1-3. (a) Ounongo patyi Jeova etuavela, iya oñgeni upondola okuundapeswa omapita? (b) Opo tutualeko okukala mohole ya Huku, oñgeni tuna okuundapesa elaka?

INKHA waavela otyipuka tyimwe omunthu uhole unene, oñgeni molitehela inkha ketyiundapesa nawa? Hamwe wemuavela etuku-tuku. Kumanumana inkha utyiiva okuti omunthu oo kasingile nonondunge alipumu movanthu?

² Ounongo wokupopia, otyiawa Jeova etuavela, Omuavi wa “kese otyiawa otyiwa notyali tyafuapo.” (Tiago 1:17) Otyiawa otyo tyitupunga kovinyama, tyitukuatesako okupopia etyi tusoka netyi tulitehela. Ngetuku-tuku elaka lipondola okuundapeswa omapita. Tyotyili, Jeova unumana unene tyina tupopia ovipuka ovivi, vietela vakuetu oluihamo nononkhumbi!

³ Opo tutualeko okukala mohole ya Huku, tuesukisa okuundapesa ounongo wokupopia ngetyi Omuavi wetu ahandele ponthyimbi. Jeova wayandyulula nawa onkhalelo patyi yokupopia imuhambukiswa. Ondaka yae yati: “Momulungu wenyi muhatunde ondaka na imwe yasila. Mahi, mutunde vala onondaka onongwa pala okupameka, tyitei komasuka-suka, opo mbukuateseko vana vemutehelela.” (Efésios 4:29) Matulilongesa omokonda yatyi tuesukisa okuyunga elaka lietu, nomupopio patyi tuna  okulityilika, iya oñgeni tupondola okupopia “onondaka onongwa mbupameka.”

4, 5. Oñgeni ono provérbio mbumwe Mbombimbiliya mbupopia epondolo lionondaka?

⁴ Ehunga limwe liakolela liokuyunga elaka omokonda onondaka mbuna epondolo. Provérbios 15:4 yati: “Elaka liahiliya omuti womuenyo, mahi onondaka onombi mbuteya omutima.” * Onondaka onongwa, mbupopiwa monkhalelo yahiliya, mbuhambukiswa una umbutehelela. Mahi, onondaka onombi mbuhaviukile mbuteya omutima wavakuenyi. Tyotyili, onondaka mbetu mbupondola okuvanga ine okuvelula.—Provérbios 18:21.

⁵ O provérbio onkhuavo ipopia nawa epondolo lionondaka okuti: “Onondaka mba una upopia tyihasoko mbutoma ngomutunga watua ononthele onombali.” (Provérbios 12:18) Okupopia onondaka tyihasoko tyieta oluihamo olunene momutima nokuhanyauna oupanga. Okuti nthiki imwe welitehelela omapita mokonda yonondaka  mbekutoma ngomutunga? O provérbio oyo tupu itualako okupopia okuti: “Elaka liova-nandunge livelula.” Onondaka mbomunthu una ounongo wa Huku nokusoka tyina ehenepopie mbuvelula omutima wiihama nokukondoka okukala omapanga. Utyivila okuhinangela onthiki ove welitehelela okuti onondaka onongwa tyotyili mbuvelula? (Tanga Provérbios 16:24.) Mokonda tuanoñgonoka okuti onondaka mbuna epondolo, tuhanda okupopia onondaka mbuvelula vakuetu, hapala okuvevanga.

