KĀPITE 13
Te ʼu ʼAho Lalahi ʼAē ʼe Fehiʼa Kiai Te ʼAtua
“Kotou haga vakavakaʼi ia te meʼa ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAliki.”—EFESI 5:10.
1. Ko te faʼahiga hahaʼi feafeaʼi ʼaē ʼe taki mai e Sehova kiā te ia, pea he koʼē ʼe tonu ke natou nonofo tōkakaga ʼi te faʼahi fakalaumālie?
NEʼE ʼui fēnei e Sesu: “[ʼE] ʼatolasio . . . anai te kau ʼatolasio moʼoni ki te Tamai ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni, heʼe ko te Tamai ʼe ina kumi te taʼi kau ʼatolasio ʼaia.” (Soane 4:23) Kā maʼu e Sehova te ʼu hahaʼi ʼaia, ohagē ko tana maʼu ia koe, ʼe ina taki mai ia nātou kiā te ia pea mo tona ʼAlo. (Soane 6:44) ʼE ko he toe pilivilēsio lahi ʼaia! Kae ko nātou ʼaē ʼe manako ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke natou “haga vakavakaʼi ia te meʼa ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAliki,” heʼe faiva ia Satana ʼi te kākāʼi ʼo te hahaʼi.—Efesi 5:10; Fakahā 12:9.
2. Kotou fakamahino, pe koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe natou faigaʼi ke natou fakatahiʼi ia te lotu moʼoni pea mo te lotu hala.
2 Tou vakaʼi age muʼa ia te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaele ʼi te vaʼe Moʼuga ʼo Sinai, ʼi te temi ʼaē neʼe natou kole ai kiā Alone ke ina faʼu maʼa nātou he ʼatua. Neʼe mulimuli kiai ia Alone pea neʼe ina faʼu te ʼuhiʼi pipi ʼaulo, ʼo ina ʼui ʼe fakatātā e te ʼuhiʼi pipi ʼaulo ʼaia ia Sehova. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼApogipogi, ʼe ko he ʼaho lahi anai maʼa Sehova.” Neʼe meʼa noaʼi koa e Sehova te fakatahiʼi ʼaia ʼo te lotu moʼoni pea mo te lotu hala? Kailoa ia, he neʼe ina fakatotonu ʼi te ʼaho ʼaia ke matehi ia te toko tolu afe tupu kau tauhi tamapua. (Ekesote 32:1-6, 10, 28) Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai ai? Kapau ʼe tou loto ke tou haga nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe tonu ke tou tōkakaga “naʼa [tou] fāfā ki he meʼa ʼe heʼemaʼa” pea mo tou faiga lahi ke mole ʼulihi ia te moʼoni.—Isaia 52:11; Esekiele 44:23; Kalate 5:9.
3, 4. He koʼē ʼe tonu ke tou tōkakaga fakalelei ki te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu mokā tou vakaʼi ia he ʼu agaʼi fenua pea mo he ʼu ʼaho lalahi ʼaē ʼe fai e te mālamanei?
3 Kae ʼi te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo, ʼaē neʼe natou tāʼofi ia te mafola ʼo te ʼapositasia, ko te kau Kilisitiano loi ʼaē neʼe mole natou manako 2 Tesalonika 2:7, 10) ʼI tatatou vakaʼi he ʼu ʼaho ʼi te ʼu ʼaho lalahi ʼaia, tou tokagaʼi tonatou ʼu agaaga, heʼe ko te laumālie ʼo te mālamanei ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu ʼaho ʼaia kae mole ko te laumālie ia ʼo te ʼAtua. ʼI te agamāhani, ʼe ʼi ai te faʼahi ʼe tatau ai te ʼu ʼaho lalahi fuli ʼo te mālamanei: ʼE natou fakaneke ia te ʼu holi ʼo te kakano, pea mo lagolago ki te ʼu akonaki ʼo te ʼu lotu hala pea mo te gaohi meʼa fakatemonio, pea ʼe ko te ʼu agaaga ʼaia ʼo “Papiloni Lahi.” * (Fakahā 18:2-4, 23) Kotou toe manatuʼi foki, neʼe ʼiloʼi e Sehova ia te ʼu aga fakalialia fakalotu pagani ʼaē neʼe kamata mai ai ia te ʼu tuʼuga agaʼi fenua ʼaē ʼe fai iā ʼaho nei. ʼE mahino ia, ʼe toe fehiʼa pē ia Sehova ki te ʼu ʼaho lalahi ʼaē ʼe fai iā ʼaho nei. ʼE mole tonu koa lā kiā tātou ke tou fakamaʼuhigaʼi ia te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia?—2 Soane 6, 7.
