Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 12

Koz “parol itil ki kapab ed lezot pour progrese”

Koz “parol itil ki kapab ed lezot pour progrese”

“Pa les bann move parol sorti dan zot labous, me koz zis bann parol itil ki kapab ed lezot pour progrese.”​—EFEZYEN 4:29.

1-3. (a) Nonm en kado ki Zeova in donn nou e ki mannyer sa kado i kapab ganny mal servi? (b) Pour nou kapab reste dan lanmour Bondye, ki mannyer nou devret servi sa kado ki nou’n gannyen?

METON ou ti donn en dimoun ki ou kontan en kado, ki mannyer ou ti pou santi si i ti mal servi sa kado par ekspre? Fer konmsi ou’n donn li en loto e pli tar ou dekouver ki i ti dray sa loto an foupanmal e i’n menm fer aksidan kot dimoun in ganny blese. Eski pa ou ti pou dezapwente?

2 Vi ki nou kapab koz dan en fason ki lezot i konpran, sa i en kado sorti kot Zeova, sa Enn ki donn “tou don ekselan, tou kado parfe.” (Zak 1:17) Sa kado i montre nou ki imen i vreman diferan avek zannimo e akoz sa, nou kapab eksprim sa ki nou panse e osi nou santiman avek lezot. Me zis parey en transpor, sa abilite ki nou annan pour koze i kapab ganny mal servi. Sirman Zeova i bezwen tris ler dimoun i koze san ki zot reflesir avan, ki kapab fer lezot dimal e bles zot santiman!

3 Pour nou kapab reste dan lanmour Bondye, nou pou bezwen servi sa kado, savedir sa abilite pour koze, dan lafason ki Bondye i oule. Zeova in klerman fer resorti ki kalite fason koze ki fer li plezir. Son Parol i dir: “Pa les bann move parol sorti dan zot labous, me koz zis bann parol itil ki kapab ed lezot pour progrese dan zot lafwa e kan i neseser pour fer dibyen sa ki ekoute.” (Efezyen 4:29) Aprezan annou vwar akoz nou bezwen veye ki nou dir, ki kalite fason koze ki nou devret evite e konman nou kapab dir bann parol “itil ki kapab ed lezot pour progrese.”

AKOZ NOU BEZWEN VEYE KI NOU DIR

4, 5. Ki mannyer serten proverb dan Labib i dekrir pwisans ki parol i annan?

4 En rezon enportan akoz nou bezwen veye ki nou dir, i akoz parol i annan pwisans. Proverb 15:4 i dir: “En lalang ki kalm i en pye dibwa lavi, me si i malonnet i demoraliz lespri.” * Zis parey delo i kapab redonn lavi en pye dibwa ki sek, pareyman en dimoun ki servi son lalang pour koz avek ladouser, i kapab relev moral lezot. De lot kote, en dimoun ki servi son lalang pour dir bann move parol i kapab dekouraz lezot. Anfet, sa ki nou dir i kapab swa afekte oubyen geri en dimoun.​—Proverb 18:21.

5 Pour pli byen montre ki kantite pwisans parol i annan, en lot proverb i dir: “I annan ki koz san reflesir konmsi i pe donn bann kou lepe.” (Proverb 12:18) Bann parol ki ganny dir vitman san reflesir, i kapab bles en dimoun emosyonnelman e kas relasyon ki egziste. Eski ou’n deza ganny blese verbalman, konmsi ou’n ganny pike avek en lepe? Me sa menm proverb i fer resorti lefe pozitif ki parol i annan: “Lalang bann dimoun ki saz i en gerizon.” En dimoun ki annan lasazes Bondye, ki reflesir avan koze, i kapab geri sa leker ki’n ganny blese e refer sa relasyon ki ti annan avan kontinyen egziste. Eski ou kapab mazin en zour kot en dimoun ti koz avek ou avek ladouser e dan en sans sa bann parol ti geri ou? (Proverb 16:24) Ler nou konsyan ki parol ki nou dir i annan pwisans, alors sirman nou ti a kontan koz dan en fason ki pou geri lezot olye bles zot.

