Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Japta 14

Yumi No Mekem Enikaen Fasin Blong Giaman Mo Stil

Yumi No Mekem Enikaen Fasin Blong Giaman Mo Stil

“Mifala i wantem tumas we oltaem mifala i stap mekem i stret nomo.”—HIBRUS 13:18.

1, 2. ?From wanem Jeova i glad taem hem i luk we yumi traehad blong blokem enikaen fasin blong giaman mo stil? Givim wan eksampol blong soemaot filing blong hem.

WAN mama wetem smol boe blong hem, tufala i kamaot long wan stoa. Wantaem nomo, smol boe i sek mo fes blong hem i jenis. Hem i stap karem wan smol pleplei long han blong hem. Hem i bin tekem samting ya long stoa, be hem i fogetem blong askem long mama blong hem sipos hem i save pem blong hem. Hem i singaot mama blong hem blong talem long hem. Smol boe ya i harem nogud tumas. Ale, mama blong hem i toktok gud long hem, mo i tekem hem i gobak long stoa blong hem nao i givimbak pleplei ya mo i talem sore. Mama ya i harem gud mo i praod long smol boe blong hem. ?From wanem?

2 Wan samting we i mekem ol papa mama oli harem gud tumas, hemia taem oli luk we ol pikinini blong olgeta oli stap kasem save se i nogud blong giaman mo stil. Papa blong yumi long heven, we hem i “God blong trutok,” hem tu i harem gud. (Ol Sam 31:5, NW) Taem hem i luk we sloslo yumi fren moa wetem hem, hem i harem gud blong luk we yumi stap traehad moa blong blokem enikaen fasin blong giaman mo stil. Yumi wantem mekem hem i glad mo stap long laef ya we hem i lavem yumi, taswe yumi gat semfala filing olsem aposol Pol we i talem se: “Mifala i wantem tumas we oltaem mifala i stap mekem i stret nomo.” (Hibrus 13:18) Bambae yumi tokbaot fo haf blong laef blong yumi we plante taem i no isi blong mekem i stret long olgeta. Biaen bambae yumi tokbaot ol blesing we yumi kasem taem yumi blokem fasin blong giaman mo stil.

NO GIAMAN LONG YUMI WAN

3-5. (a) ?Wanem tok blong Baebol we i givim woning long yumi long saed blong fasin blong giaman long yumi wan bakegen? (b) ?Wanem bambae i givhan long yumi blong gat stret tingting long yumi wan?

3 Faswan samting we plante taem i hadwok long yumi, hemia blong no giaman long yumi wan bakegen. I isi nomo blong ol sinman oli giaman long olgeta bakegen. Tingbaot ol Kristin long Laodisia bifo, we oli ting se oli rijman long saed blong bilif, be oli stap giaman long olgeta nomo. Oli no rijman nating. Jisas i talem se oli ‘puaman we oli trabol gud, ae blong olgeta i blaen mo oli neked.’ !Tru ya, oli trabol gud ya! (Revelesen 3:17) Oli mekem trabol ya blong olgeta i kam bigwan moa from we oli stap giaman long olgeta wan bakegen.

4 Ating yu tingbaot tu we disaepol Jemes i givim woning se: “Sipos man i ting se hem i man blong God mo i stap ona gud long hem, be hem i no lukaot gud long ol toktok blong hem, man ya i stap giaman nomo. Fasin blong hem blong ona long God i blong nating nomo.” (Jemes 1:26) Sipos yumi ting se yumi save talem olkaen toktok we i no stret, mo long semtaem, mekem wosip we Jeova i glad long hem, yumi stap giaman long yumi wan nomo. Wosip olsem i blong nating nomo, yumi westem taem. ?Wanem i save givhan long yumi blong blokem fasin ya we i save spolem yumi?

