Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 13

O Aso Faamanatu e Lē Fiafia i ai le Atua

O Aso Faamanatu e Lē Fiafia i ai le Atua

“Ia faamautinoa pea po o ā mea e fiafia i ai le Alii.”​—EFESO 5:10.

1. O ai e tosina atu e Ieova iā te ia, ma aiseā e ao ai ona latou mataala pea faaleagaga?

NA FETALAI Iesu: “O ē o loo i le tapuaʻiga moni, latou te tapuaʻi i le Tamā i le agaga ma le upu moni, auā o loo saʻilia e le Tamā tagata faapena e tapuaʻi atu iā te ia.” (Ioane 4:23) Afai e maua e Ieova tagata faapena, e pei foʻi ona ia mauaina o oe, e na te tosina atu i latou iā te ia ma lona Alo. (Ioane 6:44) Ioe, o se tulaga inā mamalu! Ae o ē e naunau i upu moni o le Tusi Paia, e ao ona latou “faamautinoa pea po o ā mea e fiafia i ai le Alii,” auā e poto tele Satani i le taufaasesē.​—Efeso 5:10; Faaaliga 12:9.

2. Ia faamatala le silafaga a Ieova i ē e taumafai e faafefiloi faatasi le tapuaʻiga moni ma tapuaʻiga sesē.

2 Seʻi manatu i le mea na tupu e lata ane i le Mauga o Sinai, ina ua talosaga tagata Isaraelu iā Arona e fai se atua mo i latou. Na lolo atu Arona i lo latou manaʻo ma faia se tamaʻi povi auro, ma faaataata atu o lenei tamaʻi povi auro ua fai ma sui o Ieova. Na fai atu o ia: “O le a faia se tausamiga iā Ieova a taeao.” Pe na manatu māmā Ieova i lenei gaoioiga o le faafefiloi faatasi o le tapuaʻiga moni ma tapuaʻiga sesē? E leai. Na ia faaumatia le pe tusa ma le toʻatolu afe o ē na ifo i le tupua. (Esoto 32:1-6, 10, 28) O le ā se lesona mo i tatou? E lē tatau ona tatou “papaʻi atu i se mea e lē mamā” pe afai e tatou te fia tumau i le alofa o le Atua, ma ia maelega e puipuia le upu moni mai i so o se mea e faaleagaina ai.​—Isaia 52:11; Esekielu 44:23; Kalatia 5:9.

3, 4. Aiseā e tatau ai ona tatou uaʻi totoʻa i mataupu silisili o le Tusi Paia a o iloiloina tū ma aso faamanatu masani?

3 Na taofiofia e le ʻauaposetolo le pipisi ane o taaʻiga leaga a tagata na fulitua i le upu moni. Peitaʻi, ina ua maliliu le ʻauaposetolo, na talia ai e Kerisiano pepelo o ē e leʻi naunau i le upu moni, ia tū ma aga, o aso faamanatu, ma aso mālōlō faapaupau, ma latou faaigoaina na aso o aso faa-Kerisiano. (2 Tesalonia 2:7, 10) A o e iloiloina nisi o nei aso faamanatu, ia mātau le auala o loo atagia mai ai le agaga o le lalolagi, ae lē o le agaga o le Atua. E iai mea e talitutusa ai aso faamanatu a le lalolagi: E mātele i tuʻinanau o le tino, ma o loo faaauiluma ai aʻoaʻoga a lotu sesē ma faiga faaagaga, lea ua mātaulia ai “Papelonia le Aai Tele.” * (Faaaliga 18:2-4, 23) Ia manatua foʻi, na vaaitino Ieova i faiga faalotu matagā a tagata faapaupau, lea na tupuga mai ai le tele o tū ma aga o loo taatele i aso nei. E mautinoa lava la o loo inosia pea e ia na aso faamanatu i aso nei. E pito i tāua iā i tatou le silafaga a Ieova i ia mataupu.​—2 Ioane 6, 7.

4 Ona o i tatou o Kerisiano moni, ua tatou iloa ai e lē fiafia Ieova i nisi o aso faamanatu. Ae e tatau ona fai sa tatou filifiliga maumauaʻi i o tatou loto, ina ia faamamao ese mai i na aso faamanatu. O le autaluina o le pogai e lē fiafia ai Ieova i na aso faamanatu, o le a faamalosia ai la tatou filifiliga ina ia faamamao ese mai i mea e ono faalavelavea ai lo tatou tumau i le alofa o le Atua.