En dimoun ki koz avek ladouser i soulaz lezot

6. Akoz i en gro lalit pour nou kontrol nou lalang?

6 Nenport ki kantite zefor nou fer, nou pa pou kapab san poursan kontrol nou lalang. Annou get en lot rezon akoz nou devret vey byen sa ki nou dir. Sa i akoz pese ek lenperfeksyon i tant pour fer nou mal servi nou lalang. Sa ki nou dir i sorti dan nou leker e “tandans dan leker zonm i move depi son zenes.” (Zenez 8:21; Lik 6:45) Alors i vreman en lalit pour nou kapab kontrol nou lalang. (Zak 3:2-4) Menm si i enposib pour kontrol nou lalang dan en fason parfe, nou kapab annan sa lobzektif pour kontinyen amelyor lafason ki nou servi nou lalang. Zis parey en dimoun ki pe naz dan lanmer i bezwen lit kont kouran, nou osi nou bezwen kontinyen lager kont sa move tandans dan nou pour mal servi nou lalang.

7, 8. Ziska ki degre Zeova i vwar nou responsab pour sa ki nou dir?

7 En lot rezon akoz nou bezwen vey byen sa ki nou dir, i akoz Zeova i vwar nou responsab pour sa ki nou dir. Lafason ki nou servi nou lalang i pa zis annan lefe lo nou relasyon antre imen me osi lo lafason ki Zeova i vwar nou. Zak 1:26 i dir: “En dimoun ki krwar i relizye, si i pa met en labrid avek son lalang, i pe anbet son lekor. Son [“ladorasyon,” NW] i pa vo nanryen.” * Parey nou ti vwar dan sapit avan, lafason ki nou koze i relye direkteman avek nou ladorasyon. Si nou pa kapab kontrol nou lalang, sa ki nou dir i afekte lezot, i parey pwazon e tou servis ki nou fer konman en Kretyen, Bondye i kapab pa aksepte. Eski pa sa i fer nou reflesir seryezman?​—Zak 3:8-10.

8 I kler ki nou annan bon rezon pour vey byen lafason ki nou servi nou lalang. Avan ki nou konsider fason koze ki kapab ed lezot progrese, annou egzaminen ki bann parol ki definitivman pa devret annan okenn plas dan lavi en Kretyen.

PAROL KI PA BATIR

9, 10. (a) Ki kalite langaz dimoun i servi dan lavi tou le zour? (b) Akoz nou bezwen rezet langaz obsenn? (Vwar osi not anba lo paz.)

9 Langaz obsenn. Swet maler pour lezot, zoure ek lezot kalite langaz obsenn i bann fason koze ki dimoun i vwar normal dan lavi tou le zour. Bokou dimoun i zoure pour met lanfaz lo sa ki zot oule dir, oubyen zis akoz zot pa konnen ki mo zot pou servi. Bann komedyen souvan zot servi mo vilger, ki baze lo seks pour fer dimoun riye. Me langaz obsenn i en keksoz serye ki pa devret fer nou riye. Apepre 2,000 an pase, zapot Pol ki ti ganny enspire ti konsey kongregasyon Kolos pour rezet “parol obsenn.” (Kolosyen 3:8) I ti dir kongregasyon Efez ki bann “fars sal” i parmi bann keksoz ki pa devret “ganny mansyonnen parmi” vre Kretyen.​—Efezyen 5:3, 4.

10 Zeova pa kontan kan nou servi langaz obsenn. E bann ki kontan li i vwar sa mal osi. Anfet, nou lanmour pour Zeova i pous nou pour rezet langaz obsenn. Kan i ti pe fer en lalis bann “aktivite natir imen” enparfe, zapot Pol ti nonm “lenpirte” ki kapab enplik bann parol sal. (Galat 5:19-21) Sa i vreman serye. En Kretyen i kapab ganny ekskli dan kongregasyon, si apre plizyer fwa ki i’n ganny konseye, i kontinyelman servi bann parol ki refer avek oubyen promot bann aksyon imoral ki grav, ki degradan e degoutan. *

11, 12. (a) Ki si sa rimer e akoz i danzere? (b) Akoz bann ki ador Zeova i bezwen evite fer kalonmni?