5 Long sem japta blong Jemes, hem i talem se trutok blong Baebol i olsem wan glas we man i lukluk fes blong hem long hem. Jemes i talem se yumi mas stadi long ol nambawan loa blong God, mo stretem ol fasin blong yumi wetem ol loa ya. (Jemes 1:23-25) Baebol i save givhan long yumi blong lukluk yumi wan wetem tingting we i stret, we yumi no giaman long yumi bakegen, ale yumi naf blong luksave samting we yumi mas jenisim. (Ol Krae 3:40; Hagae 1:5) Yumi save prea long Jeova tu, mo askem hem blong luklukgud long yumi mo halpem yumi blong luksave ol nogud fasin we yumi gat, mo blong jenisim olgeta. (Ol Sam 139:23, 24) Fasin blong giaman long yumi wan i wan nogud fasin we i no isi blong luksave, from we i stap haed. Be yumi mas gat sem tingting olsem Papa blong yumi long heven long saed blong fasin ya. Ol Proveb 3:32 (NW) i talem se: “Jeova i no laekem nating man we ol rod blong hem oli kruked, be Hem i frengud wetem olgeta we oli mekem stret fasin.” Jeova i save halpem yumi blong gat sem filing olsem hem, mo blong luk yumi wan olsem we hem i luk yumi. Tingbaot tok blong Pol bakegen se: “Mifala i wantem tumas we oltaem mifala i stap mekem i stret nomo.” Yumi no save kam stret gud olgeta naoia, be yumi rili wantem mo yumi traehad fulwan blong yumi no giaman long yumi wan bakegen.

NO GIAMAN INSAED LONG FAMLE

Sipos yumi tok tru oltaem, yumi no save mekem ol fasin we man i mekem long haed

6. ?From wanem ol hasban mo waef oli mas tok tru oltaem? ?Sipos oli mekem olsem, oli no save foldaon long wanem nogud fasin?

6 Fasin blong no giaman, hemia wan fasin we i makemaot ol famle we oli Kristin. Taswe hasban mo waef tufala i no mas haedem samting, tufala i mas tok tru oltaem long tufala. Long mared blong ol Kristin, i no gat ples blong ol fasin blong spolem narafala mo ol doti fasin, olsem pleplei wetem filing blong narafala we i no hasban no waef blong yu, fren long fasin haed wetem samfala long Intenet, mo lukluk ol doti pija blong seks. Sam Kristin we oli mared finis oli tekem ol fasin olsem, mo oli haedem long hasban no waef blong olgeta. Hemia i no stret, hem i fasin blong giaman. I gud blong ridim tok ya blong gudfala man blong God, King Deved, se: “Mi mi no save go stap wetem ol man blong giaman. Mi no gat bisnes nating wetem ol man ya we oli [“haedem prapa fasin blong olgeta,” NW].” (Ol Sam 26:4) !Sipos yu yu mared finis, yu no mas joen long enikaen fasin we i pulum yu blong haedem prapa fasin blong yu long hasban no waef blong yu!

7, 8. Talem sam stori long Baebol we oli save halpem ol pikinini blong lanem se i nogud blong giaman mo stil.

7 Ol papa mama oli waes sipos oli yusum ol eksampol long Baebol blong tijim ol pikinini blong olgeta se i rong blong giaman mo stil. Long ol stori blong Baebol long saed blong olgeta we oli mekem nogud fasin ya, i gat stori blong Akan we i stil mo i traem blong haedem samting we hem i mekem; i gat Gehasi we i giaman blong kasem ol sas samting; mo i gat Judas we i stil mo i giaman blong spolem Jisas.—Josua 6:17-19; 7:11-25; 2 King 5:14-16, 20-27; Matiu 26:14, 15; Jon 12:6.