6. Omokonda yatyi okuyunga elaka katyapepukile?

⁶ Namphila tulinga ononkhono ononyingi, katutyivili okuyunga nawa-nawa elaka lietu. Ngotyo pena ehunga ekuavo lilekesa okuti tuesukisa okuyunga nawa etyi tupopia: Mokonda yonkhali, tuna eyembelo liokuundapesa omapita elaka. Onondaka mbutunda komutima, iya “eyembelo liomutima womunthu eevi.” (Gênesis 8:21; Lucas 6:45) Okutualako okuyunga elaka tyotyili katyapepukile. (Tanga Tiago 3:2-4.) Namphila katutyivili okuyunga nawa-nawa elaka, tupondola apeho okulikuatehila okuliundapesa monkhalelo yaviuka. Ngetyi omunthu esukisa okulinga ononkhono tyina ayoa mondongi yaeta, nonthue tuesukisa okutualako okulinga ononkhono opo tuluise eyembelo liokuundapesa omapita elaka.

7, 8. Omonkhalelo patyi Jeova metukoyesa muetyi tupopia?

⁷ Ehunga liatatu liokuyunga elaka omokonda Jeova metukoyesa muetyi tupopia. Onkhalelo tuundapesa elaka katyivatela vala ine okunyona oupanga wetu navakuetu, mahi tupu noupanga wetu na Jeova. Tiago 1:26 yati: “Inkha omunthu umwe asoka okuti ufenda Huku, mahi ahatualako okuyunga elaka liae, ukahi nokukemba  omutima wae muene, iya efendelo liae kalisilivila.” * Ngetyi tuatala mokapitulu tualamba, etyi tupopia tyelikuata nefendelo lietu. Inkha katuyungu elaka—atupopi onondaka onombi mbuna oukola, ovilinga vietu aviho Vioukristau vikala tyihena esilivilo komaiho a Huku. Kutavela okuti otyo tyitusokesa unene?—Tiago 3:8-10.

⁸ Tyayandyuluka nawa okuti tuna omahunga omanene opo tuhaundapese omapita elaka. Tyina tuhenelilongese oñgeni matuundapesa elaka pala okupameka, matutale omupopio patyi Ovakristau votyotyili vena okulityilika.

9, 10. (a) Hono onondaka patyi ovanthu vapopia? (b) Omokonda yatyi tuesukisa okuanya omihe viokutukana? (Tupu tala onondaka pokatoi.)

⁹ Omihe viokutukana. Hono omihe viokutukana nokuasila vipopiwa unene novanthu. Ovanthu ovanyingi vapopia omihe ovio mokonda kavanoñgonokele vali onondaka ononkhuavo mavapopi. Ovakuavo vaundapesa omupopio wasila una omihe viokutukana pala okuyolesa ovanthu. Mahi, omihe viokutukana kaviyolesa ovanthu. Momanima 2.000 okualamba, apostolu Paulu walondolele ewaneno lioko Kolosu vayekepo “omatompho okutukana.” (Colossenses 3:8) Paulu wapopila ewaneno lio Efesu okuti “omihe viokutukana” vilinga onthele yovipuka vihapondola “okupopiwa pokati” Kovakristau votyotyili.—Efésios 5:3, 4.

¹⁰ Omihe viokutukana vinumanesa Jeova. Tupu, vinumanesa vana vemuhole. Moluotyo, ohole yetu na Jeova itulunda okuanya onkhalelo oyo yokupopia. Etyi apostolu Paulu ahoneka “ovilinga violutu” wapopia “ouheha” vipondola okukutikinya omupopio wasila. (Gálatas 5:19- 21) Otyo otyipuka tyimwe tyakolela. Omunthu upondola okupolwa mewaneno inkha tyina apewa onondonga kelivele atualako nomupopio wasila konthele yovipuka vikundisa. *

11, 12. (a) Omonkhalelo patyi okupopia konthele yavakuenyi tyilekesa okuti ukahi nokuveamba? (b) Omokonda yatyi ovafendeli va Jeova vesukisa okulityilika okutendeleya?

