Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 12

Kui én xi kuinyakao xíngiaa kuinókjoaa ngantsjai

Kui én xi kuinyakao xíngiaa kuinókjoaa ngantsjai

“Nitojngojin én xi chʼao tso nʼósjenio ndsoʼbao, tojé én xi nda tjín xi kuinyakao [xíngiaa].” (EFESIOS 4:29.)

1-3. 1) Jmé kjoatjao xi kitsjoaná Jeobá ñá xi chjotaa, kʼoa jósʼín kʼa chjota xi tsín nda síchjén kjoatjao jebi. 2) Tsa mená nga tosi tonda sʼe̱ná je kjoatsjoachale Niná, jósʼin tjínnele si̱chjén je ndsoʼbaa.

JÓSʼE̱ tokoán tsa jngola karro kʼoaikjoatjaolee xíngiaa tonga tsa tsín nda sichjén, tsa toxkia sixákao kʼoa chjota sikiʼaon. Likuijin nda sʼe̱ tokoán.

2 Je Jeobá kʼoati jngo kjoatjao kitsjoaná ñá xi chjotaa, nga maná nokjoaa, kʼoa tʼatsʼe tínroani “ngayije xi kjoanda, ngayije kjoatjao xi ñaki nda” (Santiago 1:17). Ñá alikui mangósoán kao ʼndícho̱, nga̱ maná bʼeyanajmiá josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjín tokoán. Tonga tsa tsín koa̱nná josʼin si̱chjén kjoatjao jebi, yaa koa̱nngósoán je chjota xi toxkia síxákao je karrole kʼoa chjota síkiʼaon. Nkjín chjota xi tsín síkuinda tsʼoa, xi toxkia nchja̱ kʼoa síkiʼaon xínkjín. Jómale Jeobá nga kʼoasʼín je chjota. Likuijin nda sʼe kon.

3 Tsa mená nga tosi tonda sʼe̱ná je kjoatsjoachale Niná tjínnele nga kʼoasʼin si̱chjén je ndsoʼbaa josʼin mele Niná. Je Jeobá kʼoatsoná josʼin mele nga kuinókjoaa. Je Énle itso: “Nitojngojin én xi chʼao tso nʼósjenio ndsoʼbao, tojé én xi nda tjín xi kuinyakao [xíngiaa], xi machjénle, jméni nga kʼoasʼin tsjoásínile kjoanda je xi nrʼoé” (Efesios 4:29). Je párrafo xi fini kui chótʼayá jótso én xi kuinyakao xíngiaa, xi machjén nga kuinókjoaa, kʼoa jñánile xi kʼoéchjoalee ndsoʼbaa. Tonga kuila títjon kataʼyaa ánni nga nʼio machjénsíni nga si̱kuindaa je ndsoʼbaa.

ÁNNI NGA SI̱KUINDASÍÑÁ JE NDSOʼBAA

4, 5. Jótso kʼa bersíkulo xi tsʼe Biblia tʼatsʼe jokji nganʼio tjínle je én xi nokjoaa.

4 Jan koya tjínni anni nga si̱kuindañá je ndsoʼbaa. Je xi títjon, kuinga tse nganʼio tjínle je én xi nokjoaa. Ya Proverbios 15:4 itso xi tʼatsʼe jebi: “Je én xi inda tso jngoyale jngo yá xi tsjoá kjoabijnachon, tonga je én xi nʼio chʼao tso jngokʼa síkinroajen tokoán”. Je én xi inda tso tsjoánganʼioná joma tsa jngo yá xi tsjoá sasén xkoén xkoén ijngokʼani kʼianga bichóle nandá. Tonga je éntsʼen ñaki síkinroajen tokoán. Jebi kui tsoyaná nga je én xi nokjoaa nʼio tse nganʼio tjínle, koaan sikiʼaonná kʼoa koaan koasenkaoná (Proverbios 18:21).

