Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA EYA 12

Obazege “Ebirungi Byonka Ebirukwombeka”

Obazege “Ebirungi Byonka Ebirukwombeka”

“Ekigambo kyona ekitasemiire kitaliruga omu kanwa kanyu, baitu mubazege ebirungi byonka ebirukwombeka.”ABEFESO 4:29, NW.

1-3. (a) Yahwe atuhaire kisembo ki, kandi kakuba tutegendereza, nitusobora kukikozesa tuta kubi? (b) Kusobora kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga, ekisembo ky’okubaza tusemeriire kukikozesa tuta?

KAKUBA oha omugonzebwa ekisembo, hanyuma okamanya ngu akikozeseze kubi akigenderiire, okwehuliire ota? Nk’ekyokurorraho, kakuba omuha motoka baitu hanyuma oketegereza ngu agivugire kubi yatomera abantu. Tiwakwehuliire kubi?

2 Obusobozi obw’okubaza ebigambo ebirukwetegerezebwa kisembo kuruga hali Yahwe habwokuba nuwe atuha “ekisembo kyona ekirungi nekisembo kyona ekihikiriire.” (Yakobo 1:17) Ekisembo kinu ekyahukanizaho abantu kuruga ha bihangwa ebindi habwokuba kitusobozesa kusoborra ebiturukutekerezaho n’omulingo turukwehurra hali abantu abandi. Baitu nka motoka ei tubalizeehoga, ekisembo kinu nitusobora kwesanga tukikozeseze kubi. Yahwe kimubihiza muno obu tukozesa ebigambo ebirukukora kubi abantu abandi.

3 Kusobora kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga, twine kukozesa ekisembo kinu nk’oku Ruhanga arukugonza kikozesebwe. Yahwe n’atusoborra kurungi embaza emuletera kusemererwa. Ekigambo kye kigamba kiti: “Ekigambo kyona ekitasemiire kitaliruga omu kanwa kanyu, baitu mubazege ebirungi byonka ebirukwombeka nk’oku kirukwetagisa nukwo kigasire abanyakuhu’ra” (Abefeso 4:29, NW) Leka tubazeeho habwaki tusemeriire kwegendereza omu bigambo byaitu, embaza ei tusemeriire kwetantara, n’omulingo tusobora kubaza ebigambo “ebirukwombeka.”

HABWAKI KIRI KIKURU KWEGENDEREZA EMBAZA YAITU

4, 5. Enfumo ezimu omu Baibuli zisoborra zita amaani agali omu bigambo?

4 Ensonga emu enkuru habwaki tusemeriire kwegendereza embaza yaitu eri ngu ebigambo biine amaani. Enfumo 15:4 rugamba: “Orulimi orukiza muti gwobwomezi: baitu oburuba nobutigi, omwoyo gucweka.” Nk’oku amaizi gakonyera omuti ogubaire guhotokere, ebigambo ebirungi byombeka abarukubihurra. Baitu ebigambo ebibi nibisobora kumaramu amaani abarukubihurra. Nahabweki, ebigambo ebi tukozesa nibisobora kuhutaaza rundi kukiza abarukubihurra.Enfumo 18:21.

5 Orufumo orundi nirubazaaho amaani g’ebigambo ruti: “Haroho ekirukwanguhiriza okugamba nkokutema okwa busitama.” (Enfumo 12:18) Kubaza ebigambo tutabandize kubitekerezaho, nikisobora kusaliza omuntu kandi nikisobora kusiisa obunywani. Omutima gwawe guracumisirweho ebigambo ebibaziibwe? Baitu omu rukarra runu harumu n’ebigambo ebirungi: “Baitu orulimi orwabamagezi bwomezi.” Omuntu arukutiina Ruhanga kakuba akozesa ebigambo n’obwegendereza, nibisobora kukiza omutima ogucwekere kandi bikagarraho enkoragana. Haroho akasumi ak’orukwijuka omuntu obu yakozeseze ebigambo ebirungi kukugarramu amaani? (Soma Enfumo 16:24.) Hanyuma y’okwetegereza ngu ebigambo ebi tubaza biine amaani, nitugonza kukozesa ebigambo byaitu okukiza abandi hatali okubahutaaza.