ki te moʼoni, neʼe natou kamata tali ʼi tanatou tauhi ia te ʼu agaʼi fenua fakapagani, mo te ʼu ʼaho lalahi, pea mo te ʼu ʼaho “taputapu,” ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te ʼu toʼotoʼoga Fakakilisitiano. (4 ʼI totatou ʼuhiga kau Kilisitiano moʼoni, ʼe tou ʼiloʼi ko ʼihi ʼaho lalahi ʼe mole tali e Sehova. Kae ʼe tonu ke tou fakatotonu mālohi ʼi totatou loto ke ʼaua naʼa tou kau ki te ʼu ʼaho lalahi ʼaia. Ko hatatou vakaʼi pe koʼē ʼe fehiʼa ia Sehova ki te ʼu ʼaho lalahi ʼaia ʼe toe fakamālohi ai anai tatatou fakatotonu ʼaē ke ʼaua naʼa tou fai he meʼa ʼe feala ke faigataʼa ai tatatou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua.
TE PŌ TAPU ʼE KO TE TAHI HIGOA ʼAIA ʼO TE TAUHI ʼAĒ ʼE FAI KI TE LAʼĀ
5. He koʼē ʼe feala ke tou tui papau neʼe mole tupu ia Sesu ʼi te ʼaho 25 ʼo Tesepeli?
5 ʼE mole talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki he fakafiafia neʼe fai moʼo fakamanatu ia te ʼaho tupu ʼo Sesu. ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole ʼiloʼi ia tona ʼaho totonu ʼaē neʼe tupu ai. Kae ʼe feala ke tou tui papau, neʼe mole tupu Sesu ia ʼi te ʼaho 25 ʼo Tesepeli, ʼi te temi ʼe momoko ai te koga meʼa ʼaia ʼo te kele. * Neʼe tohi e Luka, ʼi te tupu ake ʼa Sesu, ko “te ʼu tagata tauhi ovi, neʼe nonofo ʼi tuʼa” moʼo fafaga tanatou ʼu faga ovi. (Luka 2:8-11) Kanapaulā neʼe ko hanatou agamāhani ʼi te taʼu kātoa te “nonofo ʼi tuʼa,” kanaʼaua lā ia ʼe mole hona ʼaoga te talanoa ki te faʼahi ʼaia. Kae ʼuhi ʼaē heʼe ʼua pea mo nive ʼi Petelehemi, neʼe mole tuku te faga ovi ʼi tuʼa pea neʼe mole feala ki te ʼu tagata tauhi ovi ke natou “nonofo ʼi tuʼa.” Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼolo ia Sosefo pea mo Malia ki Petelehemi he neʼe fakatotonu e Sesale Aukusito ke ʼolo te hahaʼi ki te fenua ʼaē neʼe natou tutupu ake ai, ʼo tohi ai tonatou higoa. (Luka 2:1-7) ʼE mahino ia, neʼe mole feala kiā Sesale ke ina fai he fakatotonu ki ni hahaʼi neʼe fehiʼa ki te pule ʼa Loma ke natou ʼolo ki tonatou fenua ʼi he temi momoko ʼaupitō fēia.
6, 7. (a) ʼE haʼu mai fea ia te ʼu tuʼuga agaaga ʼo te Pō Tapu? (b) Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai ia te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki ʼi te Pō Tapu pea mo te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki e te kau Kilisitiano?
6 Ko te haʼuʼaga ʼo te Pō Tapu ʼe mole tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu, kae haʼu ia mai te ʼu lafeti fakapagani ʼo te temi muʼa, ohagē ko te ʼu Saturnales ʼo Loma, ko he fakafiafia neʼe fai kiā Saturne, te ʼatua ʼo te gāue kele. ʼE toe ʼui fēia ʼi te tohi (New Catholic Encyclopedia), ʼo mulimuli ki tanatou lau ʼo te temi, ko te kau ʼatolasio ʼo te ʼatua ko Mithra neʼe natou fakafiafia ʼi te ʼaho 25 ʼo Tesepeli heʼe neʼe ko te “ ʼaho tupu ʼo te laʼā ʼaē ʼe mole feala ke mālo he tahi ʼi ai. Neʼe kamata fai ia te Pō Tapu ʼi Loma ʼi te temi ʼaē neʼe tauhi mālohi ai te hahaʼi ki te laʼā,” ʼi te hili ʼo te teitei sēkulō e tolu ki te mate ʼo Kilisito.