5 Ya Proverbios 12:18 kʼoati tsoyasa jokji nganʼio tjínle je én xi nokjoaa kʼoa jngo choa̱ bʼéjna, itso: “Je énle chjota xi tsín síkjaʼaitsjen josʼin nchja̱ kʼoama joni tsa ki̱cha̱ tíbʼésʼenjin yaoná”. Tjín én xi ngisa nʼio aon maná tikʼoajinni tsa ki̱cha̱ tísʼenná. Kʼianga tsín nikjaʼaitsjeen joʼmilee xíngiaa, sakʼoaa nʼio nikiʼoaan kjoafaʼaitsjenle kʼoa yaa nroani nga síkjinná je miyoná. Tonga je bersíkulo xi jekanikʼaxkiaa kʼoati i̱ tso: “Je ni̱je̱n chjota xi chjine síndayaná”. Jebi kui xi tsonile nga je chjota xi kui síchjén kjoachjine xi tsʼe Niná títjon kjoanla síkjaʼaitsjen jmeni xi tso. Je én xi nchja̱ kui xi tsjoánganʼiole je xi kjoaba tjíojin. Kʼoa kʼoati nda bʼejnakao ijngokʼani tsa ʼyani xi tsínla nda tíjnakao tsakai. A tsí kjoaixi kʼianga nʼio basenkaoná je én xi nda tso (tʼexkiai Proverbios 16:24). * Tojosísʼin tiʼyaa, je én xi nokjoaa nʼio tse nganʼio tjínle. Kʼoénelee yaoná nga kui én kuinókjoaa xi kuinyakao xíngiaa ʼndele nga kui kuinókjoaa xi sikiʼaon.

Je én xi inda tso ñaki nda bʼé tokoán

6. Ánni nga nʼio ñʼai masíniná nga chjoéxkoá nijeen.

6 Je xi majaoni koya anni nga si̱kuindañá je ndsoʼbaa kuinga toje kʼoasʼin kichʼá josaʼnda nga tsiaan nga chʼao tso én nokjoaa. Ninga nikuindaa ndsoʼbaa, sakʼoaa saténgiaa. Nʼio ñʼai maná nga chjoéxkoá nijeen, nga̱ jmeni xi bixoán yaa ni̱ma̱ná nroajinni, kʼoa tojo tso ya Biblia “je ni̱ma̱le chjota [...] ñaki kui fitʼale xi chʼaotjín” (Génesis 8:21; Lucas 6:45; tʼexkiai Santiago 3:2-4). Ninga ñʼailani maná nga nda tso én nokjoaa ngantsjai xi totʼatsʼe jée xi kichʼá, koaan si̱ndayasaa yaoná jotso én xi nokjoaa. Tonga machjénní nga kʼoénelee yaoná ninga ñʼai koa̱nná.

7, 8. Jókji xkón tíjna ngixko̱n Jeobá je én xi nokjoaa.

7 Je xi majanni koya anni nga si̱kuindasíñá ndsoʼbaa kuinga kuenta kʼoailee Jeobá jotso én xi nokjoaa. Tsa chʼaosʼin si̱chjén je nijeen ali tsa tojejin xíngiaa xi chʼaosʼin kuiyokoaa kʼoati chʼaosʼin kuiyoaa ngixko̱n Niná. Je Énle Niná itso: “Tsa jngo xi jon xi síkjaʼaitsjen nga bexkón Niná, xi likui bʼéchjoale ni̱je̱n, totíbʼanachale ni̱ma̱le. Alikui jme chjíle josʼin bexkón Niná” (Santiago 1:26). Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, ali tsa tsenxinjin tíjna josʼin ʼyaxkoán je Jeobá kʼoa jotso én xi nokjoaa. Kʼiatsa tokʼoaiʼnde kjitelee ndsoʼbaa jme xi kuixoán kʼoa kui én xi sikiʼaon xíngiaa kuinókjoaa alikuijinni jme chjí skoe̱kon Jeobá je xá xi tibʼailee. A tsíkui síkjaʼaitsjenjinná jebi nga nʼio xkón tíjna tsa toxkia kuinókjoaa (Santiago 3:8-10).