Okubaza kurungi nikuheheeza

6. Habwaki kitanguhire kulinda orulimi rwaitu?

6 N’obutwakulengaho kwegendereza muno, titusobora kulindira kimu orulimi rwaitu okutasiisa. Nahabweki ensonga eyakabairi habwaki tusemeriire kwegendereza ebigambo byaitu niyo enu: Ekibi n’okutahikirra bitusindikiriza kukozesa kubi orulimi rwaitu. Ebigambo biruga omu mutima, kandi “okutekereza kwona okwomu mutima gwomuntu kubi.” (Okubanza 8:21; Luka 6:45) Tikyanguhire kutanga orulimi rwaitu. (Soma Yakobo 3:2-4.) N’obu turaaba tutarukusobora kutangira kimu orulimi rwaitu okusiisa, nitusobora kwikara nitulengaho kurora twarukozesa kurungi. Nk’oku omuntu arukuziha aine kurwanisa ebigonzi, naitwe tusemeriire kwikara niturwanisa ekibi ekitusindikiriza kukozesa kubi orulimi rwaitu.

7, 8. Embaza yaitu n’esobora kukwataho eta okuramya n’obuheereza bwaitu hali Yahwe?

7 Ensonga eyakasatu habwaki tusemeriire kulinda orulimi rwaitu niyo ngu Yahwe atujunaana habw’ebigambo byaitu. Ebigambo byaitu tibikwataho abantu bonka baitu bikwataho n’enkoragana yaitu na Yahwe. Yakobo 1:26 rugamba: “Omuntu wena obwayetekereza okuba wedini, obwatatanga orulimirwe, baitu nayebiha omutimagwe, edini yogu ya busa.” * Nk’oku twarozere omu suura ehoire, embaza yaitu ine akakwate k’amaani n’okuramya kwaitu. Kakuba tutalinda orulimi rwaitu—nitubaza ebigambo eby’akabi kaingi, ebiri nk’obutwa—obuhereza bwaitu hali Yahwe nibwija kuba bufire busa. Kinu tikiri kintu eki twakwegenderiize muno?Yakobo 3:8-10.

8 Twetegeriize kurungi ngu twine ensonga nyingi habwaki tusemeriire kwegendereza tutakozesa kubi ekisembo ky’ebigambo. Tutakabalizeho ha mbaza erukwombeka, leka tubanze tubazeho embaza Abakristaayo ei basemeriire kwetantara.

EMBAZA ETARUKWOMBEKA

9, 10. (a) Abantu baingi begere embaza ya mulingo ki? (b) Habwaki tusemeriire kwanga orulimi rw’okusegura? (Rora obugambo obuli hansi.)

9 Orulimi rw’okuseegura. Ebiro binu, abantu nibakozesa muno ebigambo by’okukyena, okujuma, n’ebindi bingi ebitasemiire. Abantu baingi bacwamu kukozesa ebigambo ebibi habw’okugonza kwihayo ensonga yabo rundi habw’okuburwa ebigambo by’okwesoborramu. Abarukuzaana emizaano bakira kukozesa ebigambo by’obuseegu, hamu n’ebirukukwata ha busihani kusobora kusekesa abantu. Baitu ebigambo by’obuseegu tikiri kintu ky’okuzaniraho. Emyaka 2,000 ira, Yahwe akakozesa omukwenda Paulo okuhabura Abakristaayo ba Kolosai kwetantara ‘okubaza eby’ensoni.’ (Abakolosai 3:8) Paulo akagambira ekitebe kya Efeso ngu ebigambo “ebyokuseka ebitali birungi” nk’ebigambo eby’ensoni “bitaligambwaho” omu Bakristaayo ab’amananu.Abefeso 5:3, 4.