11 Rimer ek kalonmni. Donn nouvel lo lezot oubyen lo sa ki dimoun i fer i pa neseserman mal. Akoz? Akoz nou kapab pe koz sa ki byen, parey ler nou koz lo en keksoz pozitif oubyen en keksoz ki kapab ed lezot. Par egzanp, koz lo lekel ki’n fek batize oubyen lekel ki kapab bezwen lankourazman. Bann Kretyen dan premye syek ti vreman enterese dan byennet kanmarad e zot ti donn bann lenformasyon ki apropriye lo kanmarad. (Efezyen 6:21, 22; Kolosyen 4:8, 9) Me parkont, bavardaz i mal akoz lavi prive dimoun i ganny devwale e en rimer i danzere akoz laverite i ganny deformen. E pli grav ankor, sa i kapab vin en kalonmni e sa i toultan fer ditor. Kalonmni i “en fo lakizasyon ki ganny fer kont en dimoun . . . ki sali e gat repitasyon sa dimoun.” Par egzanp, bann Farizyen ti servi kalonmni pour esey fer dimoun perdi konfyans dan Zezi. (Matye 9:32-34; 12:22-24) Souvan kalonmni i fer annan diskord.​—Proverb 26:20.

12 Pour Zeova i en keksoz serye ler i vwar sa bann ki servi zot abilite pour koze pour sali repitasyon lezot oubyen pour senm divizyon. I ay sa bann ki fer annan “diskord parmi bann frer.” (Proverb 6:16-19) Sa mo Grek ki’n ganny tradwir “kalonmni” i di·aʹbo·los, ki osi en tit pour Satan. Li menm li “dyab” akoz i’n kalonmni Bondye. (Revelasyon 12:9, 10) Sirman nou anvi evite servi bann parol ki pou fer nou vin parey Dyab. Kalonmni pa ganny tolere dan kongregasyon, akoz sa i promot bann aktivite natir imen enparfe, tel parey “diskord” ek “divizyon.” (Galat 5:19-21) Alors, avan ki ou repet en nouvel ki ou’n tande lo en dimoun, demann ou lekor: ‘Eski i vre? Eski i bon pour repet sa? Eski i neseser oubyen eski i en bon nide pour pas sa lenformasyon avek lezot?’​—1 Tesalonisyen 4:11.

13, 14. (a) Ki lefe bann lensilt i kapab annan lo lezot? (b) Ki si sa lensilt e akoz en dimoun ki abitye ensilte lezot pe met son lekor dan en sitiasyon danzere?

13 Lensilt. Parey nou’n dir oparavan, parol i kapab bles en dimoun. Nou bezwen admet ki akoz nou lenperfeksyon, parfwa nou tou nou dir keksoz ki apre nou regrete. Me Labib i averti nou kont en fason koze ki pa devret egziste dan fanmir Kretyen oubyen kongregasyon. Zapot Pol ti donn bann Kretyen sa lankourazman: “Debaras zot avek tou move santiman, tou iritasyon, tou lakoler. Fer disparet tou kriye ek lensilt.” (Efezyen 4:31) Lezot versyon Labib i tradwir sa lekspresyon “lensilt” konman “move parol,” “parol ki fer soufer” ek “parol blesant.” Bann parol lensilt i enkli donn dimoun bann non ki abes zot, koz dan en fason dir, konstaman kritik zot e tou sa ki kapab fer en dimoun perdi son dinite e fer li santi ki i pa vo nanryen. Akoz bann zanfan i sansib, zot pli fasilman ganny afekte kan lezot i ensilte zot.​—Kolosyen 3:21.

14 Labib i servi bann lekspresyon ki vreman for pour montre ki Bondye pa aksepte lensilt, ki enkli annan labitid pour abes lezot par ensilte zot, kraz zot oubyen maltret zot. En dimoun ki abitye servi sa bann kalite parol pe met li dan en sitiasyon danzere, akoz en dimoun koumsa i kapab ganny tire dan kongregasyon si i pa sanze apre ki plizyer fwa zefor in ganny fer pour ed li. Si i pa sanz son latitid, i kapab pa resevwar sa benediksyon pour viv dan sa nouvo lemonn. (1 Korentyen 5:11-13; 6:9, 10) I kler alor ki nou pa pou kapab reste dan lanmour Bondye, si nou abitye servi bann parol ki pa byen, dir sa ki pa vre oubyen koz sa ki pa bon. Tousala pa batir lezot.

