Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 11

“Ngatsʼi katabexkón je kjoabixan”

“Ngatsʼi katabexkón je kjoabixan”

“Titsjoayakoai je chjoón xi chixankoai saʼnda nga sʼa xti.” (PROVERBIOS 5:18.)

1, 2. Jméni xi chótʼayá ibi, kʼoa ánni nga kui chótʼayañá.

KʼIATSA jechixain, jósʼin tiyo ya yaniʼyali. A tsjoa tjínno axo kjoa tjínno. A jekjimakjinlao xíngio. A tokjoanʼiosa nga tiyokao xíngio. Kʼiatsa kʼoasʼin tiyo, makjáojinjinli nga tsín tikʼoakji tsjoachaño xíngio joni ngasʼa. Kʼiatsa chjotale Cristo mai kʼoa kui kjoa tijnajin tsakui nichxin nʼio nikjáojin kʼoa ba mali nga tsín je Jeobá tíbitjongʼa. Tonga li nikinroajenjin tokuin. Koaan nda kuiyoño.

2 Nkjín mani xíngiaa xi jetokjoanʼiosa tjíokao xínkjín tsakai ngasʼa, tonga koansjaile jme xi tsakasenkao kʼoa ndʼaibi jenʼio ndasʼin tjíokao xínkjín. Kʼoati koa̱nsjaili tsanda ji jmeni xi nda sikatíono ya yaniʼyano. Kataʼyala jméni.

KʼIANGA SÍCHRIANTʼALE NINÁ XI JEKABIXAN KʼOATI MACHRIANTʼASALE XÍNKJÍN

3, 4. Ánni nga kʼoati machriantʼasínile xínkjín xi jekabixan kʼianga síchriantʼale Niná nga jao. Jngola choa̱ tʼejnai.

3 Kʼianga bʼénele yaole je xʼin kʼoa kao je chjoón nga síchriantʼale Niná kʼoati machriantʼasale xínkjín. Kʼianga koa̱njinná jebi jngola choa̱ si̱kʼéjnaa: Jngo chjoón kao jngo xʼin yaa tjío ngitotsʼin jngo nindo. Tonga jngo xi ya tíjna jña tjoni tsʼuí kʼoa xi ijngo yaa tíjna jña kantjaini tsʼuí. Jméni xi koa̱n kʼiatsa ñatjen koaimi je nindo jebi ningalani kjin tjíole xínkjín nga títjon. Sa chrian sa chrian koa̱nle xínkjín. Jósʼin basenkaoná choa̱ jebi.

4 Je nindo xi timangínmiaa kui tsoyanile nga kʼoasʼin tibʼenelee yaoná nga tinixálee je Jeobá. Jon xi jechixaon nʼiojin tsjoachao je Jeobá kʼoa nʼiojin tibʼenelao yaono nga timangínmio nindo jebi. Tonga tsa jekoankjinlao xíngio jngoyale jngó jngó ngoa timangínmio. Jméni xi koa̱n tsa tosi tonda koanngínmio. Ninga kjin tiyolao xíngio ndʼaibi, tsa jon xi kʼoénelao yaono nga koanngínmio nindo jebi, xi tsonile, nga si̱chriantʼalao je Niná, kʼoati koa̱nchriantʼalao xíngio. Tojosísʼin tiʼyaa, kʼianga koa̱nchriantʼale xínkjín xi jekabixan, tjínnele sichriantʼale Niná nga jao. Tonga jósʼin nga koa̱nchriantʼale Niná.

Kʼianga kui fitjenngi jotso Biblia je xi jechixan, ngisa nʼio sʼejna je kjoabixanle

5. 1) Jmé xi koasenkao xi jekabixan nga sichriantʼale Niná kʼoa nga kʼoati koa̱nchriantʼale xínkjín. 2) Jósʼin bekon Jeobá je kjoabixan.

