Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EGAUNUNO 13

Yipito eyi ayi dili kuhafesa Karunga

Yipito eyi ayi dili kuhafesa Karunga

“Omu kambadare kulironga eyi ya za Hompa komutjima.”—VAEFESO 5:10.

1. Vantu musinke a kokere Jehova kwendi, ntani morwasinke nava divira eyi ya za Karunga komutjima?

JESUS kwa uyungire asi: ‘Vakandereli wosili ngava kanderera Tate moMpepo nomousili, yeeyi vakandereli vangoso yiwo va hara oTate.’ (Johanesa 4:23) Apa Jehova a gwana owo ava hara kumukarera mompepo nomousili, age kuvakokera kwendi nakwaMunwendi. (Johanesa 6:44) Ee, mfumwa musi! Nampili ngoso, owo va hara usili woBibeli va hepa ‘kukambadara kulironga eyi ya za Hompa komutjima,’ morwa Satana yige mupukisi gomunene.—Vaefeso 5:10; Ehororo 12:9.

2. Faturura omu a tara Jehova owo ava vhongo ukarelikarunga wousili kumwe nou woyimpempa.

2 Koneka eyi ya horokere pepi nondundu zaSinayi apa Vaisraeli va pulire Aroni a va ninkire karunga. Aroni ga pulire makura ta va ninkire ntana zongorodo ezi za kere asi kwa kererere po Jehova. Age kwa uyungire asi: “Mungura ngaku kara sipito sokufumadeka HOMPA.” Ngoso Jehova ga yi haferere mokuvhonga ukareli wousili nou woyimpempa ndi? Hawe. Morwa yininke yangesi, age kwa dipagere wokuhura 3 000 ngoso. (Exodus 32:1-6, 10, 28) Yinke natu vhura kulirongera ko? Nsene tuna hara kukara meharo lyaKarunga, twa ha “guma kweyi yokunyata” nokupopera usili kwankenye yininke yokuzonagwisa.—Jesaya 52:11; Hesekiyeli 44:23; Vagarata 5:9.

3, 4. Morwasinke twa hepere kupurakena nawa konompango doBibeli nsene kuna kukonakona nompo noyipito eyi ya divikwa?

3 Vapositoli ngava popere mbungakriste komarongo goyimpempa, nye apa va fire vapositoli vantu vamwe va ya tamekere kutambura nompo noyipito yosipagani. (2 Vatesaronika 2:7, 10) Apa no konakona yipito eyi, koneka omu ayi likida mpepo zouzuni kapisi zaKarunga. Mokutanta usili, yipito yomouzuni kwa kara noyitambo yokulifana. Ayo kukorangeda madowo gorutu noukarelikarunga woyimpempa noumpure, nayinye eyi kuna kara ruha ‘roBabironi zonene.’ * (Ehororo 18:2-4, 23) Diworoka hena asi Jehova ga mwene nomeho ganyamwendi yirugana yoyidona youkarelikarunga wovapagani oku da tundilira sinzi sonompo danaina. Age simpe kunyenga yipito yangoso ngamoomu ga yi nyengere nare. Ano nose twa hepa kuyitara ngamoomu a yi tara Jehova.—2 Johanesa 6, 7.

4 NgoVakriste wousili, twa diva asi yipito yimwe kapi ayi hafesa Jehova. Nye twa hepa kutokora nonomutjima detu nadinye asi kapisi tu lihameke nampili nakauke moyipito yangoso. Mokutarurura eyi Jehova a dili kuhafera yipito yangoso nayi pameka etokoro lyetu mokunyokera nkenye eyi nayi tu digopekesera mokukara meharo lyaKarunga.