KERISIMASI​—O LE IGOA FOU LENĀ O LE TAPUAʻIGA I LE LĀ

5. Aiseā e tatou te mautinoa ai e leʻi fanau Iesu iā Tesema 25?

5 E lē o taʻua i le Tusi Paia le faamanatuina o le aso fanau o Iesu. E lē o iloa foʻi po o le ā tonu le aso na soifua mai ai o ia. Ae e mafai ona tatou mautinoa, e leʻi fanau o ia iā Tesema 25, a o maʻatiʻati le taumālūlū i lenā itu o le lalolagi. * Ua tatou iloa lenā mea auā na tusi Luka e faapea, na “nonofo i fafo” leoleo mamoe e vaavaai a latou lafumamoe ina ua fanau mai Iesu. (Luka 2:8-11) E faalētāua lenā manatu pe afai o la latou masani lenā o le “nonofo i fafo” i le tausaga atoa. Ae peitaʻi, ona o le mālūlū o timuga ma le kiona i Peteleema, na tuu ai lafumamoe i fale o manu, ma e leʻi mafai foʻi ona “nonofo i fafo” leoleo mamoe. E lē gata i lea, na ō atu Iosefa ma Maria i Peteleema ona o le faatonuga a Kaisara Aokuso e fai se tusigāigoa. (Luka 2:1-7) Ailoga na faatonuina e Kaisara tagata o ē e lē fiafia i le pule a Roma, ina ia faimalaga atu i nuu o o latou tuaa i le maʻatiʻati o le taumālūlū.

6, 7. (a) O fea na tupuga mai ai le tele o tū masani o le Kerisimasi? (e) O le ā le eseesega o le foaʻi i le Kerisimasi ma le foaʻi a Kerisiano?

6 Na tupuga mai le Kerisimasi i aso faamanatu faapaupau o aso anamua, e pei o le aso faamanatu mo Satana le atua o faaeleeleaga, ae e leʻi faavae mai i le Tusi Paia. Na faamanatu e tagata tapuaʻi o le atua o Mithra ia Tesema 25 o “le aso fanau o le lā e lē mafaatoʻilaloina,” e pei ona taʻua i se tusi. “Na amata mai le Kerisimasi i le taimi na malosi tele ai le tapuaʻiga i le lā i Roma,” e pe tusa ma le tolu senituri talu ona maliu Keriso.​—New Catholic Encyclopedia.

E faia e Kerisiano moni foaʻi ona o le alofa

7 Na faafesuiaʻi meaalofa a tagata faapaupau a o faamanatuina o latou aso faamanatu ma fai ai a latou faigaʻai, lea o loo faaauau ona faia i le Kerisimasi e oo mai lava i aso nei. Ae e pei foʻi o aso nei, o le agaga na fai ai na foaʻi, e lē o ōgatusa ma le agaga o loo taʻua i le 2 Korinito 9:7: “Ia taʻitoʻatasi ma faia e tusa ma le mea ua filifili i lona loto, aua le faia ma le tigā, aua foʻi le faia faamalosi, auā e alofa le Atua i lē e foaʻi ma le lotofiafia.” E foaʻi Kerisiano moni ona o le alofa, ae e lē fua i se aso faapitoa, ma e lē faatalitali i latou e toe aumai ni meaalofa. (Luka 14:12-14; faitau le Galuega 20:35.) Ua faafetai i latou ona ua latou saʻoloto mai le vevesi o le pisi i le Kerisimasi ma le telē o se aitalafu tupe ona o faatauga o le Kerisimasi.​—Mataio 11:28-30; Ioane 8:32.

8. Pe na avatu e ē na saʻiliʻili i fetu ni meaalofa o le aso fanau iā Iesu? Ia faamatala.

8 Atonu e finau mai isi, pe e leʻi avatu ea e ē na saʻiliʻili i fetu ni meaalofa o le aso fanau iā Iesu? E leai. O a latou meaalofa na faailoa ai lo latou amanaʻiaina o se tagata tāua, o se tū masani i taimi o le Tusi Paia. (1 Tupu 10:1, 2, 10, 13; Mataio 2:2, 11) E leʻi ō ane foʻi i latou i le pō na fanau ai Iesu. Na asiasi ane i latou ina ua atoa le tele o masina o Iesu ma o loo nofo i se fale, ae ua lē o toe avea o ia o se pepe meamea i le fale o manu.