10 Ebigambo by’obuseegu bibihiza Yahwe. Kandi kibiihiza n’abantu abamugonza. Mali, okugonza kwaitu hali Yahwe kutukonyera kwanga kukozesa orulimi rw’okuseegura. Paulo obw’akaba n’ayoleka “engeso ezomubiri” akabazaaho “okutasemera” kandi okutasemera kunu nikutwarramu ebigambo ebi tubaza. (Abagaratiya 5:19-21) Enu teri nsonga y’okuzanisa. Omuntu n’asobora kubingwa omu kitebe kakuba baikara nibamuhana okuleka engeso enu baitu akagaya obuhabuzi obu bamuhaire kandi akeyongera kukozesa ebigambo eby’okuseegura, ebirukumaramu ekitiinisa, kandi ebirukusiisa abandi. *

11, 12. (a) Ni di obu kifooka kibi kubazaaho abantu abandi? (b) Habwaki abahereza ba Yahwe basemeriire kwetantara okuhangirra?

11 Orugambo orukutabura, okuhangirra. Abantu bagonza kubaza ha bagenzi babo na ha bwomeezi bwabo. Baitu buli kubazaaho omuntu kwona kubi? Nangwa, obu tubazaho omuntu ebintu ebirungi nk’okubatizibwa kwe, rundi tukabazaaho omulingo omuntu arukwetaaga kuhumuzibwa, oru ruba rutali rugambo. Abakristaayo omu kyasa ky’okubanza bafayoga muno kumanya omulingo bagenzi baabo bali kandi babazahoga abaikiriza bagenzi baabo ebintu ebirungi. (Abefeso 6:21, 22; Abakolosai 4:8, 9) Okubazaaho abandi kifooka kibi kakuba kisiisa ibara ly’omuntu ondi rundi kakuba kitwarramu kwatura ensita z’omuntu ondi. Ekirukukirayo nikisobora kurugamu okuhangirra omuntu kandi okuhangirra kurugamu akabi kaingi. Okuhangirra nukwo “kubaza ebisuba hali omuntu ondi . . . ekirugirramu kusiisa ibara lye.” Ekyokurorraho, Abafalisayo bakacwamu kuhangirra Yesu nukwo basiise ibara lye. (Matayo 9:32-34; 12:22-24) Okuhangirra kuleeta enkungani.Enfumo 26:20.

12 Yahwe tagonza omuntu arukukozesa ekisembo ky’okubaza okusiisa amabara g’abandi rundi kuletaho okutetegerezangana. Anobera kimu omuntu weena “asiga empaka omu bene babu.” (Enfumo 6:16-19) Omu Ruyonaani, bakozesa ekigambo di·aʹbo·los, kumanyisa omuhangirizi, kandi Baibuli ey’Orutooro ekozesa ekigambo Diabolo kumanyisa Setani. Setani ayetwa ekigambo kinu habwokuba akabaza ebisuba hali Ruhanga. Nuwe “Omuhangirizi,” ayahangiriire Ruhanga. (Okusuku’rwa 12:9, 10) Kinu nikyoleka ngu tusemeriire kwetantara embaza erukusobora kutuletera kuba nka Setani omuhangirizi. Omuntu arukuhangirra n’abaza ebintu ebirukutabura abandi kandi ebirukuletaho “empaka” hamu na “okubaganizibwamu” tarukwikirizibwa omu kitebe. (Abagaratiya 5:19-21) Nahabweki, otakabalize ekintu eky’ohuliire, wekaguze: ‘Ky’amananu? Kirayoleka okugonza kakuba na nyowe nkigambiraho abantu abandi? Nikyetagisa kukirarangya omu bantu abandi?’Soma 1 Abasesalonika 4:11.