8 Jan koya jekaʼyaa anni nga si̱kuindasíñá ndsoʼbaa kʼianga kuinókjoaa. Tonga ndʼaibi kuila chótʼayá jñánile én xi ñaki tsín koa̱n kuinókjoaa kʼoa jñánile én xi kuinókjoaa nga kuinyakoaa xíngiaa.

ÉN XI SÍKIʼAONNÁ

9, 10. 1) Jmé én xi nʼio síchjén ndʼaibi je chjota. 2) Ánni nga tsínkui kuinókjoasíñá én xi chʼao tso (kʼoati chótsenlai ya nota).

9 Én xi chʼao tso. Nichxin xi tiyoaa ndʼai me tokui tínokjoa ngakjijnda én aon, énchi̱nga̱ kao én xi chʼao tso. Nkjín chjota xi kui én síchjén kʼianga nʼio majtile kʼoa tsa maije̱ kʼianga fákaoská xínkjín. Tjínkʼa chjota xi faʼa ya telebisión kʼoa kao xi nchja̱ ya radio xi kui én xi chʼao tso síchjénjin tojoni nga síkijno chjota. Tonga lijme chjíle én jebi. Nichxin kjoan jao jmi nó ján je pastro Pablo jngo xo̱n kisikasénle je chjotale Cristo xi tsakatio ya naxinandá Colosas nga kʼoakitsole nga tsínkui sichjén “én xi chʼao tso” (Colosenses 3:8). Kʼoa je xi tsakatio ya naxinandá Efeso kʼoati kitsole nga tsínkui énská xi chʼao tso kjoakao xínkjín (Efesios 5:3, 4TNM).

10 Je Niná alikui sasénle én xi chʼao tso. Kuinga kʼoati tsín sasénniná tsanda ñá kʼoa alikuikʼia kui nichjén. Nga̱ je én xi chʼao tso “kjoajndí” tjenkao kʼoa jebi yaa tíjnajin “je kjoa xi sʼín yaoná” kʼoa je pastro Pablo kʼoakitso nga chʼaotjín jebi (Gálatas 5:19-21). Ali tsa to kjoaskájin tjenkao jebi. Jméni xi koa̱ntʼain tsa jngo xíngiaa xi ñaki xá sʼínni nga to énchi̱nga̱ nchja̱ntsjai kʼoa xi nʼio chʼao tso én nchja̱, ningala jao tínchja̱ni én xi síchjén. Chja̱kaonajmí kjoanla kʼoa tsa tsín sikʼantjaiya yaole kuichonsjejin i̱ jinnaxinandále Niná. *

11, 12. 1) Kʼiáni nga tsín kixi tíjna nga kui bʼeyanajmía tʼatsʼe xíngiaa. 2) Ánni nga tsín koa̱n énndiso kjoánesíñá xíngiaa.

11 Xi én kaníbason kʼoa xi énndiso báne xínkjín. Kʼianga ndasʼin nikʼaxkiaa xíngiaa alijme xi chʼaotjín, jolani tsa ʼyani xi sʼa kafisʼenngindá kʼoa tsa ʼyani xi nganʼio machjénle. Je chjotale Cristo xi tsakatio ngasʼa nʼio koanndosinle xínkjín kʼoa ndasʼin kisikʼaxki̱ xínkjín (Efesios 6:21, 22; Colosenses 4:8, 9). Je xi chʼaotjín kui tsa kʼoéson kʼoétʼalee jokjoantjínni kjoa kʼoa tsakui kʼoakuixoán jme xi tsín ñá bʼakaoná. Tsa kʼoasʼiaan, tochale tsa saʼnda kjoáne énndiso xi kjaʼaíngá tso je xíngiaa tojoni nga si̱kiʼoaan kʼoa nga chʼaosʼin si̱kʼéjnaa. Je xi kʼoakisʼin nichxin kjoatse jé chjota fariseo, énndiso tsakáne Jesús tojoni nga chʼaosʼin kisikʼéjna (Mateo 9:32-34; 12:22-24). Nʼio tse kjoasi mani nga énndiso fané xíngiaa (Proverbios 26:20).