PAROL KI ED “LEZOT POUR PROGRESE”

15. Ki kalite parol ki “kapab ed lezot pour progrese”?

15 Ki mannyer nou kapab servi sa abilite pour koze dan lafason ki Bondye i oule? Pa bliye ki Parol Bondye i ankouraz nou pour koz “parol itil ki kapab ed lezot pour progrese.” (Efezyen 4:29) Zeova i kontan kan nou dir bann keksoz ki ed lezot progrese, ankouraz zot e ki donn lezot lafors. Me pour reisi fer sa, i demann refleksyon davans. Me Labib pa’n donn nou bann lareg spesifik pour nou swiv, ni en lalis bann “bon parol” ki nou devret dir. (Tit 2:8) Pour kapab dir parol ki pou “ed lezot pour progrese,” i byen pour gard antet trwa keksoz senp me enportan ki pou determinen si ou parol i kapab ed lezot progrese. Sa i si sa bann parol i byen, vre e bon. Avek sa antet, annou konsider detrwa legzanp spesifik bann kalite parol ki kapab ed lezot progrese.​—Vwar sa bwat “ Eski mon parol i ankourazan?

16, 17. (a) Akoz nou devret felisit lezot? (b) Ki loportinite nou annan pour felisit lezot dan kongregasyon e dan fanmir?

16 Senserman felisit lezot. Felisit lezot e montre lapresyasyon pour sa ki zot fer, i de keksoz enportan pour Zeova ek Zezi. (Matye 3:17; 25:19-23; Zan 1:47) Konman Kretyen, i byen si nou senserman felisit lezot. Akoz? Proverb 15:23 i dir: “En parol ki ganny dir dan sa moman apropriye, O konbyen i bon!” Demann ou lekor sa de kestyon: ‘Ki mannyer mon santi ler lezot i senserman felisit mwan? Eski pa mon kontan e pa mon santi mwan ganny ankouraze?’ Anfet, kan en dimoun i senserman felisit ou, sa i montre ki i annan ki remark sa ki ou fer, ki mazin ou e zefor ki ou’n mete dan sa ki ou’n fer i vo lapenn. Sa bann tel lankourazman i fer ou annan plis konfyans dan ou lekor e i pous ou pour fer plis zefor dan sa ki ou fer pli tar. Lefet ki ou apresye ler ou ganny felisite, eski an retour pa ou devret fer zefor pour al felisit lezot?​—Matye 7:12.

17 Disiplin ou lekor pour esey vwar sa ki byen dan lezot e apre al felisit zot. Par egzanp, dan kongregasyon ou kapab ekout en diskour ki’n ganny byen devlope, ou kapab vwar en zenn ki pe fer zefor pour atenn bann lobzektif spirityel, oubyen ou kapab vwar en dimoun aze ki toultan asiste son renyon malgre son laz. En felisitasyon ki ganny donnen avek senserite i kapab tous leker en dimoun e fer li pli determinen pour servi Zeova. Dan en fanmir, msye ek madanm i bezwen tann son konzwen felisit li senserman e montre lapresyasyon pour kanmarad. (Proverb 31:10, 28) Sirtou bann zanfan i pli byen devlope ler zot ganny remarke e santi ki lezot i apresye zot. Felisitasyon ek lapresyasyon i donn zot lafors ek kouraz, zis parey delo ek soley i rafresir e soutenir en plant. Paran, rod loportinite pour felisit ou zanfan pour zot bann bon kalite ek zefor ki zot fer. Sa kalite felisitasyon i kapab ankouraz zot, fer zot annan konfyans dan zot lekor e motiv zot pour fer bokou plis zefor pour fer sa ki byen.

18, 19. Akoz nou devret fer nou mye pour rekonfort e konsol nou bann frer ek ser e konman nou kapab fer sa?

18 Rekonfor ek konsolasyon. Zeova i enterese en kantite avek sa “bann ki annan limilite” e sa “bann ki pe ganny kraze.” (Izai 57:15) Son Parol i demann nou pour kontinyen “ankouraz . . . kanmarad” e pour “koz dan en fason konsolan avek bann ki dan depresyon.” (1 Tesalonisyen 5:11, 14, NW) Nou kapab asire ki Bondye i remark e apresye zefor ki nou fer pour rekonfort e konsol nou bann frer ek ser ki sagren en kantite.