13, 14. (a) Ebigambo by’okujuma nibisobora kukwataho bita abantu abarukubihurra? (b) Habwaki omuntu arukukozesa ebigambo ebirukuswaza naba nayeteeka omu kabi?

13 Okujuma. Nk’oku tumazire kurora, ebigambo nibisobora kusaliza abandi. Mananu ngu habw’obutahikiira, obwire obumu tubaza ebintu hanyuma tubyeijukya. Baitu haroho embaza Baibuli ey’etutanga etarukwikirizibwa omu maka g’Abakristaayo rundi omu kitebe. Paulo akatererra Abakristaayo ati: “Okusarra kwona, nokubihirwa, nekininga, nokutera obwogo, nokujuma kwona biihibwemu omulinywe hamu nihali lyona.” (Abefeso 4:31) Okujuma nikutwarramu kukozesa ebirukirro, hamu n’okwikara n’okozesa ebigambo ebibi okujunaana omuntu—ekirukusobora kumuswaza kandi kikamuletera kwehurra nk’ataine omugaso. Habwokuba abaana abato emitima yabo eba n’okwesiga kwingi, omuntu obwakozesa ebijumo okubaza nabo kibakora kubi muno.Abakolosai 3:21.

14 Baibuli etangira kimu engeso y’okujuma, okubaza ebigambo rundi orulimi orukuswaza abantu. Omuntu weena arukugifora ngeso ye okukozesa ebigambo by’omulingo gunu n’aba nayeteeka omu kabi habwokuba omuntu omujumi n’asobora kubingwa kuruga omu kitebe kakuba ayeyongera kubaza kubi n’obubakuba bamuhabwire. Kakuba atahinduraho, n’asobora n’okuferwa obwomeezi obutahwaho. (1 Abakolinso 5:11-13; 6:9, 10) Kinu nikyolekera kimu ngu titusobora kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga kakuba tugifoora ngeso yaitu kubaza ebigambo ebitasemiire, ebitali by’amananu, rundi ebitali by’embabazi. Ebigambo by’omulingo gunu bimara amaani.

EMBAZA ENUNGI ERUKWOMBEKA

15. Mbaza ya mulingo ki “erukwombeka”?

15 Nitusobora tuta kukozesa ekisembo ky’okubaza nk’oku Yahwe arukugonza? Ijuka ngu Baibuli etutererra kubaza ebigambo ebirukwombeka byonka. (Abefeso 4:29) Yahwe asemererwa obu tubaza ebigambo ebirukwombeka, kandi ebirukugarramu abandi amaani. Kubaza ebigambo ebirukwombeka kyetagisa tubanze tubitekerezeeho. Baibuli tetuha ebiragiro ha bintu ebitusemeriire kubaza, kandi tetuha orukarra ‘rw’ebigambo ebirukwombeka’ ebitusemeriire kukozesa. (Tito 2:8) Kusobora kubaza “ebirukwombeka,” tusemeriire kwikara nitwijuka ebintu binu bisatu ebikuru: Ebigambo byaitu bisemeriire kuba (1) birungi, (2) by’amananu kandi, (3) by’embabazi. Hanyuma y’okumanya bintu binu ebisatu, leka turole ebyokurorraho bike eby’ebigambo ebirukwombeka.—Rora akasanduuko “ Mbaza Ebigambo Ebirukwombeka?” ha rupapura 140.

16, 17. (a) Habwaki kikuru kusiima abandi? (b) Bintu ki ebi tusobora kusigikirraho kusiima omuntu omu kitebe? omu ka?