LE AʻOAʻOGA A LE TUSI PAIA I ASO FANAU

9. O le ā le mea na tupu i aso fanau o loo taʻua i le Tusi Paia?

9 E ui lava o se taimi fiafia le fanau mai o se pepe, ae e lē o taʻua i le Tusi Paia le faamanatuina o se aso fanau o se auauna a le Atua. (Salamo 127:3) Pe na galo ona faamaumau i lalo ni aso fanau? E leai, auā o loo taʻua ai ni aso fanau se lua, o aso fanau o Farao o Aikupito ma Herota Anetipa. (Faitau le Kenese 40:20-22; Mareko 6:21-29.) E leaga mea na tutupu i na aso fanau, aemaise lava le aso fanau o Herota Anetipa lea na vavaeese ai le ulu o Ioane le Papatiso.

10, 11. O le ā le manatu o uluaʻi Kerisiano i le faamanatuina o aso fanau, ma aiseā?

10 Ua faapea mai se tusi: “Na manatu uluaʻi Kerisiano, o se tū faapaupau le faamanatuina o le fanau mai o se tagata.” (The World Book Encyclopedia) O se faaaʻoaʻoga, na talitonu tagata Eleni o loo faatasi atu se agaga i le taimi e fanau mai ai se tagata, ma e puipuia o ia e lea agaga i lona olaga atoa. Ua taʻua foʻi i se tasi tusi: “E iai se faiā faapitoa a lenei agaga ma le atua na paʻū lona aso fanau i le aso na fanau mai ai lea tagata.” (The Lore of Birthdays) Ua leva ona iai le sootaga vavalalata o aso fanau ma le saʻili i fetu.

11 E lē gata na teena e auauna a le Atua i aso anamua tū ma aga o aso fanau ona e tupuga mai i faiga faapaupau ma faiga faataulāitu, ae na latou teena foʻi ona o ituaiga tagata na iai i latou. I le ā le itu? O i latou o tane ma fafine agamalu ma le lotomaulalo, o ē e leʻi manatu e tāua lo latou fananau mai i le lalolagi, lea e tatau ona faamanatuina. * (Mika 6:8; Luka 9:48) Nai lo o lea, na latou ave le viiga iā Ieova ma faafetai atu iā te ia mo le meaalofa tāua o le ola. *​—Salamo 8:3, 4; 36:9; Faaaliga 4:11.

12. Aiseā e sili ai le aso e oti ai nai lo o le aso e fanau mai ai?

12 E manatua pea e le Atua ana auauna faamaoni pe a feoti i latou, ma e mautinoa lo latou ola i le lumanaʻi. (Iopu 14:14, 15) Ua faapea mai le Failauga 7:1: “E sili le igoa lelei nai lo o le suāuu lelei, e sili foʻi le aso e oti ai nai lo o le aso e fanau mai ai.” O lo tatou “igoa lelei,” o lo tatou talaaga lelei lea i luma o le Atua ona o la tatou auaunaga faamaoni. O lea la, e pau le aso faamanatu ua faatonuina Kerisiano e faamanatu, o le aso na maliu ai Iesu ae e lē o se aso fanau, auā o le “suafa” tutasi o Iesu ua ala ai ona tatou maua le faaolataga.​—Eperu 1:3, 4; Luka 22:17-20.

O LE ESETA​—E FAAPAUPAU LONA AMATAGA

13, 14. O fea na tupuga mai ai tū masani o le Eseta?

13 Na tupuga mai foʻi le Eseta i lotu sesē, e ui lava ua lauiloa e faapea o loo faamanatuina ai le toetū o Keriso. O le igoa Eseta e fesootaʻi atu iā Eostre, po o Ostara, o le atua fafine o le tafa o ata ma le tau e totogo ai mea, o se atua o tagata Peretania anamua. Ae aiseā ua faaaogā ai fuāmoa ma rapiti i le Eseta? Ua faapea mai se tusi, o fuāmoa “o se faailoga tāua lea o le ola fou ma le toe ola mai o mea,” ae ua leva ona avea rapiti ma faailoga o le fanautama. (Encyclopædia Britannica) O le Eseta o se sauniga faalelotu lea e faailoga ai le fanautama, ae ua faafoliga e peiseaʻī e faamanatu ai le toetū o Keriso. *

14 Pe e talia e Ieova se sauniga matagā faalelotu e faailoga ai le fanautama, e fai ma faamanatuga o le toetū o lona Alo? E mautinoa lava, e leai! (2 Korinito 6:17, 18) E augapiu ma se faatonuga po o se faatagaga mai le Tusi Paia e faamanatu ai le toetū o Iesu. A fua la i ai, e matuā sesē lava ona faamanatu le toetū o Iesu ae e taʻua o le Eseta.