5 Xi ngisa nda koasenkao xi jekabixan nga sichriantʼale Niná kʼoa kao xínkjín kuinga sichjén kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia (Salmo 25:4; Isaías 48:17, 18). Jngola kjoafaʼaitsjen xi kiski pastro Pablo chótʼayá xi faʼaitʼa ya Biblia, kitso: “Ngatsʼi katabexkón je kjoabixan” (Hebreos 13:4). Jósʼin tsoyanile én jebi. Kʼianga kʼoakitso je pastro Pablo nga “katabexkón” kjoabixan je chjota kui xi kitsonile nga xkón tíjna kʼoa nga nʼio chjíle. Jebi kui bakóyaná kʼianga nʼio chjí be Jeobá je kjoabixan.

KʼIANGA NDA KOATIOKAO XÍNKJÍN XI JEKABIXAN MACHJÉNNÍ NGA TSJOAKE KOA̱N JEOBÁ

6. Jméni xi bakóyaná xi tʼatsʼe kjoabixan kʼianga chotʼayajiaan Hebreos 13:1-5, kʼoa ánni nga nʼio machjénsíni nga kuenta sʼiaan jebi.

6 Kʼiatsa Niná tinixálao nga jao, nandajin ʼyao kʼianga nʼio chjíle je kjoabixan kʼoa nga nʼio xkón tíjna nga̱ jé Jeobá tsakʼéjnabasen (tʼexkiai Mateo 19:4-6). Tonga a tokui xi machjénno nga jchao nga xkón tíjna je kjoabixan kʼiatsa kjoalani sʼe̱no. Majain. Kʼiatsa meno nga xkón jchao xíngio kʼoa nga koakolao kjoatsjoacha xíngio kʼianga kjoa sʼe̱no, tjínsa xi machjénno. Kʼianga jchaa jmeni chótsenla ijngokʼalee jme xi kitso je pastro Pablo. Ali tsa kitsojin: “Xkón tíjna je kjoabixan”; kitsoní: “Ngatsʼi katabexkón je kjoabixan”, xi tsonile, jngo kjoatéxoma kitsjoa. * Machjénní nga kuenta sʼiaan kjoatéxoma jebi nga̱ ijngosa koya bakóyaná xi koasenkaoná nga chjí jchatokoán je chjoónná kʼoa tsa xʼinná. Ánni kʼoabixónsíñá.

7. 1) Jmé kjoatéxoma xi nitjosoán kʼoa ánni. 2) Jmé kjoanda xi sʼená kʼianga nitjosoán kjoatéxomale Niná.

7 Tikjaʼaitsjenlai jebi: Jónʼiai ji kʼianga kʼoatso je kjoatéxomale Niná nga kʼuínyasoán kʼoa nga tsínkʼia si̱kʼéjnaa nga koa̱nñaa (Mateo 28:19; Hebreos 10:24, 25). Nitjosonní ninga ñʼai mali, ʼmikʼinyasonní ninga tjío chjota xi tsín makjainle kʼoa ʼminí kjoajtínná ninga sakʼoa jenʼio kijtali nga faʼaini tʼaxáli. Alikui bʼaiʼndai nga tjín xi batéchjoali, nijejinla Na̱i. Ánni. Kui kʼoanʼiani nga ñaki kao ni̱ma̱li nga tsjoachai je Jeobá kʼoa kui xosíkaoli nga nitjosonni kjoatéxomale (1 Juan 5:3). Kʼoa jmé kjoanda xi tísʼeli nga kʼoatinʼiai. Nyʼán tísʼe tokuin kʼoa nʼio tsjoa tísʼele ni̱ma̱li nga̱ ʼyaní nga kui kʼoatinʼiai josʼin mele Niná. Kʼoa kui jebi xi títsjoánganʼioli nga tosi tonda tinitjosuin kjoatéxomale Niná (Nehemías 8:10). Jméni xi bakóyaná jebi.

8, 9. 1) Jméni xosíkaoná nga ʼyaxkoán je kjoabixanná, kʼoa ánni. 2) Jméni xi jao koya chótʼayá párrafo xi fini.