12 Je Jeobá alikui sasénle ʼyani xi énndiso báne xínkjín kʼoa xi chjota síkján. Jtikení ʼyani xi kʼoasʼin “síkján xi jtín tjío” (Proverbios 6:16-19). Je jaʼaín xi yʼa je Na̱i kʼianga én griego kui xi diábolos tso, kʼoa je én jebi kui tsoyanile jngo “xi énndiso báne”. Kuinga kʼoaʼminile je Na̱i nga̱ énndiso báne je Niná (Apocalipsis 12:9, 10). Ñá nʼio nikuindaa jotso ndsoʼbaa nga̱ likui mená nga ya koa̱nngósoán je Na̱i, xi tsonile, nga énndiso kjoáne xíngiaa. I̱ jinnaxinandále Niná alikui koa̱n nga énndiso kjoáne xíngiaa kʼoa nga kui kʼoasʼiaan je kjoa xi mele yaoná, josʼín je chjota “xi fáotiʼa” kʼoa xi “jaoya [tjío]” (Gálatas 5:19-21). Kʼiatsa jmeni xi mená kuixoán tʼatsʼe xíngiaa, títjon kjoanla chjónangilee yaoná: “A ñaki kʼoatjín jmeni xi xián. A nda sʼian kʼiatsa kui kʼoeyanajmía. A nʼiokjoán machjén nga katasʼejinle xi kjaʼaí” (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 4:11).

13, 14. 1) Jósʼin síkiʼaon xíngiaa je éntsʼen. 2) Ánni nga xkón síkatíosíni yaole je chjota xi nchja̱ʼaon.

13 Éntsʼen. Tojosʼin jetiʼyaa je én nʼio síkiʼaonná. Mani nga chjotajée kitjenñá sakʼoaa tokʼiá bitjoná jngo én xi skanni kʼoamaná. Tonga je Biblia tongini bájinkonná kʼianga tjín én xi tsín koa̱n koa̱nchjén i̱ jinnaxinandále Niná kao ya yaniʼyaná. Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nichxin kjoatse nga katatjoxinle “ngayije kjoajnra, kjoajti, kjoajticha, xi nʼio nchja̱ti, kao xi nchja̱ʼaon” (Efesios 4:31). Je chjota xi toxkia tsole xi ngikʼa, xi kui én síchjén xi toʼi̱natjín síkatío xínkjín kʼoa xi tsojon tsotʼa kʼoati ya maxki̱kao je chjota “xi nchja̱ʼaon”. Jómale je xíngiaa xi kʼoaʼmile. Nʼio faʼajen kon kʼoa tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle. Kʼoa je xi ngisasa síkiʼaon én xi kʼoatso jé xi sʼa xtiʼndí, nga̱ sʼaa kjimajchínga (Colosenses 3:21).

14 Ya Biblia nʼio chʼaosʼin bʼaxki̱ je chjota xi nchja̱ʼaonle xínkjín, kʼoa kʼoatso nga nʼio xkón tjíosíkatío yaole je xi kʼoasʼín. Jméni xi koa̱ntʼain tsa jngola ndsʼee kʼoa tsa jngola tichjaa xi toxkia tsole xi kjaʼaí. Títjon kjoanla nkjín kʼa kuichákjáyale nga katasíndaya yaole. Tonga tsa tsín sindaya yaole kuichonsjejin i̱ jinnaxinandále Niná. Kʼoa tsa tosi tonda kʼoasʼin tochale saʼnda tsín so̱kole kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa ya sonʼnde chjotse (1 Corintios 5:11-13; 6:9, 10). Tojosísʼin jetiʼyaa, kʼiatsa mená nga tosi tonda sʼe̱ná je kjoatsjoachale Niná alikui koa̱n kui si̱chjén énchi̱nga̱, énndiso, éntsʼen, kʼoa tojmesa énni xi síkiʼaon je xíngiaa.