¹¹ Okuamba, nokutendeleya. Ovanthu vena eyembelo liokupopia vakuavo. Okuti okutomphola konthele yavakuenyi apeho otyivi? Au, inkha olusoke luetu okupopia ovipuka oviwa ine vipameka, ngokupopia olie wambatisalua mononthiki ombu ine olie wesukisa okupamekwa. Ovakristau vokohale ankho vena esuko enene nonkhalelo ongwa yavakuavo iya ankho vapopia onondaka mbupameka konthele yovakuatate vavo. (Efésios 6:21, 22; Colossenses 4:8, 9) Okuamba, okupopia ovipuka ovivi konthele yavakuenyi ine okuhololola ovipuka viaamwene. Tyakolela unene, tyipondola okutuala kokutendeleya, otyipuka otyivi unene. Okutendeleya tyilekesa okuti ukahi “nokupopia omatutu konthele yomunthu.” Mongeleka, ova faliseu ankho vatendeleya Jesus opo vanyone ovituwa viae. (Mateus 9:32-34; 12:22-24) Okutendeleya tyeta omalutañgu.—Provérbios 26:20.

¹² Jeova kapande ovanthu vaundapesa elaka pala okuleva vakuavo, ine okuveyapula. Uyele vana vaeta “onondyaya pokati kovakuatate.” (Provérbios 6:16-19) Ondaka yo gregu yapitiyua “omutendeleyi” itiwa diábolos, tupu yundapeswa pala okupopia Satanasi. “Eliapu,” litendeleya  Huku. (Revelação 12:9, 10) Tyotyili tuhanda okulityilika omupopio welifua nowe Liapu. Mewaneno mutupu omphangu pala vana vatendeleya, mokonda tyeta “onondyaya” “nomaliyapauko.” (Gálatas 5:19-21) Moluotyo tyina nkhele uhenepopie onondaka konthele yomunthu lipula: ‘Okuti onondaka ombo ombotyotyili? Tyaviuka okutyipopila vakuetu? Tyesukisa umwe okupopia onondaka ombo?’—Tanga 1 Tessalonicenses 4:11.

13, 14. (a) Oityi omupopio wasila upondola okuetela vakuenyi? (b) Okupenya oityi, iya omokonda yatyi omunthu upenya ulipaka motyiponga?

¹³ Omupopio wasila. Ngetyi tuelilongesale onondaka mbuvanga. Tuna okunoñgonoka okuti mokonda tuvakuankhali pamwe tupopia ovipuka, konyima atulivele. Mahi, Ombimbiliya ilondola konthele yomupopio uhetavelwa meumbo lio Vakristau nomewaneno. Paulu walondola Ovakristau okuti: “Polei pokati kenyi aviho ovivi viungisa omutima, nokunumana, nonyengo onene, nonondyaya, nokutukana.” (Efésios 4:31) Onombimbiliya ononkhuavo mbupitiya ondaka “omupopio wasila” okuti “onondaka onombi” “nokuleva.” Omupopio wasila—muakutikinya okuihana vakuenyi omanyina aleva nokuvepopia apeho omapita—tyityilika ovanthu okuhalingi oupanga nove nokulitehelela okuti vetupu esilivilo. Omupopio oo, unyona ovana mokonda vahetekela nokutavela etyi ovakulu vapopia.—Colossenses 3:21.

¹⁴ Ombimbiliya iilika okupenya, otyituwa tyokuleva vakuenyi nonondaka onombi. Omunthu uhole okupopia onondaka ombo, ulipaka motyiponga mokonda upondola okupolwa mewaneno inkha ketavela onondonga apewa apeho pala okupilulula otyituwa tyae. Inkha omunthu kapilulula otyituwa tyae kamakala nekevelelo liononkhano onongwa Mbouhamba wa Huku. (1 Coríntios 5:11-13; 6:9, 10) Ngotyo, tyayandyuluka nawa okuti katupondola  okutualako okukala mohole ya Huku inkha tutyiliya omupopio wasila, womatutu ine uhalekesa ohole. Omupopio oo, unyona vala.