8 Tojosísʼin tiʼyaa, ninga sakʼoa ñʼai maná ʼmiyasonñá kʼoa mangínñá kjoajtínná nga̱ tsjoachañá je Niná. Kʼoati kui kjoatsjoacha jebi xosíkaoná nga tosi tonda nitjosoán je kjoatéxomale Niná xi tso: “Ngatsʼi katabexkón je kjoabixan”; kʼoa nitjosonñá ninga ñʼai maná (Hebreos 13:4; Salmo 18:29; Eclesiastés 5:4). Kʼianga kʼoasʼin bʼenelee yaoná nga mangínkʼinyasoán kʼoa nga mangián kjoajtínná síchikontʼainná je Jeobá. Kʼoakjoánti sʼin sichikontʼainná tsa koakoá nga chjí ʼyatokoán je kjoabixanná (1 Tesalonicenses 1:3; Hebreos 6:10).

9 Jósʼin bakoá kʼianga ʼyaxkoán je kjoabixanná. Xi títjon, kuinga tsínkui kʼoanʼia jmeni xi síkixoya, kʼoa xi majaoni, nga tosa kui kʼoanʼia jmeni xi nʼio síkʼéjna.

KʼOÉCHJOALEE YAONÁ JE XI CHʼAOSʼIN SIKʼÉJNA KJOABIXANNÁ

10, 11. 1) Jméni xi tsín nda síkʼéjna kjoabixan. 2) Jméni xi ndatjín nga skónangile xínkjín xi jekabixan.

10 Nichxin kjoatse jngo tichjaa xi i̱ kitso: “Kʼoasʼin sijéle nganʼio je Jeobá kʼianga katakana”. Ánni kʼoakitsosíni tichjaa jebi. Tijé kitsoyani, kitso: “Nʼio aon mana jmeni xi tsona xʼinna. Tsakui nichxin lijña kichjánjon kichjántʼa kjiʼe̱, tonga ya jinni̱ma̱na liʼi xi mana. Ñaki toʼi tsontsjaina: Jekichobena xi tʼatsi. Alijme chjíli”. Jmeni xi kitso tichjaa jebi kui bakóná nga sakʼoa nʼio ai fákao xínkjín xi jekabixan.

11 Nʼiojin chʼaotjín kʼiatsa nʼio ai kjoakao xínkjín xi jekabixan, nga̱ je én ngisa nʼio síkiʼaonná. ʼYani xi tokʼoatsoʼndele xínkjín alikui tjíobexkón kjoabixanle. Kʼoa ji jósʼin tijnai ya yaniʼyali, jótso én xi nichjain. Machjénní nga chja̱kaonajmí tsa chjoónli kʼoa tsa xʼinli kʼoa i̱ kʼuínlai: “Jósʼeli jmeni xi xinle”. Kʼiatsa kʼoakuitsoli nga aon male én xi nokjoakoai, machjénní nga si̱kʼantjaiyai yaoli ánni nga nda kuiyosíño (Gálatas 5:15; tʼexkiai Efesios 4:31).

12. Kʼiáni nga jetsín tichjí skoe̱konni Niná josʼin tinixálee.

12 Tojosʼin jeʼyaa, kʼiatsa én xi ai tíjna kuinókjoakoaa je chjoónná kʼoa tsa xʼinná chʼaosʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Je Énle itso: “Tsa jngo xi jon xi síkjaʼaitsjen nga bexkón Niná, xi likui bʼéchjoale ni̱je̱n, totíbʼanachale ni̱ma̱le. Alikui jme chjíle josʼin bexkón Niná” (Santiago 1:26). Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsa tsenxin tíjna josʼin ʼyaxkoán je Jeobá kʼoa jotso én xi nokjoaa. Tojosʼin bakóya Biblia, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga lijme xi tjínle tojosʼin tiyoaa ya yaniʼyaná kʼiatsa nda tinixálee Niná. Alikui koa̱n chʼa̱nachalee yaoná, nʼio ñʼai tjínle tsa kʼoasʼiaan (tʼexkiai 1 Pedro 3:7). Tsa jngola xíngiaa xi nʼio tíbʼénele yaole nga nda tísítjoson je xá xi tjínle ya jinjtín tonga toxkia fákaoni je chjoónle kʼoa tsa xʼinle, alikui tíbexkón kjoabixanle. Kʼoa je Niná alijme chjí skoe̱kon josʼin tísíxále.