8 I gat ol stori tu long saed blong olgeta we oli gat gudfala fasin, oli no giaman mo oli no stil. Jekob i talem long ol pikinini blong hem blong givimbak mane we oli faenem long bag blong olgeta, from we hem i ting se wan man i mestem, nao i putum mane ya long bag blong olgeta. I gat stori blong Jeftaha mo gel blong hem. Gel blong hem i lego plante samting we hem i wantem, blong holem promes we papa blong hem i mekem. I gat eksampol blong Jisas tu we i no fraet blong talemaot hem long ol raf man we oli kam blong holem hem, blong mekem profet tok i kamtru mo blong protektem ol fren blong hem. (Jenesis 43:12; Jajes 11:30-40; Jon 18:3-11) Hemia sam nomo long olgeta stori we ol papa mama oli save faenem long Tok blong God, blong tijim ol pikinini blong olgeta blong laekem stret fasin mo tinghae long hem.

9. ?Ol papa mama oli mas lukaot gud long wanem samting, sipos oli wantem we eksampol blong olgeta i tijim pikinini blong olgeta blong no giaman mo no stil? ?From wanem gudfala eksampol blong olgeta i impoten?

9 From we ol papa mama oli mas tijim ol pikinini blong olgeta blong oli gat gudfala fasin ya, ol papa mama ya tu oli mas lukaot gud long fasin blong olgeta. Aposol Pol i talem se: “Yes i tru, yufala i save tijim ol narafala man. ?Be from wanem yufala i no save tijim yufala bakegen? Yufala i stap talem long olgeta se, ‘Bambae yu no mas stil.’ ?Be from wanem yufala i stap stil?” (Rom 2:21) Sam papa mama oli tijim pikinini se i nogud blong giaman mo stil, be olgeta oli mekem sam fasin blong giaman mo stil. Hemia i mekem tingting blong pikinini i fasfas. No maet papa no mama i stilim wan smol samting long wok, nao hem i mekem eskius se, “Masta i save finis se ol wokman bambae oli tekem ol smosmol samting olsem.” Maet tufala i talem sam tok we i no tru, nao tufala i mekem eskius se, “Mi mi giaman smol nomo.” Blong talem stret, nating we man i stilim wan smol samting no wan bigfala samting, be hemia fasin blong stil yet. Nating se man i giaman long saed blong wanem samting, mo i giaman smol nomo, be hemia fasin blong giaman yet. * (Luk 16:10, NTB) Ol pikinini oli luksave kwiktaem fasin tu fes, mo fasin ya i save mekem se taem oli gruap, olgeta tu oli kam man blong giaman. (Efesas 6:4) Be sipos oli luk gudfala eksampol blong papa mama blong no giaman mo no stil, ating bambae oli gruap wetem gudfala fasin ya, mo bambae oli leftemap nem blong Jeova long medel blong ol man blong wol ya we oli ting nating long ol stret fasin.—Ol Proveb 22:6.

NO GIAMAN INSAED LONG KONGREGESEN

10. ?Blong tok tru wetem ol Kristin brata sista blong yumi, yumi mas lukaot gud long wanem samting?

10 Sipos yumi joen oltaem wetem ol Kristin brata sista blong yumi, bambae yumi kasem plante janis blong lanem blong tok tru. Olsem yumi luk finis long Japta 12 blong buk ya, yumi mas lukaot gud olsem wanem yumi yusum presen ya we God i givim, hemia fasin blong toktok, antap moa taem yumi stap wetem ol Kristin brata sista blong yumi. I isi nomo blong ol storian blong yumi oli kam ol storian blong tokbaot man, mo maet oli kam nogud, oli spolem nem blong narafala. Sipos yumi talem wan stori we yumi bin harem be yumi no save se stori ya i stat olsem wanem, maet yumi stap mekem giaman toktok. Taswe i moagud we yumi no tokbaot samting ya. (Ol Proveb 10:19) Nating sipos yu save se stori ya i tru, be i no nid blong yu talemaot. Maet hem i bisnes blong narafala man, i no bisnes blong yu, no maet yu yu no kaen sipos yu talemaot olbaot. (1 Tesalonaeka 4:11) Samfala oli talem ol tok we i no kaen mo i no gat respek, nao oli mekem eskius from ol tok ya, oli talem se, ‘Hemia i trutok nomo.’ Be nating se i trutok, oltaem tok blong yumi i mas kaen mo i mas mekem narafala i harem gud.—Kolosi 4:6.