15. Onondaka patyi “onongwa mbupameka”?

¹⁵ Oñgeni matuundapesa elaka monkhalelo Omupakeko ahandele ponthyimbi? Hinangela okuti Ondaka ya Huku itulondola okupopia vala ovipuka ‘oviwa vipameka.’ (Efésios 4:29) Jeova uhambukwa tyina etompho lietu lipameka, nokuavela ondundo vakuetu. Tyihanda okusoka nawa opo tukale netompho ngolio. Ombimbiliya kayavela vala ovitumino ovinyingi vina okulandulwa; tupu itupu onondaka ononyingi konthele “yomupopio waviuka.” (Tito 2:8) Opo tupopie ‘onondaka onongwa mbupameka,’ tuesukisa okunoñgonoka ononthele ononthatu mbakolela mbonondaka mbupameka: Okuti mbaviuka, ombotyotyili, mbulekesa ohole. Tutalei onongeleka mbumwe mbulekesa oñgeni tupondola okupopia onondaka mbupameka.—Tala okakasa “ Okuti Ndyipopia Onondaka Mbupameka?”

16, 17. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okupandula vakuetu? (b) Onomphitilo patyi tuna mbokupandula vakuetu mewaneno? nomombunga?

¹⁶ Okupandula nomutima auho. Jeova na Jesus vaimbuka esuko liokupanda nokupandula. (Mateus 3:17; 25:19-23; João 1:47) Onthue Vakristau tupu tuesukisa okupandula nomutima auho. Omokonda yatyi? Provérbios 15:23, yati: “Ondaka yapopiwa momuvo watyo, ipameka unene!” Lipula: ‘Oñgeni ndyilitehelela tyina ndyipandulwa? Katyihambukiswa nokumphameka?’ Tyotyili, okupandulwa nomutima auho tyikunoñgonokesa okuti pena omunthu una esuko nove, iya ononkhono ulinga kambapesekele. Otyo tyiyawisa onthumbi yove nokukulunda  opo ulikuatehile vali. Mokonda utyihole tyokupandulwa, kuesukisile okulinga ononkhono mbokupandula vakuenyi?—Tanga Mateus 7:12.

¹⁷ Apeho tala ovipuka oviwa vilinga vakuenyi, iya ovepandula. Mewaneno pamwe utehelela elongomona lialingwa nawa, utala omukuendye ukahi nokulinga ononkhono pala okuvasa ovilinga mewaneno, ine utala omunthu wakulupa ulinga ononkhono mbokuenda apeho komaliongiyo. Okuvepandula nomutima auho tyipondola okuhika komutima wovanthu ovo nokupameka etokolo liavo liokuumbila Jeova. Mombunga, omulume nomukai vesukisa okutehelela tyina mukuavo emupandula, nokumutolela onondaka mbolupandu. (Provérbios 31:10, 28) Haunene ovana vahambukua tyina valekeswa ohole nokuvepanda. Ngetyi omeva nomutenya vikalesa nawa ovikuna, tupu tyina ovohe vapandula nokupanda ovana tyivehambukiswa. Vohe, talei nawa ovituwa nononkhono ovana venyi valinga, amuvepandula. Okupandula ovana tyiveavela vali onthumbi nepameko, avakala nondundo yokutualako okulikuatehila okulinga etyi tyaviuka.

18, 19. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ononkhono mbokupameka vana vasoya tufenda navo, iya oñgeni matutyilingi?

¹⁸ Okupameka nokuungumanesa. Jeova una esuko na vana “veliola omutima” na vana “vekahi nokumoneswa emone.” (Isaías 57:15) Ondaka yae itulunda okuti “tualeiko okulipameka” “nokupopia onondaka mbuungumanesa vana vasoya.” (1 Tessalonicenses 5:11, 14) Tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku utala nokupanda etyi tulinga pala okuungumanesa nokupameka vana vasoya tufenda navo.