I fer plezir Zeova kan nou dir parol ki batir lezot

19 Me ki ou kapab dir pour ankouraz enn ou frer oubyen ser ki dekouraze oubyen ki dan depresyon? Pa bezwen santi konmsi ou bezwen rezourd sa problenm. Dan plizyer ka, en senp pti parol i souvan sa pli bon led. Asir sa bann ki deprimen ki ou toultan mazin zot. Priy ansanm avek sa enn ki dekouraze, ou kapab sipliy Zeova pour ed li rekonnet ki lezot ek Bondye i kontan li. (Zak 5:14, 15) Asir li ki nou bezwen li e ki i annan valer konman en manm kongregasyon. (1 Korentyen 12:12-26) Lir en verse Labib ki asir li ki Zeova i vreman apresye li personnelman. (Psonm 34:18; Matye 10:29-31) Si ou pran sifizaman letan pour partaz en “bon parol” avek sa enn ki vreman dekouraze e si ou senser dan sa ki ou pe dir, sa pou sirman fer li santi ki lezot i kontan e apresye li.​—Proverb 12:25.

20, 21. Ki bann fakter ki fer en konsey efikas?

20 Konsey ki efikas. Vi ki nou enparfe, tanzantan nou tou nou bezwen ganny konsey. Labib i ankouraz nou: “Ekout konsey e aksepte disiplin pour ou vin saz dan ou lavenir.” (Proverb 19:20) Pa zis bann ansyen ki devret konsey lezot. Paran i bezwen konsey son zanfan. (Efezyen 6:4) Bann ser ki pli matir i bezwen donn konsey lezot ser ki pli zenn. (Tit 2:3-5) Nou lanmour pour lezot pou pous nou pour anvi konsey lezot dan en fason ki zot pou aksepte li e ki zot pa santi zot in ganny abese. Kwa ki kapab ed nou pour donn konsey dan sa fason? I annan trwa fakter ki fer en konsey pli efikas: latitid ek motivasyon sa enn ki pe donn konsey, kote sa konsey i sorti e lafason ki i ganny donnen.

21 Pour ki en konsey i efikas, sa i konmans avek sa konseye. Demann ou lekor: ‘Kan i pli fasil pour mwan aksepte konsey?’ Kan ou konnen ki sa enn ki pe donn ou konsey i enterese avek ou, i pa ankoler, i napa move motivasyon, i pli fasil pour ou aksepte sa konsey. Alors, ler ou donn lezot konsey, eski pa ou devret annan menm latitid ek motivasyon? Bann konsey ki anmenn bon rezilta i osi baze lo Parol Bondye. (2 Timote 3:16) Ki swa nou pe sit en verse direkteman dan Labib oubyen non, nou konsey i devret toultan ganny apiye par sa ki Labib i dir. Alors, bann ansyen i fer atansyon pour pa enpoz zot pwennvi lo lezot, zot pa detourn sa ki Labib i dir pour esey fer konmsi Labib i siport serten zot bann pwennvi personnel. Konsey i osi efikas si i ganny donnen dan sa bon fason. Si konsey i ganny donnen avek labonte i pli fasil pour en dimoun aksepte e sa dimoun osi ki pe ganny konseye i pa perdi son dinite.​—Kolosyen 4:6.

22. Ki ou determinen pour fer an rapor avek lafason ki ou koze?

22 Sirman, sa abilite pour koze i en kado sorti kot Bondye. Nou lanmour pour Zeova i devret motiv nou pour byen servi sa kado, me pa pour mal servi li. Annou pa bliye ki parol ki nou dir lezot i annan pwisans, i kapab ankouraz en dimoun oubyen i kapab demoraliz li. Alors, annou fer zefor pour servi sa kado parey Bondye i oule, savedir pour “ed lezot pour progrese.” Si nou fer sa, sa ki nou dir pou ankouraz e soulaz sa bann ki nou koz avek e sa pou ed nou reste dan lanmour Bondye.

^ par. 4 Sa mo Ebre ki’n ganny tradwir konman “malonnet” dan Proverb 15:4 i vedir en parol ki’n ganny detournen oubyen en parol “mesanste.”

^ par. 7 Sa mo Grek ki’n ganny tradwir “pa vo nanryen” i osi kapab ganny tradwir konman “anven” e “initil.”​—1 Korentyen 15:17; 1 Pyer 1:18.

^ par. 10 Sa mo “lenpirte” dan Labib i en mo ki zeneral ki kapab anglob plizyer kalite pese. I vre ki pa tou form lenpirte ki en dimoun pou bezwen pas devan en komite disiplin, me en dimoun i kapab ganny ekskli dan kongregasyon si i kontinyelman pratik en form lenpirte ki grav.​2 Korentyen 12:21; Efezyen 4:19; vwar “Kestyon lekter” dan Latour Veyer le 15 Zilyet 2006 (Angle/Franse).