11, 12. (a) ?Olsem wanem samfala we oli mekem bigfala sin finis oli mekem i kam mowas? (b) ?Wanem sam giaman tingting we Setan i stap leftemap long saed blong ol bigfala sin, mo olsem wanem yumi save agensem olgeta? (c) ?Olsem wanem yumi save tok tru long ogenaesesen blong Jeova?

11 I impoten tumas we yumi tok tru long olgeta we oli lukaot long kongregesen. Samfala we oli mekem bigfala sin finis, oli mekem i kam mowas taem oli traem kavremap sin ya. Mo taem ol elda blong kongregesen oli askem olgeta, oli giaman nomo. Ol man olsem oli stat blong folem wan dabol laef, i min se, oli mekem wok blong Jeova be long semtaem oli stap mekem bigfala sin. Taem man i folem rod ya, ful laef blong hem i kam olsem wan bigfala giaman. (Ol Sam 12:2) Sam narafala oli talemaot long ol elda sam samting we oli tru, be oli haedem sam save we i impoten. (Ol Wok 5:1-11) Plante taem stamba blong fasin blong giaman olsem, hemia se man i bilivim ol giaman tok we Setan i stap leftemap.—Lukluk bokis long  pej 164-165, “Ol Giaman Tok Blong Setan Long Ol Bigfala Sin.”

12 I impoten tu blong tok tru long ogenaesesen blong Jeova, taem yumi ansarem ol kwestin long ol pepa we yumi fulumap. Olsem ripot blong prij, yumi mas lukaot gud se yumi raetem ol stret namba long hem. Sem mak long pepa we yumi fulumap blong askem blong mekem wan spesel wok, yumi no mas giaman long saed blong helt blong yumi no wan narafala samting long laef blong yumi.—Ol Proveb 6:16-19.

13. ?Sipos yumi mekem bisnes wetem wan Kristin brata no sista, yumi mas mekem olsem wanem blong yumi no stilim hem?

13 Fasin ya blong no giaman long ol Kristin brata sista blong yumi i mas joen wetem ol samting long saed blong bisnes tu. Samtaem, wan Kristin brata no sista i mekem bisnes wetem wan narafala Kristin. Tufala i mas lukaot gud se tufala i no joenem bisnes ya wetem wosip we tufala i mekem long Haos Kingdom mo long wok blong prij. Maet wan long tufala Kristin ya i wok blong narawan. Tingbaot sipos wan Kristin brata no sista i wok blong yu. Ale yu mas lukaot gud se yu no stilim hem, yu mas pem hem long stret taem, givim stret pei long hem, mo mekem ol pepa folem loa we oli blong givhan long hem. (1 Timoti 5:18; Jemes 5:1-4) Sipos yumi nao yumi wok blong wan Kristin brata no sista, yumi no mas les. (2 Tesalonaeka 3:10) Yumi no mas ting se hem i mas mekem long yumi olsem we yumi spesel, from we yumi Kristin brata no sista blong hem. Yumi no mas ting se hem i mas givim moa spel long yumi, mekem i gud moa long yumi, mo givim moa samting long yumi i bitim ol narafala man we oli wok blong hem.—Efesas 6:5-8.

14. ?Taem tu Kristin i joen blong mekem bisnes tugeta, i waes we tufala i mekem wanem? ?From wanem?