ʼE foaki e te kau Kilisitiano moʼoni ʼaki he
7 ʼI tanatou ʼu fakafiafia ʼaia, neʼe fefoakiʼaki e te hahaʼi pagani te ʼu meʼa ʼofa pea mo fai he ʼu kātoaga, ko he ʼu agaaga ʼe kei maʼu pē ʼi te ʼu Pō Tapu ʼaē ʼe fai ʼi totatou temi. Ohagē pē ko tona fai iā ʼaho nei, ko te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ʼi te Pō Tapu, ʼe mole natou fai ʼaki te manatu ʼaē ʼe tuʼu iā 2 Kolonito 9:7, ʼaē ʼe tou lau fēnei: “Ke tahi fai pē ki te meʼa kua ina fakatotonu ʼi tona loto, ʼo mole fai ʼaki he lotomamahi peʼe ʼaki he fakamaʼua, heʼe ko te ʼAtua ʼe ʼofa kiā ia ʼaē ʼe ina foaki ʼaki te loto fiafia.” ʼE foaki e te kau Kilisitiano moʼoni ʼaki he lotoʼofa, ʼe mole natou fai tanatou ʼu meʼa ʼofa ʼo mulimuli ki he ʼaho totonu, pea ʼe mole natou fakatalitali ke toe foaki age hanatou meʼa ʼofa. (Luka 14:12-14; Gāue 20:35) Tahi ʼaē meʼa, ʼe natou fiafia ʼaupitō ʼi tanatou kua ʼāteaina mai te ʼu hoha ʼaē ʼe hoko ʼi te Pō Tapu, pea mo tanatou mole kei mafasia ʼi te ʼu fihifihia fakapaʼaga ʼaē ʼe tau mo nātou ʼi te temi ʼaia ʼo te taʼu.—Mateo 11:28-30; Soane 8:32.
8. Neʼe foaki koa e te kau masi he ʼu meʼa ʼofa kiā Sesu ʼi te ʼaho tonu ʼaē neʼe tupu ai? Kotou fakamahino.
1 Hau 10:1, 2, 10, 13; Mateo 2:2, 11) ʼI tona fakahagatonu, neʼe mole haʼu tanatou fakasiosio ʼi te pō ʼaē neʼe fānauʼi ai Sesu, he neʼe natou ʼomai kua nofo ia ʼi te ʼapi, kae mole ko te kaiʼaga manu ʼaē neʼe takoto ai ʼi tana kei meamea.
8 Kae ʼe feala anai ke ʼui e ʼihi, neʼe mole foaki koa lā e te kau masi ia he ʼu meʼa ʼofa kiā Sesu ʼi te ʼaho tonu ʼaē neʼe tupu ai? Kailoa ia, heʼe ko te ʼu meʼa ʼofa ʼaē neʼe natou foaki, neʼe ko hanatou fakahā ʼaia ʼo tanatou fakaʼapaʼapa ki he tahi ʼe maʼuhiga, neʼe ko he agamāhani ia ʼi te temi muʼa. (TE MANATU ʼA TE TOHI-TAPU ʼO ʼUHIGA MO TE ʼU FAKAMANATU ʼO HE ʼAHO TUPU
9. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu fakamanatu ʼo te ʼu ʼaho tupu ʼaē ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu?
9 Logolā ko te ʼaho tupu ʼa he tamasiʼi ʼe fakatupu fiafia ʼaupitō, kae ʼe mole talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki he fakamanatu ʼo he ʼaho tupu ʼa he kaugana ʼa te ʼAtua. (Pesalemo 127:3) Ko he faʼahi koa neʼe galo ke talanoa kiai ʼi te Tohi-Tapu? Kailoa ia, heʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu ia te fakamanatu ʼo te ʼu ʼaho tupu ʼe lua, ia te ʼaho tupu ʼo Falaone ʼo Esipito pea mo ʼaē ʼo Helote Atipasi. (Senesi 40:20-22; Maleko 6:21-29) Kae ʼi te ʼu ʼaho fakafiafia ʼaia e lua, neʼe hoko ai he ʼu meʼa ʼe kovi, tāfito ʼi te fakamanatu ʼo te ʼaho tupu ʼo Helote Atipasi, he neʼe tuʼusi ai te ʼulu ʼo Soane Patita.
10, 11. Neʼe koteā te manatu ʼa te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamanatu ʼo te ʼu ʼaho tupu, pea koteā tona tupuʼaga?