ÉN XI KUINYAKAO XÍNGIAA

15. Jmé énni xi basenkao xíngiaa.

15 Jósʼin mele Jeobá nga si̱chjén je ndsoʼbaa. Je Énle kʼoatso nga kui “én xi nda tjín xi kuinyakao” xíngiaa kuinókjoaa (Efesios 4:29). Alikui choa ñʼai maná nga kʼoasʼin nokjoaa, tonga je Jeobá nʼio sasénle nga bʼenelee yaoná nga kui chjakoaa xíngiaa je én xi binyakao kʼoa xi tsjoánganʼiole. Tonga je “én xi nda” xi koa̱n si̱chjén nga ñandia ñandia alikui ya Biblia faʼaitʼayeje (Tito 2:8). Jósʼin jchañá tsa nda tso én xi tinokjoaa. Je xi kuenta sʼiaan kui tsa nda tso, tsa ñaki kʼoatjín kʼoa tsa ndatjín. Ndala kʼoéjintokoán nga jan koya jebi kʼoa kataʼyala jngojoá choa̱ josʼin kuinókjoaa kʼianga kuinyakoaa xíngiaa (chótsenlai rekuadro xi tso: “ A tsjoánganʼiole xíngia je én xi nchja”).

16, 17. 1) Ánni nga kʼoakʼuínsínilee xíngiaa jmeni xi nda tjíosʼín. 2) Jméni xi koa̱n kʼuínlee xíngiaa ya jinjtínná kao ya yaniʼyaná.

16 Kʼoakʼuínlee xíngiaa jmeni xi nda sʼín. Je Jeobá kʼoa kao Jesús bení nga nʼio binyakao xi ngikʼa kʼianga kʼoaʼmilee tsa nda kanchja̱ kʼoa tsa nda kasʼín tsa jmeni (Mateo 3:17; 25:19-23; Juan 1:47). Kʼoa ñá xi chjotale Cristo maa tjínnená nga kʼoati sʼiaan. Je Biblia itso: “Jngo én xi kʼiakjoan nokjoaa nga machjén ¡kjaínga nda síkao je xi nrʼoé!” (Proverbios 15:23). Kʼianga ʼya xi kʼoatsoná nga nda kanʼia tsa jmeni nʼio nda sʼe tokoán kʼoa tsjoánganʼioná. Ánni. Kuinga kjimandosinle xi tʼatsaan kao jmeni xi tinʼia. Kʼoa kʼianga kʼoaʼminá ngisa tinda sʼengániná, manʼio tokoán kʼoa ngisa tibʼenengánilee yaoná xijemani. Tojosísʼin tiʼyaa, ngatsʼiñá nga nda sʼená kʼianga ʼya xi kʼoatsoná nga nda kanokjoaa kʼoa nga nda kanʼia tsa jmeni. Jebi kui xi bakóná nga kʼoati tjínnele kʼuínlee xíngiaa tsanda ñá (tʼexkiai Mateo 7:12).