UKARELI WOKUKARERA EZUVA KWA YA U RUKIRE ASI KRISMESA

5. Morwasinke natu karera nousili asi Jesus kapi va mu hampurukilire momazuva 25 gaSindimba?

5 Bibeli kapi za tumbura kuhamena sipito sezuva lyehampuruko lyaJesus. Mousili, ezuva lyehampuruko lyendi kapi lya divikwa. Nampili ngoso, twa yi diva asi kapi va mu hampurukire momazuva 25 gaSindimba posinema sokufu mosirongo sina. * Nye, Rukasa kwa tjenge asi apa Jesus va mu hampurukire ‘vasita kwa kere mezana masiku’ va kunge nonzwi dawo. (Rukasa 2:8-11) Nganosi awo ngava kara ‘mezana’ mvhura nazinye, ngano kapi ga tumbwire sinema esi ava kara vasita mezana. Nye, morwa moBeterehema pokufu kuroka mvhura nokugwa yiterengeze, vasita kapi ngava pwagesa yimuna posinema sina, yi kare “mezana” masiku. Kugwederera ko, oJosefa naMariya kwa zire koBeterehema morwa hompa Augustusi yige ga geve mpangera zokukalitjangesa. (Rukasa 2:1-7) Hompa goVaroma ngano kapi ga pangerere vantu owo va nyengere epangero lyoVaroma va ze kevango lyawo lyomvharwera mosinema sokufu unene.

6, 7. (a) Kupi da tundilira nompo dononzi doKrismesa? (b) Malisigo musinke ga kara po pokatji kokugava mauhwi poKrismesa ntani kugava paSikriste?

6 Krismesa kapi za tunda moBibeli, nye moyipito yovapagani, ngwendi sipito soVaroma saSaturna, karunga goundimi. Mokulifana, New Catholic Encyclopedia kutanta asi kuliza nevaruro lyawo, vakandereli wosikarunga Mithra ngava dana momazuva 25 gaSindimba sipito sokuhamberera ‘ehampuruko lyezuva.’ “Krismesa kwa tamekere apa ukareli wokukarera ezuva wa divikwire unene moRoma,” koyiha yomauye gatatu konyima zonomfa daKristusa.

Vakriste wousili kugava morwa eharo

7 Moyipito yawo, vapagani ngava lipaape mauhwi nokulya nondya dononzi, yina lifana nedano lyanaina lyoKrismesa. Ngwendi posiruwo soVaroma, mauhwi aga ava lipaape kapi ya liza nonkareso za kara mo-2 Vakolinte 9:7 asi: ‘Nkenye muntu a gave moomu ana yi gazarere momwenyo gwendi, kapisi nomutjimakoka ndi asi yi tunde momusininiko; yeeyi Karunga kwa hara ava ava gava neharo lyewa.’ Vakriste wousili kugava morwa eharo, kapi ava ndindire ezuva lyokulikarera ntani awo kapi ava ndindire asi va va pe mauhwi. (Rukasa 14:12-14; resa Yirugana 20:35.) Mokugwederera ko, awo va pandura mokuliguminina koyirandanga yopoKrismesa nokomakongo aga ava liretere vantu posiruwo sina soKrismesa.—Mateusa 11:28-30; Johanesa 8:32.

8. Vakonentu wonombungururu va reterere mauhwi gezuva lyehampuruko kwaJesus ndi? Yi faturura.

8 Nye, vamwe kuvhura va patanese asi, nani vakonentu wonombungururu kapi va retere mauhwi gezuva lyehampuruko kwaJesus ndi? Hawe. Mauhwi gawo kwa kere nkedi zokulikida efumadeko komuntu ogu ga fumanene, mokuliza nompo zomoyiruwo yina yanare. (1 Vahompa 10:1, 2, 10, 13; Mateusa 2:2, 11) Ntani hena, awo kapi va wizire masiku gena va mu hampurukire Jesus. Apa va ya sikire, age Jesus kapi ga kere mekungu lyoyimuna nye membo, age hena kapisi mukeke-keke.