13. Jósʼin síkiʼaon kjoafaʼaitsjenle xínkjín xi jekabixan.

13 Je xi jechixan kʼoati tjínnele sikuinda yaole nga tsín kjoafaʼaitsjenle xʼinle kʼoa tsa tsʼe chjoónle sikiʼaon. Jaola choa̱ kataʼyaa xi tʼatsʼe jebi. Kʼiatsa jngola tichjaa xi toje tísíjchá xtile kjitʼa nchja̱le teléfono jngo ndsʼee xi jetjínle chjoón nga síjéle kjoafaʼaitsjen kʼoa toxkia tse fákao, jósʼe̱le je chjoónle ndsʼee jebi. Kʼoa tsa jngola tichjaa xi jetjínle xʼin me toje bitjokaontsjai jngo ndsʼee xi sʼa toje tíjna nga fitsoyason Énle Niná, jósʼe̱le je xʼinle tichjaa jebi. Ninga kao kjoandale kʼoatjíosʼínni nga jao, tonga tochale tjíomiʼaon kjoafaʼaitsjenle chjoónle kʼoa tsa xʼinle. Jngo tichjaa xi kui kjoa kisʼele i kitso: “Aon mana kʼianga je xʼinna nga kʼoasikji nichxin síkʼayale jngo tichjaa xi tíjna ya jinjtínna kʼoa nga toje nʼio sísinle, joxi ngisa chjí bekon je tikʼoajinni an mana”.

14. 1) Tojo tso Mateo 19:5, jméni xi kjinele nga jngó jngó xi jekabixan. 2) Jméni xi ndatjín nga skónangile yaole xi jekabixan.

14 Machoyaná nga aon koanle tichjaa jebi. Kʼoa kʼoajinti aon male je xíngiaa xi kʼoati kui kjoa tjíofaʼatojin, nga kʼoasʼin tjíofaʼatone xʼinle kʼoa tsa chjoónle je kjoatéxoma xi kitsjoa Niná, xi tso: “Tokui kjoa je xʼin sikatío nʼaile kao na̱le, kʼoa tojngo kʼoéjnakao chjoónle, kʼoa tokoa̱njngoni yaole” (Mateo 19:5). A kui xi tsonile bersíkulo jebi kʼianga je chjota xi jekabixan nga jetotsjíonkon xijchále. Majain. Tokui xi tsonile kʼianga nichxin nga jekabixan jngo chjota je xi ngisa títjon sikʼéjna jé xi kabixankao. Kʼoa kʼoati tjínni xi tʼatsʼe ndsʼee xi ngóson sʼin makjainná. Kjoaixiní nga tsjoachaa je ndsʼee tonga xi ngisa títjon tíjna jé chjoónná kʼoa tsa xʼinná. Kʼiatsa je nʼio si̱kʼayalee nichxinná kʼoa je nʼio si̱sinlee tikʼoajinni je chjoónná kʼoa tsa xʼinná kjoajin sʼe̱ ya yaniʼya. Kʼoa ngisajin tokoa̱n tsa chjoón je xosikao ndsʼee kʼoa tsa xʼin je xosikao tichjaa. Koaan chjónangilee yaoná jebi: “A kui tsokʼoa nga kjoa tísʼeni i̱ yaniʼyana. A bakole je chjoónna kʼoa tsa je xʼinna nga tsjoake̱ kʼoa nga mandosinna xi tʼatsʼe. A sikʼayale nichxin xi machjénle”.

15. Tojo tso ya Mateo 5:28, ánni nga tsín koa̱n je nʼio sisinsínile xíngiaa xi jechixan xi tsín tsa chjoónle kʼoa xi tsín tsa xʼinle mani.