10 ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi (The World Book Encyclopedia): “Maʼa te ʼu ʼuluaki Kilisitiano, ko te fakamanatuʼi ʼo he ʼaho tupu ʼo he tahi neʼe ko he agaʼi fenua fakapagani.” Ohagē lā ko te kau Keleka ʼo te temi muʼa neʼe natou tui, neʼe tahi maʼu e te hahaʼi ia tona ʼāselo tauhi, neʼe sio te ʼāselo ʼaia ki tona fānauʼi ake, pea ki muli age neʼe ina puipui ia ia ʼi tona maʼuli kātoa. ʼE ʼui ʼi te tohi The Lore of Birthdays (Te ʼu Talatisio ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu ʼAho Tupu), ko te ʼāselo ʼaia “neʼe felōgoi fakamisitelio mo te ʼatua ʼaē ko tona ʼaho tupu ʼe tō tonu mo te
ʼaho ʼaē neʼe tupu ai he tahi.” Pea ko te fakamanatu ʼo te ʼu ʼaho tupu ʼe ʼi ai tona pikipikiga talu mai fualoa mo te sivisivi ʼo te ʼu fetuʼu pea mo te horoscope.11 Neʼe mole fakafisi pē ia te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa ki te ʼu agaʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te fakamanatu ʼo te ʼaho tupu ʼuhi he neʼe haʼu mai te lotu pagani pea mo pipiki ki te ʼu gāue faifakalauʼakau, kae neʼe lagi natou fakafisi kiai ʼuhi he neʼe natou fakalogo ki tanatou ʼu pelesepeto fakaʼatua. He koʼē ʼe feala ke tou palalau fēia? Ko te ʼu kaugana ʼaia neʼe ko he ʼu tagata pea mo he ʼu fafine agavaivai neʼe mole natou fakamaʼuhigaʼi ke feafeaʼi tanatou tutupu ake ki mālamanei ke tonu leva ke fakamanatuʼi. * (Mikea 6:8; Luka 9:48) Kae neʼe natou fakakolōliaʼi ia Sehova pea mo fakafetaʼi kiā te ia ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼofa maʼuhiga ʼaē ko te maʼuli. *—Pesalemo 8:3, 4; 36:9; Fakahā 4:11.
12. Koteā ʼaē ʼe lelei age ai totatou ʼaho mate ʼi totatou ʼaho tupu?
12 Ko nātou fuli ʼaē kua mamate kae neʼe natou nonofo agatonu, ʼe taupau ia nātou ʼi te manatu ʼa te ʼAtua, pea ʼe feala ke toe fakatuʼuake ia nātou ʼi te kā haʼu. (Sopo 14:14, 15) ʼE ʼui fēnei iā Tagata Tānaki 7:1: “ ʼE maʼuhiga age he higoa ʼi he lolo magoni, pea ʼe lelei age te ʼaho ʼo te mate ʼi te ʼaho ʼaē ʼe kita tupu ai.” Ko te “higoa” ʼaē ʼe tou maʼu, ʼe ko hotatou faʼahiga maʼuli agatonu ʼi tatatou tauhi ʼaē ki te ʼAtua. Tou manatuʼi ko te fakamanatu pē e tahi ʼaē neʼe fakatotonu ke fai e te kau Kilisitiano, ʼe mole ko te ʼaho tupu ʼo Sesu kae ko tona ʼaho mate, ʼaē ʼaki tona “huafa” māʼoniʼoni ʼe feala ai ke tou maʼu ia te maʼuli.—Luka 22:17-20; Hepeleo 1:3, 4.
TE PĀSIKATE, KO TE TAUHI ʼO TE FĀNAUNAU
13, 14. Neʼe kamata maifea te ʼu agaʼi fenua ʼaē ʼe fai ʼi te mālamanei ʼi te temi ʼo te Pāsikate?
13 ʼE ʼui ko te Vāhaʼa Tapu ʼaē ʼe fai ʼo aʼu ki te ʼaho ʼo te Pāsikate, *
ʼe fai moʼo fakamanatu ia te fakatuʼuake ʼo Kilisito, kae ʼi tona fakahagatonu neʼe kamata ia mai te lotu hala. ʼI te temi ʼaia ʼe fai ai te ʼu polosesio, pea ʼe mole kai te hahaʼi ki he kanoʼi manu, pea ʼe natou tutu he ʼu afi. Neʼe kamata mai fea ia te ʼu agaʼi fenua ʼaia? Logolā ʼe fakatotonu ʼi te Tohi-Tapu ke fakamanatu e te kau Kilisitiano ia te mate ʼo Sesu, kae ʼe mole tou maʼu ai he ʼu fakatotonu ke tou fai he “Vāhaʼa Tapu.” Pea he koʼē ʼe toe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼaho ʼo te Pāsikate ia te ʼu foʼi fuaʼi moa pea mo te ʼu lapino? Ohagē ko tona ʼui ʼi te tohi (Encyclopædia Britannica) ko te ʼu foʼi fuaʼi moa “neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakatā ia he maʼuli foʼou pea mo te fakatuʼuake,” pea ko te lapino neʼe fakatā talu mai fualoa ia te fānaunau. Koia ʼi tona fakahagatonu, ko te Pāsikate ʼe ko he toʼotoʼoga ia ʼo te fānaunau ʼaē neʼe fakaʼuhiga leva ia ki muli age ki te fakamanatu ʼo te fakatuʼuake ʼo Kilisito.14 ʼE fakaʼaogaʼi anai koa e Sehova ia he toʼotoʼoga fakalialia ʼo te fānaunau moʼo fakamanatu ia te fakatuʼuake ʼo tona ʼAlo? Kailoa ia! (2 Kolonito 6:17, 18) ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole he fakatotonu peʼe ko he fakagafua ʼi te Tohi-Tapu ke tou fakamanatuʼi ia te fakatuʼuake ʼo Sesu. Koia, ko te fai ʼo te faʼahi ʼaia pea mo fakahigoa ko te Pāsikate, ʼe ko he aga ia ʼe kovi ʼaupitō.