17 Kʼiatsa nda chótsenlee jmeni xi nda tjíosʼín xíngiaa, koaan kʼoakʼuínlee nga nda tjíosʼín. ʼYáni xi koa̱n kʼoakʼuínlee. Ya jinjtínná tjío je ndsʼee xi nda nchja̱ya, tjío xti xi nʼio tjíobʼénele yaole nga kui tjíofitjenngi xále Niná kʼoa kʼoati tjío je ndsʼee kao tichjaa xi jekoanjchínga xi tsínkʼia sícha kjoajtínná ninga tsín tinanda chókjoanile. Kʼiatsa kʼoakʼuínlee nga nda tjíosʼín nga kʼoasʼin tjíobʼénele yaole ñaki kuichokajin ni̱ma̱le je én xi kʼuínlee kʼoa tsjoánganʼiole nga tosi tonda sixále Niná. Kʼoa ya yaniʼyaná kʼoati machjén nga kʼoasʼiaan. Je xi jechixan koaan sichjén én xi naskátso nga tsjoánganʼiole xínkjín kʼoa nga tsjoále kjoanda xínkjín (Proverbios 31:10, 28). Kʼoa je ʼndíxti ngisa machjénle nga kuenta koa̱n kʼoa nga sa̱kóle nga chjí ʼyatokon. Joni tsa jngo naxó nga nʼio machjénle nandá kao ndoá, je ʼndíxti kʼoati nʼio machjénle nga kʼoakʼuínlee jmeni xi nda sʼín. Je xi xijchá ma tjínnele kjitʼa kʼoakuitsole je ʼndíxtile jmeni xi nda tjíosʼín. Kʼoa kʼianga kʼoaʼmile je ʼndíxti ngisa bechjí yaole, manʼio kon kʼoa ngisa tibʼénengánile yaole xijemani.

18, 19. Ánni nga nʼio kʼoénesínilee yaoná nga si̱nʼioá kon kʼoa nga kʼoainganʼiolee je xíngiaa, kʼoa jósʼin kʼoainganʼiolee.

18 Si̱nʼioá kon kʼoa kʼoainganʼiolee xíngiaa. Je Jeobá nʼio mandosinle je chjota “xi nangi kjia kon kʼoa [...] je xi kjoaba tjíojin” (Isaías 57:15). Kʼoa je Énle itsoná: “Tijetakon xíngio [...]. Tinʼiokon xi choa tjíokon” (1 Tesalonicenses 5:11, 14). Je Jeobá nʼio sasénle nga kʼoasʼin bʼenelee yaoná nga bʼainganʼiolee kʼoa nga ninʼioá kon je xi kjoaba tjíojin.

Je Jeobá nʼio tsjoa sʼele nga kui chjakoaa xíngiaa én xi tsjoánganʼiole

19 Jósʼin kʼoainganʼiolee tsa jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa xi ba tjínle. Je xi ngisa basenkao xíngiaa kui jotso én xi nokjoakoaa nga bʼainganʼiolee kʼoa li tsakuijin nga ñá kʼoéndajiaan je kjoa xi tíjnajin. Xi ngisa chjíle kuiní nga katabe nga ya tjen tiyokoaa kʼoa nga mandosinná xi tʼatsʼe. Kʼoati koa̱n kʼoétsʼoaa kao je. Kʼoa kʼianga tibʼetsʼoaa koaan si̱jéntjé nga katamachoyale nga tsjoake je Jeobá kʼoa nga kʼoati tsjoachaa tsanda ñá (Santiago 5:14, 15). Kʼoakʼuínlee nga nʼio machjén ya jinjtínná kʼoa nga nʼio ʼyachjiá (1 Corintios 12:12-26). Kʼoéxkialee kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia jñani kʼoatso nga nʼio mandosinle Jeobá xi tʼatsʼe (Salmo 34:18; Mateo 10:29-31). Tsa chʼa̱sjeʼaa nichxinná nga kui “én xi nda tso” kuinókjoakoaa ngisa nda sʼe̱ kon kʼoa skoee nga ʼyachjiá kʼoa nga tsjoachaa (tʼexkiai Proverbios 12:25). *

20, 21. Jméni xi jan koya koasenkaoná kʼianga kjuinrʼoéná je xi tibʼailee kjoafaʼaitsjen.