15 Nʼio xkón tíjna kʼiatsa jngo ndsʼee je nʼio sisinle kʼoa je nʼio simiyo xi tsín tsa chjoónle ma, kʼoa kʼoati xkón tíjna tsa kʼoatisʼin jngo tichjaa xi jetjínle xʼin. Tjínkʼa xíngiaa xi tsínkui fini kʼoa chan matsjoake je xi kʼoasʼin nʼio sísinle (Mateo 5:28). Kʼianga kʼoasʼín sakʼoaa jée tsaojin kʼoa síjndí je kjoabixanle. Kataʼyala jokitso pastro Pablo xi tʼatsʼe kjoa jebi.

ALIKUI KOA̱N SI̱CHAJNGITʼAA

16. Jméni xi tsakájinkon pastro Pablo je chjota xi jechixan.

16 Kʼianga jekitsjoa pastro Pablo je kjoatéxoma xi tso nga jchaxkoán je kjoabixan, itso én xi tsakájinkonná: “Kʼoa je kjoale ali chʼaojin ma, tonga je xi síchajngi, kʼoa je xi síchajngitʼale chjoónle axo xʼinle, Niná tsjoále kjoañʼai” (Hebreos 13:4). Jméni xi kinchja̱ni je pastro Pablo kʼianga i̱ kitso: “Je kjoale ali chʼaojin ma”. Jao koya tjínni jme xi kinchja̱ni. Xi títjon, je kjoanda xi tjínle xi jechixan nga kʼoasʼin fayokao xínkjín, kʼoa xi majaoni, nga tsín koa̱n kjaʼaí chjota kjoáyokao, xi tsín tsa xʼinle kʼoa xi tsín tsa chjoónle ma. Xi jechixan tosa kui fitjenngi én jebi: “Titsjoayakoai je chjoón xi chixankoai saʼnda nga sʼa xti” (Proverbios 5:18).

17. 1) Ánni nga tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá josʼin síkjaʼaitsjen chjota xi tʼatsʼe kjoachajngi. 2) Jósʼin koanngíntjenngiaa je choa̱le Job.

17 Je chjota “xi síchajngitʼale chjoónle axo xʼinle” alikui tjíobexkón je kjoatéxomale Niná. Ninga nʼio nkjín chjota xi sasénle kjoa jebi, ñá xi ñaki chjotale Cristo maa alikui kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen. Kʼoajin nga̱ ʼyañá nga jé Niná kʼoendajinle je xi síchajngi, ali tsa jngojin chjotasonʼnde (Hebreos 10:31; 12:29). Nitjosonñá jotso kjoatéxomale Jeobá xi tʼatsʼe kjoabixan (tʼexkiai Romanos 12:9). Kʼoati bixoán jokitso je Job kʼianga kitso: “Jngo kjoa tjínndajinna kao xkoan” (Job 31:1). Tojo kisʼin je Job, ñá kʼoati ñaki bʼechjoalee yaoná nga tsín tsa kao kjoaxkaiʼa chotsenlee je xi tsín tsa chjoónná kʼoa je xi tsín tsa xʼinná ma. Kʼianga kʼoanʼia alikui kjoachajngi tsaojiaan (chótʼajin ya kjoaʼmiya xi majngokao jñani tso: “Jótso Biblia nga tsjion xínkjín chjota kʼoa nga binyaxinle xínkjín”).

18. 1) Jókji xkón tíjna ngixko̱n Jeobá je kjoachajngi. 2) Jósʼin mangóson je jée xi kitjenkao kjoachajngi kʼoa kao nga xkóson sʼetsʼoale.