NEʼE KAMATA MAIFEA TE TOʼOTOʼOGA ʼO HALLOWEEN?
15. Neʼe kamata maifea ia te ʼaho lahi ʼaē ko Halloween, pea koteā ʼaē ʼe feala ke ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼaho ʼaē neʼe filifili ai ke fai ai te ʼaho lahi ʼaia?
15 Ko te Halloween ʼaē ʼe fai ʼi te ʼaho 31 ʼo ʼOketopeli, ko te tamaliki ʼe natou teu ohagē ko he ʼu finemātuʼa faifakalauʼakau, peʼe ko he ʼu lutins, pea mo ʼihi age meʼa fakateuteu fakamataku, neʼe kamata te toʼotoʼoga ʼaia mai te kau Celtes ʼaē neʼe nonofo ʼi Pilitānia pea mo Ilelani. ʼI te fakaovi ki te temi ʼaē ʼe kātoa ai te māhina ʼi te ʼuluaki ʼaho ʼo Novepeli, ʼe natou fai te lafeti ʼo Samain, ko tona fakaʼuhiga “Te Fakaʼosi ʼo Te Fasigā Taʼu Māfana.” Neʼe natou fakatui lolotoga te fakaʼosi ʼo te fasigā taʼu māfana ʼaia, neʼe tuʼu ava he matapā
ʼi te lotomālie ʼo te hahaʼi māʼuʼuli pea mo te ʼu laumālie pea ko te ʼu laumālie ʼaia, agalelei peʼe natou agakovi, neʼe natou maʼu ai he faigamālie ke natou feʼoloʼaki ʼi te kele. Neʼe toe liliu te ʼu laumālie ʼo te kau mate ki tonatou ʼu ʼapi, pea ko te ʼu fāmili neʼe natou teuteuʼi he meʼa kai pea mo he meʼa ʼinu maʼa te ʼu laumālie fakapulipuli ʼaia ke natou fiafia ai. Koia iā ʼaho nei, ʼe toe fakahoko atu pē te ʼu toʼotoʼoga ʼaia ʼo te Samain e te ʼu tamaliki ʼaē ʼe natou teu ohagē ko he ʼu temonio peʼe ko he ʼu finemātuʼa faifakalauʼakau, ʼo natou ʼolo ʼi te ʼu ʼapi ʼo fakamatakuʼi te hahaʼi ke ʼavage hanatou ʼu lole naʼa natou fai age kiā nātou ia he meʼa ʼe kovi.KE ʼAUA NAʼA ʼULIHI TAKOTOU FAI ʼOHOANA
16, 17. (a) He koʼē ko te ʼu taumātuʼa Kilisitiano ʼaē ʼe natou fakatuʼutuʼu ke natou ʼohoana ʼe tonu ke natou vakavakaʼi lelei ia te ʼu agaʼi fenua ʼaē ʼe fai ki he fai ʼohoana, ʼo natou vakaʼi ia te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu? (b) ʼO ʼuhiga mo te ʼu agaʼi fenua ohagē ko te lī ʼo te lāisi peʼe ko he tahi age ʼu meʼa, koteā ʼaē ʼe tonu ke tōkakaga kiai te kau Kilisitiano?
16 Mole tuai, pea “ ʼe mole toe logo anai . . . ʼi he ʼaho [ʼi Papiloni] te leʼo ʼo he tagata ʼohoana pea mo te leʼo ʼo he fafine ʼohoana.” (Fakahā 18:23) Koteā tona tupuʼaga? ʼUhi ko tana ʼu gaohi meʼa faifakalauʼakau, ʼe feala ai ke ʼulihi he fai ʼohoana ʼi te ʼaho pē ʼaē ʼe fakatapuʼi ai te taumātuʼa.—Maleko 10:6-9.
17 ʼE tahi ʼalu pē te fenua mo tana agaʼi fenua. Ko ʼihi agaʼi fenua ʼi tata sio ʼe mole kovi, kae ʼe lagi haʼu ia mai ni ʼu aga neʼe fai ʼi Papiloni, ʼaē ʼe fai ke tupu ai he maʼuli manūʼia ʼa te taumātuʼa peʼe ko nātou ʼaē neʼe nā fakaafe. (Isaia 65:11) Ko te tahi agaʼi fenua ʼe ko te lī ʼo te lāisi peʼe ko te tahi age ʼu meʼa. Ko te agaʼi fenua ʼaia, ʼe lagi haʼu mai te akonaki ʼaē ko te meʼa kai neʼe ina fakafiafia ia te ʼu laumālie kovi pea mo tāʼofi ia nātou ke mole natou fai he meʼa ʼe kovi ki te tagata pea mo tona ʼohoana. Tahi ʼaē meʼa, talu mai fualoa ʼe mole faʼa ʼiloʼi lelei ia te pikipikiga ʼo te lāisi pea mo te fānaunau, mo te fiafia, pea mo te maʼuli tologa. ʼE mahino ia, ko nātou fuli ʼaē ʼe fia nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe natou tekeʼi anai ia te ʼu taʼi agaʼi fenua heʼemaʼa ʼaia.—2 Kolonito 6:14-18.