16 Kusiima kuruga ha mutima. Yahwe hamu na Yesu bamanyire omugaso gw’okusiima. (Matayo 3:17; 25:19-23; Yohana 1:47) Kirungi naitwe nk’Abakristaayo tusiime abantu kuruga ha mutima. Habwaki? Enfumo 15:23 Rugamba “Nekigambo ekihika omu mpiko yakyo ka kirungi.” Wekaguze: ‘Nyehurra nta omuntu obwansiima kuruga ha mutima gwe? Tikinsemeza kandi tikingarramu amaani?’ Mali, omuntu obwakusiima kuruga ha mutima kikwoleka ngu n’akutekerezaaho, kandi ngu amaani ag’oba otairemu gaba gatafiire busa. Kandi omuntu obw’akusiima omu mulingo gunu, kikwongera kuguma kandi kikwekambisa kwongeramu amaani n’ekiro kindi. Obworaaba ohurra kurungi habw’omuntu kukusiima kuruga ha mutima, naiwe tokutairemu amaani kusiima abandi?Soma Matayo 7:12.

17 Yega kurora ebintu ebirungi abantu ebi bakozere, kandi obasiime. N’osobora kuhurra orubazo orurungi oli ha ruso’rokano, rundi okarora ngu haroho omuto arukukora n’amaani kuhikiriza ebigendererwa bye eby’omwoyo, rundi okarora omuntu akuzire omu myaka kandi ali muceke baitu n’atamu amaani kwija omu nso’rokano. Kusiima abantu nka banu nikisobora kubakwataho kandi kikabagarramu amaani omu by’omwoyo. Omu ka, abaswerangaine basemeriire kuba bantu abarukusiimangana. (Enfumo 31:10, 28) Abaana kibasemeza muno obu barora ngu ofiireyo ha kibakozere kandi obasiimire. Hali abaana, kufaayo n’okusiima kikuru nk’oku omusana n’amaizi biri bikuru hali ekimera. Abazaire mulengeho kusiima abaana banyu habw’emiringo emirungi ei baine n’amaani agabatamu. Eki nikiija kubakonyera kuba bamanzi n’okweyikiririzaamu kandi nikiija kubekambisa kulengaho kukora ekihikire.

18, 19. Habwaki tusemeriire kukora kyona ekirukusoboka kugarramu abandi amaani n’okubahumuza, kandi nitusobora kukikora omu mulingo ki?

18 Kugarramu abandi amaani n’okubahumuza. Yahwe afaayo muno hali abo abaine “emitima ecwekere.” (Zabuli 147:3) Ekigambo kye nikitutererra kiti: “mwikale nimugarramungana amaani” kandi “mwekambisege abanyakuganya.” (1 Abasesalonika 5:11, 14, NW) Tukigumye ngu Yahwe amanya kandi asiima amaani agatutamu kugarramu amaani n’okwekambisa abaheereza bagenzi baitu abanyakuganya.

Yahwe asemererwa obutubaza ebigambo ebirukwombeka abandi

19 Baitu bigambo ki eby’osobora kubaza bikakonyera Omukristayo weena anyakuhoirwemu amaani rundi anyakutuntwire? Otatekereza ngu n’osobora kumaraho ekizibu kye. Obwire oburukukira obwingi, ebigambo bike nibyo ebikira kukonyera. Mugumye ngu mali n’omufaaho. Saba hamu nauwe nukwo ahurre okufayo kwawe; nosobora kwesengereza Yahwe kumukonyera kumanya ngu Yahwe hamu n’abandi nibamugonza. (Yakobo 5:14, 15) Mugumye nk’oku ali w’omugaso hali ekitebe kandi nayetagisibwa. (1 Abakolinso 12:12-26) Musomere orukarra kuruga omu Baibuli kumugumya ngu Yahwe mali n’amufaaho nk’omuntu. (Zabuli 34:18; Matayo 10:29-31) Kutunga obwire oburukumara kugambiraho omuntu anyakuganya “ekigambo ekirungi” n’okubaza kuruga ha mutima gwawe hataroho okugurukyagurukya nikiija kumukonyera kumanya ngu nauwe nibamugonza kandi w’omugaso.Soma Enfumo 12:25.

20, 21. Bintu ki ebifoora obuhabuzi kuba burungi?