EYI AZI UYUNGA BIBELI KUHAMENA MAZUVA GEHAMPURUKO

9. Yinke ya horokere poyipito yivali yomazuva gehampuruko eyi va tumbura moBibeli?

9 Nampili ngomu ehampuruko lyomukeke narunye kureta ruhafo, Bibeli kapi za tumbura ko kuhamena mukareli gwaKarunga ana kudana ezuva lyendi lyehampuruko. (Episarome 127:3) Kwa divarere tupu kuyitumbura ndi? Hawe, yipito yivali tupu yomazuva gehampuruko va tumbura mo, saFarawo gwaEgipite ntani nesi saHerodesa Antipasi. (Resa Genesis 40:20-22; Marukusa 6:21-29.) Nampili ngoso, yipito nayinye eyi kwa horokere po yoyidona, unene po saHerodesa, mutwe gwaJohanesa Mukuhwi kwa gu tetere.

10, 11. Ngapi omu Vakriste womouye wokuhova va tere yipito yehampuruko, ntani morwasinke?

10 The World Book Encyclopedia kwa likida asi: “Vakriste wopomuhowo ngava tara sipito sehampuruko lyomuntu ngompo zovapagani.” Pasihonena, Vagereka vanare kwa pulire asi mpepo kwa kere kwankenye ehampuruko lyomuntu ntani nokumupopera eparu lyendi nalinye. Buke zoThe Lore of Birthdays kwa tanta asi mpepo ozo “kwa kere nelikwatakano lyomafeno kumwe nosikarunga esi va hampurukire mezuva eli va hampurukire ogu muntu.” Mazuva gehampuruko kwa kara nomalikwatakano ganare noumpure.

11 Kugusa ko tupu mokunyokera nompo dezuva lyehampuruko morwa asi dosipagani ntani kwa tundilira koumpure, vakareli vaKarunga vanare kwa yi nyokerere hena morwa nompango dawo. Morwasinke? Morwa awo kwa kere vagara novakadi wokulinunupika owo va dilire kutara ehampuruko lyawo mulyo unene yipo asi va li dane. * (Mika 6:8; Rukasa 9:48) Mevango lyokuyirugana, awo kwa fumadekere Jehova ntani kwa mu pandwire kouhwi wouwa weparu. *Episarome 8:3, 4; 36:9; Ehororo 4:11.

12. Ngapi omu ezuva lyonomfa detu lya pitakana ezuva lyehampuruko lyetu?

12 Owo ava fu noulimburukwi kwa kara momagano gaKarunga ntani ngava ka gwana mwenyo. (Joba 14:14, 15) Muudisi 7:1 kutanta asi: “Edina lyewa lya pitakana murora gondiro; ano ezuva lyonomfa doge lya pitakana ezuva lyehampuruko lyoge.” “Edina lyewa” kuna kara efumano eli twa tura po kwaKarunga kupitira moyirugana youlimburukwi. Silika simwe tupu esi va pangerere Vakriste va dane kuna kara, kapisi ehampuruko, nye nomfa daJesus, ogu “edina” lyendi lyewa kwa kara nomulyo keparuro lyetu.—Vahebeli 1:3, 4; Rukasa 22:17-20.

MAVHUMBUKIRO, EPWIZUMUKO LYOKUTUNDA KOUKARELI WORUVHARO

13, 14. Kupi da tundilira nompo doMavhumbukiro?

13 Nampili ngomu vantu ava uyunga asi aso sipito sevhumbukiro lyaJesus, aso kwa tundilira komaukarelikarunga goyimpempa. MoRuingilisa kusitumbura asi Easter, edina eli lya likwatakana kumwe nedina lyosikarungakadi somagenyena Eostre ndi Ostara. Ngapi omu mauta novandimba va ya yi ruganesere melikwatakano lyoMavhumbukiro? Encyclopædia Britannica kutanta asi mauta “kwa kere sidiviso separu lyepe nevhumbuko,” ano vandimba kwa kere sidiviso soruvharo. Yipo nye Mavhumbukiro kuna kara ukareli wokunyata woruvharo ou va gazarera asi sipito sevhumbuko lyaKristusa. *

14 Jehova ngano kuvhura a pulisire mokuruganesa ukareli woruvharo mokudiworoka evhumbuko lyaMunwendi ndi? Hawe! (2 Vakolinte 6:17, 18) Matjangwa kapi ga gava mpangera ndi epulisiro mokuhamberera evhumbuko lyaJesus. Hena, mokuhamberera evhumbuko lyaJesus mezuva eli lya tumbukira sikarungakadi soruvharo, ayo kulikida upili kulimburukwa wounene.