¹⁹ Oityi upondola okupopia opo upameke Omukristau mukuenyi wasoya? Uhasoke okuti una okutetulula  otyitateka tyae. Ovikando ovinyingi, etyi tyimukuatesako vali onondaka mbehehi. Lekesa komunthu wasoya okuti una esuko nae. Linga elikuambelo nae; upondola okuita ku Jeova emukuateseko okutala okuti vakuavo na Huku vemuhole unene. (Tiago 5:14, 15) Mupopila okuti wakolela, iya uholwe mewaneno. (1 Coríntios 12:12-26) Tanga oversikulu ike Yombimbiliya ipameka opo elitehelele okuti Jeova una esuko nae. (Salmo 34:18; Mateus 10:29-31) Ovola omuvo utuuka pala okupopia “onondaka mbupameka” omunthu wasoya, iya otyilingi nomutima auho, okulinga ngotyo, matyikuatesako omunthu wasoya okulitehelela okuti wakolela iya uholwe.—Tanga Provérbios 12:25.

20, 21. Ononthele patyi mbuvatela opo onondonga mbutavelwe nawa?

²⁰ Onondonga onongwa. Mokonda atuho tuvakuankhali, ovikando vimwe tuesukisa onondonga. Ombimbiliya itulunda okuti: “Tehelela onondonga nokutavela elondolo opo ukale omunongo komutwe wandyila.” (Provérbios 19:20) Ovakulu vewaneno havoko vala vaava onondonga. Ovohe vaava onondonga kovana vavo. (Efésios 6:4) Onomphange vanoñgonoka nawa Ovihonekwa pamwe vesukisa okuava onondonga kovakai ovahikuena. (Tito 2:3-5) Ohole itulunda okuava onondonga omunthu apondola  okutavela ahasoko okuti watombua. Oityi matyitukuatesako okulinga ngotyo? Tala ononthele ononthatu mbutukuatesako opo onondonga mbutavelwe nawa: Ovituwa, nomokonda yatyi aavela onondonga, nomu onondonga mbapolwa, nonkhalelo yokuava onondonga.

²¹ Opo onondonga mbutavelwe, omunthu waava onondonga wesukisa okukala notyituwa tyaviuka. Lipula: ‘Onalupi ndyisoka okuti katyapepukile okutavela onondonga?’ Tyapepuka okutavela onondonga tyina utyii okuti omunthu wembuava una esuko nove na tyina unoñgonoka okuti ukahi nokupopia otyili kanumanene noove. Inkha ongotyo, okuti hatyiwa okukala notyituwa ngotyo tyina wavela onondonga vakuenyi? Opo onondonga mbutavelwe tupu mbesukisa okupolwa Mondaka ya Huku. (2 Timóteo 3:16) Onondonga ambuho mbuna okupolwa Mombimbiliya, tyilinge umbutanga ine umbupopia vala. Moluotyo, ovakulu vewaneno vesukisa okuliyunga opo vahalingise vakuavo okutavela omalusoke avo; okupilulula Ovihonekwa, opo vanoñgonokese okuti Ombimbiliya itavela olusoke luavo. Onthele onkhuavo ituvatela opo onondonga mbutavelwe nawa oputyina onondonga mbuawa monkhalelo yaviuka. Onondonga mbuawa nohole mbapepuka vali okumbutavela, iya kambutepulula onthilo yomunthu ukahi nokupewa onondonga.—Colossenses 4:6.

22. Oñgeni ove watokola okuundapesa elaka?

²² Tyotyili elaka otyiawa tyakolela Huku etuavela. Ohole yetu na Jeova ina okutulunda okuundapesa nawa elaka. Tuhalimbueiko okuti onondaka mbetu mbuna epondolo—epondolo liokupameka ine okunyona. Ngotyo, tulingei ononkhono opo tuundapese elaka “pala okupameka” ngetyi Omupakeko wetu ahandele ponthyimbi. Inkha tulinga ngotyo, omupopio wetu maupameka vakuetu nokutukuatesako okutualako okukala mohole ya Huku.