O LE FAAMANATUINA O LE TAUSAGA FOU

15. O fea na tupuga mai ai tū ma aga o le faamanatuina o le Tausaga Fou?

15 E ui lava ina eseese tū ma aga a atunuu taʻitasi, ae o le masani a le toʻatele o tagata, o le feala lea i le pō atoa seʻia oo i le vaeluapō o Tesema 31, e aulia ai le tausaga fou. O lenā pō e tele ina fai ai patī e onanā ai, e fai ai amioga lē mamā, e foaʻi atu ai meaalofa, ma folafola atu o le a sui a latou amioga i le tausaga fou. O tū ma aga i aso nei i le tele o atunuu, e fesootaʻi lelei ma aso faamanatu faapaupau. O le isi mea e fai e tagata i lenei pō, o le faapāpā lea o mea (e pei o ni faga ofe) e tutuli ese ai temoni. Ua faapea mai se tasi tusi: “O le uluaʻi aso o le tausaga i Roma i aso anamua, na faamamaluina ai Ianu, o le atua o pā puipui ma faitotoʻa, o le atua foʻi o le amataga ma le faaiʻuga. . . . Na avea le Tausaga Fou o se aso faamanatu i le Lotu Kerisiano i le 487 T.A., ina ua taʻua o le Tausamiga o le Peritomeina. I le taimi muamua, na faasā ona faia ni patī i lenā aso, auā o le tū ma aga lenā a tagata faapaupau. Ae na faasolosolo ina sui lenā tulaga, ma amata ai ona toe fai patī.”​—World Book Encyclopedia, 1966, Tusi 14, itulau 237.

IA TAUSI LE MAMĀ O LOU ASO FAAIPOIPO

16, 17. (a) Aiseā e ao ai i Kerisiano o fia faaipoipo ona iloiloina tū a o latou atunuu i faaipoipoga, ma faatusatusa i mataupu silisili o le Tusi Paia? (e) O le ā e tatau ona manatua e Kerisiano e tusa ai ma le tū o le togi o araisa po o isi mea?

16 Ua toeitiiti “lē toe lagona . . . iā [Papelonia le Aai Tele] le leo o le alii ma le tamaʻitaʻi faaipoipo.” (Faaaliga 18:23) Aiseā? O se tasi o māfuaaga, ona o ana faiga faaagaga lea e faaleagaina ai se faaipoipoga e amata mai i le aso faaipoipo.​—Mareko 10:6-9.

17 E eseese lava tū ma aga a atunuu. E foliga mai e lelei nisi o na tū, ae atonu e tupuga mai i faiga faa-Papelonia lea e manatu e ʻlaki’ ai le ulugalii faaipoipo po o le ʻauvalaaulia. (Isaia 65:11) O se tasi o na tū, o le togi lea o araisa po o isi mea. Atonu na tupuga mai lenā faiga i le talitonuga o le a faamalieina agaga leaga i meaʻai, ma e lē faia ai e i latou se mea leaga i le tama ma le teine faaipoipo. E lē gata i lea, ua leva ona iai le sootaga faataulāitu o le araisa ma le fanautama, o le fiafia ma le ola faafualoa. E manino mai la, o i latou uma e fia tumau i le alofa o le Atua, e latou te teena na tū ma aga leaga.​—Faitau le 2 Korinito 6:14-18.

18. O ā ni mataupu silisili e taʻitaʻia ai ē o fuafua e fai a latou faaipoipoga ma ē e valaaulia?

18 E ʻalofia foʻi e auauna a Ieova faiga a le lalolagi lea e lē faamamaluina ai aso faaipoipo ma ʻaiga o faaipoipoga a Kerisiano, pe e tigā ai foʻi lotofuatiaifo o isi. O se faaaʻoaʻoga, latou te ʻalofia tala faalumaluma po o tala faauigalua i a latou lauga, po o le faia o ni mea mālie po o tala mālie e faamāsiasi ai le ulugalii fou ma isi tagata. (Faataoto 26:18, 19; Luka 6:31; 10:27) E ʻalofia foʻi e i latou le matuā sasalu o ʻaiga o faaipoipoga, lea e atagia ai le “faalialiavale o meafaitino a se tasi,” ae e lē atagia ai se olaga faafaigofie. (1 Ioane 2:16) Afai o fuafua e fai sau faaipoipoga, aua neʻi galo iā te oe e finagalo Ieova ina ia e manatuaina ma le fiafia lou aso faapitoa, nai lo le salamō ai. *

PO O SE FAIGA FAALOTU LE FAAFETOʻAI O IPU UAINA?