OKU LYA TUNDILIRA EZUVA LYOVALENTINE

15. Kupi lya tundilira ezuva lyoValentine?

15 Buke The World Book Encyclopedia kutanta asi: “Ezuva lyoValentine kwa tundilira kezuva lyosipito lyovantu vavali wokulisiga vedina Valentine ava va dipagerere morwa epuliro lyawo. Nye nompo da likwatakana nezuva olyo . . . kwa tundilira kosipito soVaroma vanare esi ngava tumbura asi Lupercalia esi ngasi kara momazuva 15 gaMurongankuru. Sipito oso kwa kere sokufumadeka Juno, sikarungakadi soVaroma sovakadi ntani nononkwara, ntani sikarunga sounsitwe Pan.”

SIPITO SOGE SONONKWARA SI KARE SINA KUHUKA

16, 17. (a) Morwasinke va hepa Vakriste owo vana hara kulikwara kukonakona nompo dononkwara momukunda gwawo kuliza nonompango doBibeli? (b) Kombinga zokuzuguma reyisi ndi tupepagona ndi nombya, yisinke va hepa kugazadara ko Vakriste?

16 Ntaantani “li kare ezwi lyositenya neli lyomufuko, kapi ngali zuvhika mo hena [moBabironi zonene].” (Ehororo 18:23) Morwasinke? Konda zimwe kuna kara asi morwa kuruganesa kwazo umpure, ou nau vhura kunyateka nonkwara kutamekera kosipito sononkwara.—Marukusa 10:6-9.

17 Nompo da lisiga mwankenye sirongo. Dimwe kuvhura di moneke asi nongwa nye kwa tundilira komaruganeso goBabironi aga nganosi aga reta “erago” kovalikwali ndi vagenda vawo. (Jesaya 65:11) Mpo zimwe kuna kara kuzuguma reyisi ndi tupepagona ndi nombya. Erugano lyangesi kwa tundilira kepuliro eli asi nondya kumweneka nompepo donondona mokupira kukoresa valikwali. Mokugwederera ko, reyisi nare kwa zi kwatakanesere kumwe noruvharo noruhafo nomwenyo gomure. Navenye owo vana kuhara kukara meharo lyaKarunga va nyokere nompo dangoso dokunyata.—Resa 2 Vakolinte 6:14-18.

18. Nompango musinke doBibeli nadi vhura kupitisira owo vana kuliwapaikira kukwara ntani nava vana zigida kononkwara?

18 Vakereli vaJehova va hepa hena kunyokera nondunganeso domouzuni domononkwara ndi doyipito yononkwara edi nadi gusa mfumwa zoMukriste ndi kukoresa ezwi lyomomutjima lyava wopeke. Pasihonena, ava ava gava yiuyungwa kapi ava uyunga yokuswaukisa valikwali ndi wopeke pokuruganesa nonkango donomuga ndi nomuteu dokuvaretera nomuga. (Yisewe 26:18, 19; Rukasa 6:31; 10:27) Awo hena kunyokera kurugana yipito yononkwara yokulimonekesa eyi ayi likida ‘elitumbadeko lyemona.’ (1 Johanesa 2:16) Nsene ove kuna kuliwapaikira nonkwara, wa ha divara asi Jehova kuna ku harere ezuva lyoge lyononkwara li kare sininke esi ngo vhura kudiworoka nkenye apa noruhafo, kapisi nomaliverero. *

KUZERURA NONKINDA MEGURU KUNA KARA SIDIVISO SOUKARELIKARUNGA NDI?