20 Obuhabuzi oburungi. Obwire oburukukira obwingi twetaaga kuhaburwa habw’okuba tuli bantu abatahikiriire. Baibuli n’etutererra eti: “Hu’ra ebyokuhanura, oikirize okugambi’rwa, nukwo obe wamagezi ha mpero yawe eyahanyuma.” (Enfumo 19:20) Okuhabura abandi tiguli mulimo gw’abagurusi bonka. Abazaire bahabura abaana babo. (Abefeso 6:4) Munyaanya itwe anyakukuzire omu by’omwoyo n’asobora kuhabura abanyaanya itwe abakyali bato. (Tito 2:3-5) Okugonza kutuletera kuha abantu obuhabuzi oburayanguha kuhondera hatali oburukumaramu amaani. Kiki ekiratukonyera kuha obuhabuzi obw’omulingo gunu? Wetegereze ensonga isatu ezirukusobora kutukonyera kuha obuhabuzi oburungi: ekigendererwa, nambere obuhabuzi busigikiriire, n’omulingo ogu burukuheebwamu.

21 Obuhabuzi kuba burungi nibusigikirra ha muhi wabwo. Wekaguze, ‘Di obunyanguhirwa kwikiriza obuhabuzi?’ Obwomanya ngu omuntu arukukuhabura nakufaaho, tarukukuhana habwokuba akwasirwe ekiniga, rundi taine ebigendererwa ebindi eby’akwegondeza kikwanguhira kwikiriza obuhabuzi. Nahabweki obworaaba nohabura abandi, binu tinibyo ebintu ebi wakubandize kutekerezaaho? Ekintu ekindi, obuhabuzi obu buruga omu Kigambo kya Ruhanga burugamu ebirungi. (2 Timoseo 3:16) Obuhabuzi bwona obu turaheereza omuntu busemeriire kuba nibusigikirra ha Baibuli. Nahabweki abagurusi b’ekitebe basemeriire kwerinda kuhabura omuntu nibasigikirra ha bitekerezo byabo; kandi tibasemeriire kuculika Ebyahandiikirwe kwoleka ngu Baibuli n’esagika entekereza yabo habwabo. Kandi, obuhabuzi bukonyera omuntu obu buheebwa omu mulingo oguhikire. Obuhabuzi oburungirwemu embabazi bwanguhira omuntu kubwikiriza kandi ahurra atairwemu ekitiinisa.Abakolosai 4:6.

22. Omalirirre ota ha bikwatiraine n’okukozesa ekisembo eky’okubaza?

22 Hataroho okugurukyagurukya, okubaza kiri kisembo kuruga hali Ruhanga. Okugonza kwaitu hali Ruhanga kusemeriire kutukonyera kwetantara kukozesa kubi ekisembo kinu, baitu kukikozesa omu mulingo ogw’arukusiima. Twijuke ngu ebigambo ebitugambira nibisobora kwombeka abandi rundi kubamaramu amaani. Nahabweki leka tulengeho kukozesa ekisembo kinu kwombeka abandi nk’oku Omuhangi ayakituhaire arukugonza. Obuturakora tuti, ebigambo byaitu nibiija kugarramu abandi amaani kandi nibiija kutukonyera kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga.

^ kac. 7 Ekigambo “busa” ekyahindwirwe kuruga omu Ruyonaani kiine amakuru gandi agarukumanyisa “ekitarumu.”

^ kac. 10 Nk’oku kikozesebwa omu Byahandiikirwe, ekigambo “okutasemera” kiine amakuru maingi agarukukwata ha bibi eby’embaganiza. Nobukiraaba ngu tihali buli okutasemera kwona okurukwetagisa kujangurwa abagurusi ab’ekitebe, omuntu n’asobora kubingwa omu kitebe kakuba ayeyongera kukora “okutasemera” okw’amaani.2 Abakolinso 12:21; Abefeso 4:19; rora ekicweka “Ebikaguzo Kuruga omu Basomi” omu Watchtower ya Julaayi 15, 2006.