18. Ko te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu fea ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai he tama mo he taʼahine ʼe nā fakatuʼutuʼu tonā ʼohoana pea mo natou ʼaē kā fakaafe?
18 Ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼe natou toe tekeʼi mo te ʼu aga Tāʼaga Lea 26:18, 19; Luka 6:31; 10:27) Pea ʼe mole natou faiga anai ke lahi fau te kātoaga ʼo te fai ʼohoana pea mo totogi kovi, ʼaē ko he aga ʼe mole fakahā ai te agavaivai, kae ko ‘he fakahāhā koloa ia.’ (1 Soane 2:16) Kapau ʼe kotou teuteu ʼohoana, ʼaua naʼa galo kiā koutou ʼe loto ia Sehova ke liliu tokotou ʼaho makehe ʼaia, ko he ʼaho ʼe feala ke kotou manatuʼi tuʼumaʼu anai ʼaki he loto fiafia, kae mole ʼaki he loto fakahemala. *
fakamālama ʼaē ʼe feala ke puli ai te ʼuhiga Kilisitiano ʼo te fai ʼohoana pea mo te lafeti ʼo te fai ʼohoana peʼe feala ke tūkia ai te leʼo ʼo loto ʼo ʼihi. Ohagē lā, ʼe mole natou fai anai ni ʼu palalau ʼe feala ai ke lotomamahi te taumātuʼa foʼou pea mo ʼihi peʼe ko he ʼu fakahuahua heʼeʼaoga, pea ʼe mole fai anai ni ʼu fakahuahua peʼe ko he ʼu palalau ʼe fakatupu ufiufi. (KO TE HIKI ʼO TE ʼIPU KAVA, ʼE ʼI AI KOA HONA FAKAʼUHIGA FAKALOTU?
19, 20. Koteā ʼaē ʼe ʼui ʼi te tohi ʼo ʼuhiga mo te kamataʼaga ʼo te hiki ʼaē ʼo te ʼipu kava, pea he koʼē ʼe mole fai e te kau Kilisitiano ia te agaʼi fenua ʼaia?
19 Ko te aga ʼe fai māhani ʼi te ʼu fai ʼohoana pea mo te tahi age ʼu lakaga, ʼe ko te hiki ʼo te ʼipu kava. ʼI te tohi Guide international des alcools et des cultures (Fakapilitānia) ʼo te taʼu 1995, ʼe ʼui fēnei ai: “Ko te hiki ʼo te ʼipu kava . . . ʼe lagi ko he aga ia neʼe fai ʼi te temi muʼa ʼi te ʼu sākilifisio ʼaē neʼe liligi ai te vai ki te ʼu ʼatua . . . ke feala ki te ʼu ʼatua ʼaia ke natou fakahoko he fakaʼamu, he faikole neʼe kole fakanounou age ʼaki te ʼu kupusiga palalau ʼaenī ko te ‘maʼuli fualoa’ peʼe ‘maʼuli manūʼia!’ ”
20 ʼE moʼoni, tokolahi te hahaʼi ʼe mole lagi natou ʼiloʼi ko te hiki ʼo te ʼipu kava ʼe ko he aga fakalotu peʼe ko he aga moʼo tekeʼi he malaʼia. Koia, ko te agaʼi fenua ʼaē ke hiki te ʼu ʼipu kava ki te lagi, ʼe lagi fakaʼuhiga ki he kole ʼe fai ki “selō” ki he mālohi fakalaumālie ke ina foaki he tapuakina, kae ʼe mole ko he tapuakina ʼe ʼalutahi mo te manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu.—Soane 14:6; 16:23. *
“KOUTOU ʼAĒ ʼE ʼOʼOFA KIĀ SEHOVA, KOTOU FEHIʼA KI TE MEʼA ʼAĒ ʼE KOVI”
21. Tatau aipē pe mole honatou pikipikiga mo te lotu, ko te ʼu ʼaho lalahi fea ʼaē ʼe mole kau anai kiai ia te kau Kilisitiano, pea koteā tona tupuʼaga?