19, 20. Ngapi omu buke zimwe za uyunga ko kuhamena ntundiliro zokuzerura nkinda meguru, ntani morwasinke mpo ezi kapi za wapera Vakriste?

19 Sininke sa divikwa unene poyipito yononkwara nomapongasano gapeke kuna kara kuzerura nonkinda meguru. Buke International Handbook on Alcohol and Culture zomo-1995 kwa uyunga asi: “Kuzerura nonkinda meguru . . . kuna kara mpo zomoyiruwo yantani ezi ngava ruganesa nare mokuzamba yikunwa koyikarunga . . . mekanderero lyesupi mokuharera erago kupitira mononkango edi asi ‘mwenyo gomure!’ ndi ‘ukanguki wouwa!’”

20 Yimo, sinzi sovantu kapi ava tara kuzerura nkinda meguru asi sininke soukareli ndi soumpure. Nye, mpo zina zokuzerura nonkinda dovhinyu meguru kuvhura kuzitara asi ehundiro lyokonompepo dekeguru, monkedi ezi za dira kuliza noMatjangwa.—Johanesa 14:6; 16:23. *

“HOMPA KWA HARA AVA VA NYENGA UDONA”

21. Yipito musinke eyi nava vhura kunyokera Vakriste, nampili ngomu ya dira kulikwatakana noukarelikarunga, ntani morwasinke?

21 Moyirongo yoyinzi, Babironi zonene kukorangeda mokurugana yipito yankenye mvhura eyi ayi likida ndanesa zoruhonda ntani nononkareso dimwe dokunyata dapeke. Ya wapa kovakareli vaJehova mokuza ndi mokukatara yilika yangoso ndi? Mukriste ogu a lihameke moyilika yangesi age kulikida asi ga nyenga sili udona ndi? (Episarome 1:1, 2; 97:10) Hansa kuhonena nkareso zomuepisarome ogu ga kanderere asi: “Nyokesa nge kokupakera mbili eyi ya hana edumba.”—Episarome 119:37.

22. Moukaro musinke ga hepa Mukriste kutokora kuliza nezwi lyendi lyomomutjima nsene asi ta lihameke mosipito ndi hawe?

22 Mezuva lyoyipito yomouzuni, Mukriste ga hepa kutakamesa asi nkareso zendi kapisi zi moneke kovantu vapeke asi ana hara kulihameka moyipito. Mupositoli Paurusa kwa tjenge asi: ‘Nkenye eyi muna kulya ndi tomu nu, ndi nkenye tupu eyi muna kurugana, omu yi ruganene mokufumadekesa ko Karunga.’ (1 Vakolinte 10:31; tara kakende “ Kutura po matokoro gomawa.”) Nye, nsene asi sipito ndi mpo kapi ya likwatakana noukarelikarunga woyimpempa ndi noupolitika ntani kapi ayi rwanesa nompango doBibeli, nkenye Mukriste ga hepa kutura po etokoro lyamwene nsene asi ta lihameke mo ndi hawe. Nampili ngoso, ga hepa kugazadara ko komalizuvho gava wopeke yipo a dire kuvapundukisa.

KUFUMADEKA KARUNGA MONONKANGO NOMOYIRUGANA

23, 24. Ngapi natu vhura kugava umbangi wouwa kuhamena nompango douhunga daJehova?

23 Sinzi sovantu kutara mazuva goyipito unene po ngompito kepata novakaume mokuponga kumwe. Nsene muntu gumwe a gazara mepuko asi epuliro lyetu lyoPatjangwa kapisi ewa ndi kwa pitakanena, kuvhura tu mu fatwilire nawa asi Nombangi daJehova kuhafera mapongasano gepata novakaume. (Yisewe 11:25; Muudisi 3:12, 13; 2 Vakolinte 9:7) Ose kuhafera mapongasano novahali vetu poyiruwo yapeke, nye morwa eharo lyetu lyokuhara Karunga nonompango dendi, kapi tuna hara kunyateka mapongasano aga nonompo dokumuhandukisa.—Tara kakende, “ Ukarelikarunga wousili kureta ruhafo rorunene.”