20 Kjoafaʼaitsjen xi ñaki nda. Mani nga chjotajée kitjenñá ngatsʼiaa sakʼoaa machjénná nga tikjáyaná. Kuinga i̱ tsosíniná Biblia: “Tinóʼyai kjoafaʼaitsjen xi kʼoaili kʼoa katamakjainli nga kuichákjáyali, ánni nga chjine koa̱nsíni nichxin xi nroaján” (Proverbios 19:20). Ya jinjtínná tsjoáná kjoafaʼaitsjen je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga kʼoati tjíosakʼa xíngiaa xi kʼoati koa̱nle kʼoasʼin. Kuilakjoan je xi xijchá ma, tjínnele tsjoále kjoafaʼaitsjen je ʼndíxtile (Efesios 6:4). Kʼoa je tichjaa xi jekoanjchínga xi nda be je Énle Niná koaan tsjoále kjoafaʼaitsjen je tichjaa xi sʼa xti (Tito 2:3-5). Tonga alikui koa̱n toxkia kʼuínle kʼianga kʼoailee kjoafaʼaitsjen, tjínnele nga kao kjoatsjoacha kʼoaiñá ánni nga tsín tokoa̱njtisínile je xíngiaa. Jméni xi koasenkaoná nga kjuinrʼoéná kʼianga kʼoailee kjoafaʼaitsjen. Janla koya kataʼyaa.

21 Xi títjon, ngisa nda noʼyá jme xi ʼminá kʼianga mandosinle xi tʼatsaan je xi títsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼoa nga tsín tsa tokui kʼoatítsoniná nga jekichobele xi tʼatsaan kʼoa tsa tokuije̱ nga to yaole tífini. Kuenta sʼiaan jebi kʼianga ʼya xi kjoafaʼaitsjen bʼailee. Xi majaoni, ya Énle Niná chjoénilee je kjoafaʼaitsjen xi kʼoailee xíngiaa, ni ya tibʼexkialee kʼoa ni tsín ya tibʼexkialee (2 Timoteo 3:16). Je xi chjotajchínga sʼin tjío kosonnile nga tsín totsʼe én síchjén nga tsjoá kjoafaʼaitsjen kʼoa alikui síkʼantjaiyajin josʼin tínchja̱ni Énle Niná tojoni nga ya kʼoangini jmeni xi kuitso. Xi majanni, jósʼin kʼoee je kjoafaʼaitsjen. Ngisa choa ñʼai koa̱nle nga kjuinrʼoéná je xi tibʼailee kjoafaʼaitsjen kʼiatsa ngasin nganda tinokjoakoaa kʼoa tsa tibakolee kjoaxkóntokon (Colosenses 4:6).

22. Jósʼin mená si̱chjén je kjoatjao xi kitsjoaná Niná nga maná nokjoaa.

22 Nʼio chjíle je kjoatjao xi kitsjoaná je Jeobá kʼianga maná nokjoaa. Mená nga nda si̱chjén kjoanda jebi nga̱ tsjoachañá je Niná. Alikui si̱chajiaan kʼianga je én xi nokjoaa koaan tsa sikiʼaon xíngiaa kʼoa tsa kuinyakao. Kui én xi sasénle Jeobá kuinókjoaa ngantsjai, én xi ñaki kuinyakao xíngiaa. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, je énná ñaki tsjoánganʼiole je xíngiaa kʼoa tosi tonda sʼe̱ná je kjoatsjoachale Niná.

^ párr. 5 Proverbios 16:24: “Je én xi naskátso kui mangóson je xjoa̱le cho̱sera xi ntsjén nya, ñaki xiní nga chotʼaa, kʼoa ñaki síndayaní je nindaná”.

^ párr. 10 Je én xi “kjoajndí” tso ya Biblia nkjín koya jée tínchja̱ni. Ali tsa tongayejejin jée xi kjoajndí tjenkao nga jngo comité judicial bʼéndajin, tonga tsa nʼio ai tíjna je kjoajndí xi tísʼín jngo xíngiaa bichonsjejin i̱ naxinandále Niná tsa tsín kʼoakoa̱nnile jéele (2 Corintios 12:21; Efesios 4:19; chótʼai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de julio de 2006 ya jñani “Preguntas de los lectores” tso).

^ párr. 19 Proverbios 12:25: “Jme xi nʼio síkjáojin ya jinni̱ma̱le jngo chjota kui xi kjoaba síkʼéjnajin, tonga je én xi nda tso kui xi tsjoa bʼé kon”.