14 ?Olsem wanem sipos yu joen long wan bisnes wetem wan narafala Kristin? Maet yutufala i putum mane i go long bisnes ya, no maet yu yu askem lon long hem. Baebol i talem wan impoten rul we i wokgud: !Raetem wan kontrak we yutufala evriwan i agri long hem! Yu save mekem olsem Jeremaea. Taem hem i pem wan graon, hem i saenem wan pepa we i gat ol toktok blong graon i stap long hem, wetem wan narafala pepa we i kopi blong hem, mo i tekem ol man oli kam blong oli witnes long nem blong hem. Nao hem i putum tufala pepa ya oli stap long wan sef ples we hem i save lukluk bakegen sipos i nidim. (Jeremaea 32:9-12; lukluk tu long Jenesis 23:16-20.) Taem tufala Kristin i mekem bisnes tugeta mo tufala i raetem wan kontrak, saenem, mo tufala i tekem sam man oli kam blong witnes long nem blong tufala, hemia i no soem se tufala i no trastem tufala. Defren olgeta, kontrak ya i save blokem trabol, i save mekem se tufala i savegud tingting blong tufala, bambae tufala i no harem nogud long tufala biaen, mo i save blokem raorao we i mekem tufala i seraot. Ol Kristin we oli mekem bisnes tugeta oli mas rimemba se i no stret blong spolem pis mo fasin joengud insaed long kongregesen from wan trabol long saed blong bisnes. *1 Korin 6:1-8.

NO GIAMAN LONG OL MAN BLONG WOL

15. ?Wanem tingting blong Jeova long saed blong fasin blong giaman mo stil long bisnes? ?Nating se plante man oli mekem fasin ya, olsem wanem long ol Kristin?

15 I no insaed long kongregesen nomo we wan Kristin i no mas giaman. Pol i talem se: “Mifala i wantem tumas we oltaem mifala i stap mekem i stret nomo.” (Hibrus 13:18) Taem yumi mekem bisnes wetem ol man blong wol, Jeova i wantem se yumi no giaman. Buk blong Ol Proveb i talem fo taem se man i mas yusum skel we i stret gud nomo. (Ol Proveb 11:1; 16:11; 20:10, 23) Long taem bifo, ol man oli yusum skel blong skelem ol samting we oli salem mo blong skelem mane blong man we i pem. Sam bisnesman oli mekem i no stret, oli jenisim skel blong olgeta blong giaman long ol man. * !Jeova i no laekem nating fasin ya! Blong stap long laef ya we God i lavem yumi, yumi mas strong blong blokem ol fasin blong giaman mo stil taem yumi mekem bisnes.

16, 17. ?Wanem kaen fasin blong giaman mo stil we plante man oli mekem tede? ?Ol trufala Kristin oli strong blong holem wanem fasin?

16 Setan i rula blong wol ya. From samting ya, yumi no sapraes we ol man raonabaot long yumi oli giaman mo stil. Ating evri dei yumi fesem wan traem we i pulum yumi blong giaman no stil. Taem ol man oli stap lukaot wok mo oli mas fulumap pepa blong talem ol save we oli gat, plante long olgeta oli giaman, oli talem se oli save sam wok no oli gat setifiket, be i no tru. Taem sam man oli fulumap ol pepa blong imigresen, takis, insurens, mo ol narafala samting olsem, oli givim ol ansa we oli no tru, blong kasem samting we oli wantem. Plante yangfala long skul oli stilim ansa blong narafala long ol eksam. Taem oli raetem ol ripot no stori long skul, maet oli lukluk Intenet nao oli kopi ol save blong narafala we oli faenem, mo mekem olsem we ol save ya i kamaot long tingting blong olgeta nomo. Oli giaman se hemia wok blong olgeta be i rili wok blong narafala. Samfala oli pem ol haeman we oli gat kruked fasin, blong kasem samting we oli wantem. Yumi save se i mas gat ol fasin olsem long wol ya, from we plante man oli ‘tingbaot olgeta nomo, oli wantem mane tumas, mo oli no wantem ol fasin we i gud.’—2 Timoti 3:1-5.