21 ʼI te ʼiloga ʼaē ʼo te kua fakalialia ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai iā ʼaho nei, ʼaē ko he aga ia ʼe lagolago kiai ia Papiloni Lahi, ko ʼihi fenua ʼe natou lagolago fakapaʼaga ki he ʼu carnavals ʼe fai ʼi te taʼu fuli, ko he ʼu lafeti ʼe fakahāhā ai he ʼu meʼe heʼeʼaoga, pea ʼe feala aipē ke fakamaʼuhigaʼi te maʼuli ʼo te tagata ʼe fia fai tagata pea mo te fafine ʼe fia fai fafine. ʼE lelei koa ki he tahi ‘ ʼe ʼofa kiā Sehova’ ke kau peʼe ke mamata ki te ʼu taʼi aga ʼaia? Kapau ʼe kau peʼe mamata ki te ʼu aga ʼaia, ʼe fehiʼa moʼoni koa ia ki te meʼa ʼaē ʼe kovi? (Pesalemo 1:1, 2; 97:10) ʼE lelei age hatatou faʼifaʼitakiʼi ia te aga ʼa te tagata fai pesalemo ʼaē neʼe faikole fēnei: “Leʼei kehe ʼoku mata ke ʼaua naʼa sio ki te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa”!—Pesalemo 119:37.
22. Ko te temi fea ʼaē ʼe lagi fai ai e he Kilisitiano ia he tonu ʼo mulimuli ki tona leʼo ʼo loto peʼe kau anai ki he fakafiafia peʼe kailoa?
22 ʼI te ʼu ʼaho lalahi ʼo te mālamanei, ʼe tokaga anai he Kilisitiano ki tana aga ke ʼaua naʼa manatu e ʼihi ʼe kau ki he ʼaho lahi ʼo te mālama. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Peʼe kotou kakai, peʼe kotou ʼiʼinu, peʼe ko he faʼahiga meʼa pē ʼe kotou fai, kotou fai te ʼu meʼa fuli moʼo fakakolōliaʼi ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 10:31; vakaʼi ʼi te ʼu pāsina 158 ki te 159, ia te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ko tona kupu tāfito “Tou Fai He ʼu Tonu ʼe Fakapotopoto.”) ʼI te tahi age faʼahi, kapau ʼi he agaʼi fenua peʼe ko he fakafiafia ʼe mole maʼu ai he agaaga ʼo te lotu hala, pea kapau ʼe mole pipiki ki he faʼahi fakapolitike peʼe ko te tauhi ki te fenua, pea kapau ʼe mole fakafeagai ki he ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, pea ʼe tahi fai anai e te kau Kilisitiano tana tonu peʼe kau anai kiai peʼe kailoa. ʼI te temi ʼaē ʼe ina fai ai tana tonu ʼaia, ʼe ina manatuʼi anai ia te leʼo ʼo loto ʼo ʼihi, ke ʼaua naʼa tūkia ai he tahi.
TOU FAKAKOLŌLIAʼI TE ʼATUA ʼAKI TATATOU ʼU PALALAU PEA MO TATATOU AGA
23, 24. ʼE tou lava foaki feafeaʼi he fakamoʼoni ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu lēkula faitotonu ʼa Sehova?
23 Maʼa te hahaʼi tokolahi, ko te ʼu ʼaho fakafiafia ʼaē ʼe fai ʼi te Tāʼaga Lea 11:25; Tagata Tānaki 3:12, 13; 2 Kolonito 9:7) ʼE tou leleiʼia lolotoga te taʼu hatatou fakatahi mo nātou ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ai, kae ʼuhi ko totatou ʼofa ʼaē ki te ʼAtua pea mo tana ʼu lēkula faitotonu, ʼe mole tou fia ʼulihi ia te ʼu lakaga fakafiafia ʼaia ʼaki he ʼu agaʼi fenua ʼe fehiʼa kiai.—Vakaʼi ʼi te pāsina 156, ia te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ko tona kupu tāfito “Ko Te Tauhi Moʼoni ʼAē ʼe Ina Foaki Ia Te Fiafia ʼAē ʼe Lahi Age.”
mālamanei ʼe ko he ʼu lakaga tāfito ke natou fakatahitahi ai mo te fāmili pea mo te ʼu kaumeʼa. Koia kapau ʼe talanoa hala he tahi ʼo ʼuhiga mo tatatou aga ʼaē ʼe mulimuli ki te Tohi-Tapu, ʼo ina ʼui ʼe mole tou ʼofa peʼe tou fefeka fau, ʼe feala ke tou fakamahino fakalelei age, ʼe maʼuhiga ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼu fakatahitahi ʼe lelei fakafāmili pea mo te ʼu kaumeʼa. (24 Neʼe fua lelei ki ʼihi kau Fakamoʼoni ia tanatou vaevae mo te hahaʼi ʼaē neʼe natou fia ʼiloʼi moʼoni ia te ʼu puani ʼaē ʼi te kāpite 16 ʼo te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? * Kae kotou manatuʼi ʼe tou faigaʼi ke malave te logo lelei ki te loto ʼo te hahaʼi kae mole tou faiga tātou ke tou fihi mo nātou. Koia kotou aga fakaʼapaʼapa, mo taupau he agamalū, pea “ke lelei tuʼumaʼu takotou ʼu palalau pea ke konakonaʼi ʼaki te māsima.”—Kolose 4:6.