18 Jókji xkón tíjna ngixko̱n Jeobá je kjoachajngi. Je kjoatéxoma xi kitsjoale Moisés yaa bakóyaná jokji xkón tíjna kjoa jebi. Kjoatéxoma jebi kʼoasʼin tsakʼéne nga katanikʼien je chjota israelita xi kjoachajngi tsaojin kʼoa xi xkóson bʼétsʼoale (Levítico 20:2, 10). Jósʼin mangóson nga jao jée jebi. Je chjota xi xkóson tsakʼétsʼoale yátsʼin tsakasénle Jeobá kʼoa nga kʼoakisʼin kisikixoya jmeni xi tsakʼéndajin kao Jeobá. Kʼoa je chjota xi kisichajngi kʼoati yátsʼi̱n tsakasénle je xi chixankao, kʼoa tije tsakasenneni jmeni xi kitso nga chixan (Éxodo 19:5, 6; Deuteronomio 5:9; tʼexkiai Malaquías 2:14). * Nga jao koya kjoa jebi nʼio chʼaosʼin tsabe je Jeobá, nga̱ je Jeobá jngoní Niná xi kixi xi likui male bʼanacha (Salmo 33:4).

19. Jmé xi koasenkaoná nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsínkui jée xi tsʼe kjoachajngi kuijnyá kʼoa ánni.

19 Ningalani tsín tjínnená nga kjoatéxomale Moisés si̱tjosoán joni tsa chjota israelita tonga nʼio basenkaoná nga nikjaʼaitsjenjiaan jme xi koantʼain je chjota xi kisichajngi. Kui basenkaoná nga ñaki kʼoabʼe tokoán nga tsínkui jée kuijnyá. Jngola choa̱ kʼoéjnaa. A kuitjásʼe̱nní jngo yo̱ngo̱, a koasenlai xkóli kʼoa a kʼoétsʼoalai je xkóson xi ya nya. “Nitséjinla kʼoasʼian” síjin. Kʼoa tsa nʼiolani tse tao̱n kʼoaitʼali a kʼoasʼiain. “Mai” tojo síjin. Kʼoa toxá kʼoajin síni, likʼiajin kuitso tokoán nga jngo xkóson kʼoétsʼoalee, nga yándsʼiaan koasenlee Jeobá. Kʼoa kʼoajinti likʼia kuitso tokoán nga si̱chajngitʼalee je chjoónná kʼoa tsa xʼinná, nga yándsʼiaan koasenlee, ningalani che̱n sʼe̱jnabasenná kʼoa tsa jmeni xi skénʼndóbʼakjáná nga kʼoasʼiaan (Salmo 51:1, 4; Colosenses 3:5). Alikui mená nga kjoatsjoa kʼoailee je Na̱i kʼoa nga chʼaosʼin si̱kʼéjnaa je Jeobá kʼoa kao kjoabixanná.

JMÉNI XI SʼIAAN KʼIANGA NGISASA NʼIO KATASʼEJNA KJOABIXANNÁ

20. Jngola choa̱ tikʼéjnai joma kʼa je kjoabixan.

20 Kʼianga sa skoe̱xkón sa skoe̱xkónsa xínkjín xi jechixan ali tsa tokuijin xi machjén nga kʼoechjoale yaole je xi chʼaosʼin sikʼéjna kjoabixanle. Jmésani xi tjínnele sʼin. Nga katamajinná jebi jngola niʼya si̱ngósonkoaa kjoabixan. Je xi naskánasíchon jngo niʼya kui tsojmi xi tjíoʼya. Tonga tsa sa koa̱nchoa sa koa̱nchoa tsojmi xi tjíoʼya niʼya jebi chan tosʼe̱jnakjitia. Kʼoakjoánti ma je kjoabixan. Kʼianga naskánasʼin sʼe̱jna machjénní nga naskátso én kjoakao xínkjín xi jechixan, nga sisinle xínkjín kʼoa nga tjao koa̱nle xínkjín. Tonga tsa tsín tikʼoasʼinni, alikui tinda koationi kʼoa kuinjenyʼán jokji tsjoake xínkjín. Alikui mená nga kʼoakoa̱n kjoabixanná, kui xi mená nga kʼoasʼin katasʼejna josʼin mele Niná. Jeʼyaa nga nʼio xkón tíjna je kjoabixan kʼoa nga tjínnená nga si̱kuindaa kʼoa nga kjoan kʼoéndajiaan tojme kjoa xi sakʼoa sʼe. Tiyaa Énle Niná bándiaaniná josʼiaan, itso: “Kao kjoachjine sʼendani jngo niʼya, kʼoa kʼianga ñaki nʼio sʼe kjoankjíntokon machjénle. Kʼoa je kuarto xi tjínle je niʼya xinyákitse tsojmichjí kʼoa kao tsojmi xi naskánakjoan kʼianga ʼyaa jonʼia” (Proverbios 24:3, 4). Kataʼyala josʼin si̱chjén én jebi.