17 Ol trufala Kristin oli holem strong tingting blong no mekem ol fasin ya. I tru, samting ya i no isi. Plante taem i luk olsem we ol man we oli giaman mo stil oli win, mo laef blong olgeta i rongud. (Ol Sam 73:1-8) Maet sam trufala Kristin oli trabol long saed blong mane from we oli wantem mekem i stret “oltaem.?Olsem wanem? ?I blong nating nomo we oli mekem gudfala fasin olsem? !Nogat! ?From wanem i no blong nating nomo? ?Wanem ol blesing we man i kasem taem hem i no giaman mo i no stil?

?MAN WE I NO GIAMAN MO I NO STIL I KASEM WANEM BLESING?

18. ?Olsem wanem gudnem we yumi gat from we yumi no giaman mo yumi no stil i save givhan bigwan long yumi?

18 Taem man i gat gudnem olsem wan man we i no giaman, i no stil, mo ol narafala oli save trastem hem, hemia i gud tumas. I no gat plante samting long laef we oli gud olsem. (Lukluk bokis long  pej 167, “?Mi Mi Giaman Mo Stil?”) !Mo tingbaot—yumi evriwan i save gat gudnem! Ol man we oli gat save, no mane, maet oli gat wan naes fes mo bodi, wan haenem, no wan narafala samting we oli bon wetem, be oli no save gat gudnem from. Tru ya, plante man oli neva kasem wan gudnem. Smol man nomo oli gat. (Maeka 7:2) Maet samfala oli jikim yu from we yu no mekem ol fasin blong giaman mo stil, be sam narafala bambae oli glad long yu, mo bambae oli trastem mo respektem yu. Plante Witnes blong Jeova oli luk se fasin blong olgeta blong no giaman mo no stil i givhan long olgeta tu long saed blong mane. Oli no lusum wok blong olgeta taem masta i sakemaot ol narafala we oli giaman mo stil, mo oli faenem wok taem wan masta i nidim wan man we hem i save trastem gud hem.

19. ?Sipos yumi no giaman mo yumi no stil, samting ya bambae i mekem wanem long voes blong hat blong yumi mo fasin fren blong yumi wetem Jeova?

19 Maet samting olsem i no hapen long yu, be nating, bambae yu luk se taem yu no giaman mo yu no stil, yu yu kasem ol narafala bigfala blesing. Bambae tingting blong yu i no stikim yu. Pol i raetem se: “Mifala i harem se . . . tingting blong mifala i klin gud nomo.” (Hibrus 13:18) Mo tu, Papa blong yumi long heven we i lavem ol man we oli no giaman mo oli no stil, bambae hem i luk gudfala fasin blong yu. (Ol Sam 15:1, 2; Ol Proveb 22:1) Yes, taem yumi no giaman mo yumi no stil, yumi stap long laef ya we God i lavem yumi, mo i no gat wan blesing we i bigwan moa i winim hemia. Long nekis japta bambae yumi tokbaot samting we i joen wetem poen ya: tingting blong Jeova long saed blong wok.

^ par. 9 Sipos wan long kongregesen i gohed blong giaman blong spolem nem blong narafala, mo i minim nomo blong mekem fasin ya, maet ol elda oli mekem hem i pas long kot komiti.

^ par. 14 Blong faenemaot wanem we yu save mekem taem wan bisnes i foldaon, lukluk Sam Moa Save, long pej 222-223.

^ par. 15 Long taem bifo, plante bisnesman we oli salem olting, oli yusum wan skel we i giaman se ol samting ya oli hevi moa, mo taem oli pem olting, oli yusum wan skel we i giaman se ol samting ya oli no hevi. Olsem nao, oli win long tufala rod ya evriwan. Samfala oli yusum wan skel we wansaed han blong hem i longfala moa no i hevi moa i bitim narasaed, nao long rod ya tu oli stilim ol man.