19, 20. O le ā le tala a se tusi i le mea na tupuga mai ai le faafetoʻai o ipu uaina, ma aiseā e lē taliaina ai e Kerisiano lenā faiga?

19 O se faiga masani i faaipoipoga ma faatasiga faasamasamanoa, o le faafetoʻai lea o ipu uaina e faamanuia atu ai. Ua faapea mai se tasi tusi: “O le faamanuia atu e ala i le faafetoʻai o ipu inu . . . atonu o se tū mai i faiga o taulaga anamua lea sa avatu ai se meainu paia i atua . . . ina ia maua se mea e moomoo i ai, ma se tatalo ua faapuupuuina i upu ʻia faafualoa lou soifua’ pe ʻia e manuia!’”​—International Handbook on Alcohol and Culture, 1995.

20 E moni e lē manatu le toʻatele o tagata o se faiga faalotu po o se faiga faanuupō le faamanuia atu e ala i le faafetoʻai o ipu uaina. E ui i lea, o lenei faiga masani o le sii aʻe o ipu uaina i luga, atonu e manatu i ai o loo talosaga atu i le “lagi” i lē e malosi mo se faamanuiaga, ae e lē ōgatusa lea gaoioiga ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia.​—Ioane 14:6; 16:23. *

“O Ē E ALOLOFA IĀ IEOVA, IA . . . ʻINOʻINO I LE LEAGA”

21. O ā aso faamanatu taatele e ʻalofia e Kerisiano e ui e lē tupuga mai i faiga faalotu, ma aiseā e ʻalofia ai?

21 Ua fuafua e nisi atunuu aso faamanatu i tausaga taʻitasi, o aso fiafia ma savaliga i le auala e aofia ai siva matagā, lea e ono faamatilatila ai tauatane ma tauafafine, o se mea ua iloa ai le paʻū maulalo o tapulaa a le lalolagi i aso nei, ma ua lagolagoina foʻi e Papelonia le Aai Tele. Pe e talafeagai i ē e alolofa iā Ieova ona auai pe matamata i faafiafiaga faapena? Afai e auai ai i latou, po o faaalia ea lo latou ʻinoʻino moni i le leaga? (Salamo 1:1, 2; 97:10) E sili atu ai le faaaʻoaʻo i le manatu o le faisalamo, o lē na tatalo: “Ia e liliuese oʻu mata mai i le vaai atu i mea e lē aogā!”​—Salamo 119:37.

22. O le ā le taimi e filifili ai se Kerisiano e tusa ai ma lona lotofuatiaifo pe e auai i se aso faamanatu pe e leai?

22 Pe a oo i aso faamanatu o le lalolagi, e tatau ona faaeteete se Kerisiano i lana amio neʻi meanē ua faapea tagata o loo ia faamanatuina le aso faamanatu. Na tusi Paulo: “Pe tou te aai, pe inu, pe faia se tasi mea, ia faia mea uma lava ina ia faamamaluina ai le Atua.” (1 Korinito 10:31; tagaʻi i le pusa “ Faia o ni Filifiliga Poto.”) Peitaʻi, e taʻitasi le Kerisiano ma fai lana lava filifiliga pe e auai i tū ma aga, po o ni aso faamanatu e manino mai e lē fesootaʻi i tapuaʻiga sesē, e lē fesootaʻi foʻi i faiga faapolotiki po o faiga faalotonuu, ma e lē o soli ai se mataupu silisili o le Tusi Paia. Ae e tatau foʻi ona ia manatu mamafa i faalogona o isi ina neʻi faatausuai iā i latou.

IA FAAMAMALUINA LE ATUA I UPU MA GAOIOIGA

23, 24. E faapefea ona tatou molimau lelei e faatatau i tapulaa amiotonu a Ieova?