21. Jméni xi sʼin xi jechixan nga ngisasa nʼio katasʼejna kjoabixanle (kʼoati chótsenlai rekuadro xi tso: “ Jméni xi sʼian nga nʼio katasʼejna kjoabixanna”).

21 Jméni xi tsoyanile je én xi “tsojmichjí” tsole testo xi jekabʼexkiaa, je xi ñaki sʼejnakitseni niʼyale xíngiaa xi jechixan. Kuiní nga bakóle kjoatsjoacha xínkjín, nga tsokjónke Niná kʼoa nga ñaki taja tjío kjoamakjainle (Proverbios 15:16, 17; 1 Pedro 1:7). Kʼianga tjínle jebi ngisa nʼio sʼejna kjoabixanle. Tonga jósʼin tínchja̱ni ya Proverbios 24:4 kʼianga kʼoatso nga “je kuarto xi tjínle je niʼya xinyákitse tsojmichjí [...] kʼianga ʼyaa jonʼia”. Kui xi tsonile nga je xi jechixan tjínnele skótʼaya Biblia kʼoa kʼoasʼin jotso ánni nga kʼoantjaiyasíni jokjoan kʼoa nga ngisasa tsjoake koa̱nsíni xínkjín (Romanos 12:2; Filipenses 1:9). Kʼoa nga skoe̱ jmésa “tsojmichjí” xi chale niʼyale, koaan ngasin nganda skótʼaya je testo xi maxkia nga nyaon nyaon kʼoa tsakuije̱ Xo̱n xi Bájinkonná kʼoa kao ¡Despertad! xi kui tínchja̱ni xi tʼatsʼe kjoabixan. Xijekoa̱n, kui kjoatsjoacha xi tjínle kao Jeobá xosikao nga kui sitseni niʼyale “tsojmichjí” jebi, xi tsonile, jekui kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia yʼangini koaitjenngi josʼin koatiokao xínkjín. Kʼiatsa kʼoasʼin, naskásʼin koatio ijngokʼani.

22. Jósʼe̱ tokoán kʼiatsa kʼoénelee yaoná nga jngó jngoá nga nʼio katasʼejna kjoabixanná.

22 Kʼiatsa mená nga naskásʼin kuiyo ijngokʼá kao chjoónná kʼoa tsa kao xʼinná, tse nichxin machjénle. Tonga tsa kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan nyʼán sʼe̱ tokoán nga̱ kʼoasʼin tinitjosoán kjoatéxoma xi faʼaitʼa Biblia kʼianga tibakolee kjoaxkóntokon xíngiaa (Romanos 12:10; Salmo 147:11). Kʼoa nga kʼoasʼin tibʼenelee yaoná nga xkón tiʼyaa je kjoabixanná tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale Niná.

^ párr. 6 Je pastro Pablo nkjín koya kjoatéxoma kitsjoa ya Hebreos 13:1-5, jolani xi tʼatsʼe kjoabixan.

^ párr. 18 Malaquías 2:14: “Kʼoa jon i tibixón: Jmé tʼatsʼeni. Kuinga je Jeobá jo testigo sʼin tíjnano, ji kʼoa kao je chjoón xi chixankoai saʼnda nga sʼa xti, je xi kʼoasʼin tichʼanachalai, nga̱ jéní xi tíjnakaoli kʼoa jéní xi ñaki chixankoai”.