu i stanap strong, wanem save bambae i mekem yu yu harem gud?

22 I tru, ating yu mas wok had mo longtaem blong putum ol wanwan gudfala samting oli gobak long mared blong yu. Be sipos yu traehad blong mekem wok blong yu, bambae yu harem gud tumas, from we yu save se yu stap obei long tok ya blong Baebol se: “Oltaem yufala i mas rere blong ona long yufala.” (Rom 12:10; Ol Sam 147:11) Antap moa from we yu stap traehad blong tinghae long mared, bambae yu stap oltaem long laef ya we God i lavem yu.

^ par. 3 Blong mekem se ol toktok i sot moa, mifala i talem ol hasban nomo. Be ol tingting mo advaes blong God long japta ya oli stret long ol waef tu.

^ par. 6 Long ol vas bifo long Hibrus 13:4, Pol i talem plante samting we God i wantem yumi blong mekem, mo tok ya long saed blong mared i wan long ol samting ya.—Hibrus 13:1-5.