23 Ua manatu le toʻatele o tagata o aso faamanatu o ni avanoa lelei na e faatasitasi ai ma aiga ma uō. O le mea lea, afai e sesē le manatu o se tasi e faapea e lē alofa ma e faasāsā naʻuā o tatou talitonuga faale-Tusi Paia, ia tatou faamatala i ai ma le agalelei e tāua tele i Molimau a Ieova faatasitasiga mamā a aiga ma uō. (Faataoto 11:25; Failauga 3:12, 13; 2 Korinito 9:7) O le mea lea e tatou te faatasitasi ai ma ē e pele iā i tatou i isi aso o le tausaga. Ae ona o lo tatou alofa i le Atua ma naunau i ana tapulaa amiotonu, tatou te lē mananaʻo ai e faaleagaina na faatasiga fiafia i tū ma aga e inosia e ia.​—Tagaʻi i le pusa “ O le Tapuaʻiga Moni, o le Fiafiaga Sili Lea.”

24 Ua mafai e isi Molimau a Ieova ona tali fesili a tagata fia malamalama, e faaaogā ai le mataupu 16 o le tusi, O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? * Ia manatua, o lo tatou sini o le manumalo lea i loto o tagata, ae lē o le manumalo i finauga. O lea la, ia iai le āva fatafata ma le lotomaulalo, ma “ia lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima.”​—Kolose 4:6.

25, 26. E faapefea ona fesoasoani mātua i le fanau ina ia tuputupu aʻe ai lo latou faatuatua ma le alofa iā Ieova?

25 Ua lelei ona aʻotauina i tatou o auauna a Ieova. Ua tatou iloa le pogai ua tatou talitonu ai ma faia nisi o mea, ae faamamao ese mai i isi mea. (Eperu 5:14) Mātua e, ia aʻoaʻo a outou fanau e manatunatu i mataupu silisili o le Tusi Paia. O le faia faapea, ua outou atiaʻe ai lo latou faatuatua, ma ua outou fesoasoani ai ina ia latou iloa tali faale-Tusi Paia i ē e fesiligia o latou talitonuga, ma ua outou faamautinoa ai foʻi e alofa Ieova iā i latou.​—Isaia 48:17, 18; 1 Peteru 3:15.

26 O ē uma e tapuaʻi i le Atua “i le agaga ma le upu moni,” e lē gata e latou te ʻalofia aso faamanatu e lē ōgatusa ma le Tusi Paia, ae e taumafai foʻi e faamaoni i vala uma o le olaga. (Ioane 4:23) Ua manatu le toʻatele o tagata i aso nei, e leai se aogā o le faamaoni. Ae o le a tatou iloiloina i le mataupu e sosoo mai, e sili lava ala o le Atua.

^ pala. 3 Tagaʻi i le pusa “ Po Ou te Auai i le Aso Faamanatu?” O loo lisi mai nisi o aso faamanatu ma aso fiafia i le tusi Watch Tower Publications Index, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 5 A fua i le faasologa o mea na tutupu i le Tusi Paia ma le talafaasolopito o le lalolagi, e aliali mai na fanau Iesu i le 2 T.L.M. i le masina faa-Iutaia o Etanima, lea e ōgatusa ma Setema/Oketopa i le kalena faaonapōnei.​—Tagaʻi i le Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau 56-57, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 11 Na tatau i se fafine ua faatoʻā fanau ona ofoina atu se taulaga mo agasala i le Atua i le feagaiga o le Tulafono. (Levitiko 12:1-8) O se faamanatuga tāua lenā o le tuufaasolo mai o le agasala a tagata i a latou fanau. O lenā faatonuga o le Tulafono na fesoasoani i tagata Isaraelu e iai se vaaiga saʻo i le fanau mai o se pepe, ma uunaʻia ai i latou ina ia lē tausia tū faapaupau o aso fanau.​—Salamo 51:5.

^ pala. 13 O Eostre (po o Eastre) o ia foʻi o se atua fafine o le fanautama. Ua taʻua i le lomifefiloi The Dictionary of Methology, o lenei atua fafine, “e iai sana lapiti e nofo i le masina ma e fiafia i fuāmoa, ma o nisi taimi e faaata mai ai lenei atua fafine e ulu i lapiti.”

^ pala. 18 Tagaʻi i mataupu e tolu e uiga i faaipoipoga ma faatasitasiga faasamasamanoa i Le Olomatamata, o Oketopa 15, 2006, itulau 18-31.

^ pala. 24 Ua lomia e Molimau a Ieova.