25, 26. ʼE lava tokoni feafeaʼi te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ke mālohi tanatou tui pea mo tonatou ʼofa ʼaē kiā Sehova?
25 ʼI totatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova, neʼe lelei totatou akoʼi. ʼE tou ʼiloʼi, pe koʼē ʼe tou tui pea mo fai he ʼu meʼa kae tou tekeʼi ʼihi age meʼa. (Hepeleo 5:14) Koia ʼu mātuʼa, kotou akoʼi takotou ʼu fānau ke natou fakakaukauʼi te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. ʼI takotou fai fēia, ʼe kotou fakalotomālohi ai tanatou tui, ʼo kotou tokoni ai kiā nātou ke natou fai he ʼu tali ʼaki te Tohi-Tapu kiā nātou ʼaē ʼe faifehuʼi age ʼo ʼuhiga mo tanatou tui, pea ke natou ʼiloʼi ai ʼe ʼofa Sehova kiā nātou.—Isaia 48:17, 18; 1 Petelo 3:15.
26 Ko nātou fuli ʼaē ʼe tauhi ki te ʼAtua “ ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni” ʼe natou tekeʼi ia te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe fakafeagaʼi ki te Tohi-Tapu pea mo natou toe faiga ke natou aga fakahagatonu iā meʼa fuli pē ʼi tonatou maʼuli. Iā ʼaho nei, ʼe manatu ia te tokolahi ʼe mole he tahi ʼe feala ke aga fakahagatonu. Kae ohagē ko te meʼa ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te kāpite kā hoa mai, ko te ʼu ala ʼa te ʼAtua ʼe lelei tuʼumaʼu pē ia.
^ pal. 3 Vakaʼi ʼi te ʼu pāsina 148 ki te 149, ia te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ko tona kupu tāfito “ ʼE Tonu Koa Ke Au Kau Ki Te ʼAho Lahi ʼAenī?” Ko te lisi ʼo te ʼu ʼaho “taputapu” pea mo te ʼu ʼaho lalahi ʼe tuʼu ʼi te Index des publications de la Société Watch Tower, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
^ pal. 5 ʼO mulimuli ki te lau ʼo te temi ʼi te Tohi-Tapu pea mo te hisitolia, neʼe lagi tupu ia Sesu ʼi te ʼaho 2 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼi te māhina ʼo te Kaletalio Sutea ko Etanime, ʼaē ʼi tatatou kaletalio ʼe tō mo te ʼu māhina ʼo Sepetepeli mo ʼOketopeli.—Vakaʼi ʼi te Lua Tohi Étude perspicace des Écritures, ʼi te pāsina 21, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
^ pal. 11 Vakaʼi ʼi te pāsina 150, ia te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ko tona kupu tāfito “Te ʼu ʼAho ‘Taputapu’ Pea Mo Te Tauhi ʼAē ʼe Fai Kiā Satana.”
^ pal. 11 ʼI te fuakava ʼo te Lao, neʼe fakamaʼua ki he fafine, ʼi tana ʼosi faifānau, ke ina momoli ki te ʼAtua he mōlaga ki te agahala. (Levitike 12:1-8) Neʼe ko he fakamanatu fakaʼofaʼofa ʼaia ʼo te tuku holo e te ʼu mātuʼa ia te agahala ki tanatou fānau, pea ko te lao ʼaia neʼe tokoni ki te kau Iselaele ke natou maʼu he manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te tupu ake ʼa he tamasiʼi pea mo tāʼofi ia nātou ke mole natou mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua fakapagani ʼo ʼuhiga mo te fakamanatu ʼo te ʼaho tupu.—Pesalemo 51:5.
^ pal. 13 Neʼe toe fakaʼuhiga ia te Pāsikate ki te tauhi ʼo Astarte, te ʼatua fafine ʼo te fānaunau ʼo te fenua ʼo Fenisia, ʼaē neʼe fakatātā ʼaki te fuaʼi moa pea mo te lapino. ʼI te ʼu fakatātā ʼo Astarte, ʼe fakahā lelei tona ʼu koga tapu peʼe fakatātā mo he lapino ʼi tona tafa pea mo he foʼi fuaʼi moa ʼi tona nima.
^ pal. 18 Vakaʼi ia te ʼu ʼalatike e lua ʼo ʼuhiga mo te ʼu fai ʼohoana pea mo te ʼu fakafiafia ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 2006, ʼi te ʼu pāsina 8 ki te 17.
^ pal. 20 Vakaʼi ia Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Malesio 2007, ʼi te ʼu pāsina 30 ki te 31.
^ pal. 24 Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.