24 Nombangi dimwe daJehova da yi wapera mokufatwilira wonomutjima donongwa pokuruganesa egaununo 16 lyobuke Yinke azi rongo Bibeli sili? * Diworoka asi sitambo setu sokukoka muntu koukarelikarunga wousili, kapisi sokulikida asi age mepuko ana kara. Likida efumadeko nonkareso zokulitura ntani ‘nonkango doge di kare nkenye apa donongwa donontovara domungwa.’—Vakorosi 4:6.

25, 26. Ngapi omu nava vhura vakurona kuvatera vana vawo va pame mepuro ntani nemeharo lyaJehova?

25 Ngovakareli vaJehova, ose va tu ronga. Ose twa diva eyi twa pulira ntani eyi atu ruganene yininke yimwe nokunyokera yapeke. (Vahebeli 5:14) Yipo nye, vakurona rongeni vana veni va tede kuliza nonompango doBibeli. Pokuyirugana ngoso, one kuna kupameka epuro lyawo, nokuvavatera mokugava malimbururo goPatjangwa kowo vana kupatana epuliro lyawo, nokuvahuguvaresa asi Jehova ga va hara.—Jesaya 48:17, 18; 1 Peturusa 3:15.

26 Navenye ava ava kanderere Karunga “moMpepo nomousili,” kapi tupu ava nyokere po yipito ya hana asi Patjangwa nye hena awo kukondja mokukara vana hungike meparu lyawo nalinye. (Johanesa 4:23) Naina, vantu wovanzi kuyitara asi kapi ya wapa mokuhungika. Nye, ngamoomu natu ka yi mona megaununo lina kukwama ko, nonzira daKarunga narunye nongwa.

^ para. 3 Tara kakende “ Ni lihameke mosipito ndi?” Sinzi somazuva gomapwizumuko ntani noyipito kwa yi tura moWatch Tower Publications Index, va rugana Nombangi daJehova.

^ para. 5 Kuliza nomalikwamo goBibeli ntani nohistoli zomouzuni, Jesus kwa mu hampurukire koyiha yomvhura 2 K.S.N. mokwedi koVajuda kwaEthanim, oku kwa liza naSitarara/Sikukutu mokalindeli ketu.—Tara Insight on the Scriptures, Ruha 2, pepenuno 56-57, va rugana Nombangi daJehova.

^ para. 11 Veta zegwanekero kwa pulire asi mukadi konyima zokuhampuruka, ga hepere kugava nzambo zononzo kwaKarunga. (Levitikus 12:1-8) Eyi kwa va diworokesere asi vantu kurundwilira nonzo dawo kovana vawo ntani kwa vaterere Vaisraeli va kare negano lyewa kuhamena ehampuruko lyomunona nokuvaninkisa va dire kutambura nompo dosipagani domahampuruko.—Episarome 51:5.

^ para. 13 Eostre ndi Eastre kwa kere sikarungakadi soruvharo. Kuliza nobuke The Dictionary of Mythology, “age kwa wekere ndimba ogu ga parukilire mokakwedi, ogu ga here mauta ntani mpamwe ngava mu faneke age ana kara nomutwe gwandimba.”

^ para. 18 Tara yirongwa yitatu kuhamena nonkwara nomapongasano moRuhungu 15 Sikukutu 2006, pepenuno 18-31, moRuingilisa.

^ para. 20 Tara Ruhungu 15 Murongankuru 2007, pepenuno 30-31, moRuingilisa.

^ para. 24 Kwa zi rugana Nombangi daJehova.