Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 14

Ye Anɔkwa yɛ Nii Fɛɛ Mli

Ye Anɔkwa yɛ Nii Fɛɛ Mli

“Wɔmiitao akɛ wɔba wɔjeŋ fɛfɛo [loo wɔye anɔkwa] yɛ nii fɛɛ mli.”—HEBRIBII 13:18.

1, 2. Mɛni hewɔ kɛ́ Yehowa na akɛ wɔmiibɔ mɔdɛŋ ni wɔye anɔkwa lɛ etsui nyɔɔ emli lɛ? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ aha.

NYƐ ko kɛ ebi nuu fioo ko je kpo kɛjɛ shwapo ko mli. Gbekɛ lɛ wa damɔ shi trukaa, ni etsake ehiɛ. Ehiɛ tsobi bibioo ko ni ekɔ yɛ shwapo lɛ mli lɛ yɛ edɛŋ. Ehiɛ kpa nɔ akɛ ekɛbaafɔ̃ he ni ekɔ yɛ lɛ loo ní ebi emami koni ehe eha lɛ. Akɛni egba enaa hewɔ lɛ, ebi emami koni eye ebua lɛ. Emami shɛje emii ni ekɛ lɛ tee shwapo lɛ mli koni ekɛ tsobi lɛ ayafɔ̃ he ni ekɔ yɛ lɛ ní ekpa fai. Be mli ni ekɛ tsobi lɛ fɔ̃ shi ni ekpa fai lɛ, emami tsui nyɔ emli ni emii shɛ ehe. Mɛni hewɔ?

2 Be fɛɛ be ni fɔlɔi aaana akɛ amɛbii lɛ miiyɔse akɛ sɛɛnamɔ yɛ anɔkwayeli he lɛ, amɛnáa miishɛɛ naakpa. Nakai nɔŋŋ eji yɛ wɔŋwɛi Tsɛ, ni ji “Nyɔŋmɔ anɔkwafo” lɛ hu gbɛfaŋ. (Lala 31:6) Kɛ́ ena akɛ wɔmiida yɛ mumɔŋ, ni wɔmiibɔ mɔdɛŋ koni wɔye anɔkwa lɛ, etsui nyɔɔ emli. Akɛni wɔmiisumɔ ni wɔsa ehiɛ ni wɔhi esuɔmɔ lɛ mli hewɔ lɛ, wɔwieɔ taakɛ bɔfo Paulo wie lɛ akɛ: “Wɔmiitao akɛ wɔba wɔjeŋ fɛfɛo [loo wɔye anɔkwa] yɛ nii fɛɛ mli.” (Hebribii 13:18) Nyɛhaa wɔgbalaa wɔjwɛŋmɔ kɛyaa shihilɛ mli hei titri ejwɛ ni bei komɛi lɛ ewaa kɛhaa wɔ akɛ wɔɔye anɔkwa lɛ nɔ. No sɛɛ lɛ wɔbaasusu jɔɔmɔi komɛi ni anɔkwayeli haa anáa lɛ ahe.

OKƐ ANƆKWAYELI APƐI OMLI

3-5. (a) Te Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ yɛ oshara ni yɔɔ mɔ he lakamɔ he lɛ he ehaa tɛŋŋ? (b) Mɛni baaye abua wɔ koni wɔna wɔhe taakɛ wɔji diɛŋtsɛ lɛ?

3 Klɛŋklɛŋ lɛ, ewaa kɛhaa wɔ akɛ wɔɔna wɔhe taakɛ wɔji lɛ. Ákɛ adesai ni yeee emuu lɛ, ewaaa akɛ wɔɔlaka wɔ diɛŋtsɛ wɔhe. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yesu kɛɛ Kristofoi ni yɔɔ Laodikea lɛ akɛ amɛlakaa amɛhe akɛ amɛji niiatsɛmɛi, yɛ be mli ni yɛ anɔkwale mli lɛ mumɔŋ “ohiafo kɛ shwilafo kɛ heyayaiatsɛ” ji amɛ—amɛnii yɛ mɔbɔ diɛŋtsɛ. (Kpojiemɔ 3:17) Amɛhe ni amɛlaka nɛɛ ha amɛyaje oshara kpele mli.

4 Ekolɛ okai akɛ kaselɔ Yakobo bɔ kɔkɔ akɛ: “Shi kɛ́ efeɔ nyɛteŋ mɔ ko akɛ Nyɔŋmɔ jálɔ ji lɛ ni ewooo elilɛi manyoflɛ shi moŋ eshishiuɔ etsui lɛ, nɛkɛ gbɔmɔ nɛɛ jamɔ lɛ yaka ni.” (Yakobo 1:26) Kɛ́ efeɔ wɔ akɛ wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔlilɛi lɛ atsu nii yɛ gbɛ gbonyo nɔ, ní fɛɛ sɛɛ lɛ Yehowa akpɛlɛ wɔjamɔ lɛ nɔ lɛ, no lɛ wɔmiilaka wɔhe. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, jamɔ ni wɔkɛhaa Yehowa lɛ baafee yaka, sɛɛnamɔ kome folo po baŋ he. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔtsi wɔhe kɛjɛ su gbonyo nɛɛ he?

5 Yakobo kɛ Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ mli anɔkwale lɛ to ashwishwɛ he yɛ kukuji ni tsɔ nakai ŋmalɛ lɛ hiɛ lɛ amli. Ewo wɔ hewalɛ ní wɔpɛi Nyɔŋmɔ mla ni eye emuu lɛ mli koni wɔfee tsakemɔi ni he hiaa lɛ. (Kanemɔ Yakobo 1:23-25) Biblia lɛ baanyɛ aha wɔna mɛi ni wɔji diɛŋtsɛ koni wɔna hei ni ehe baahia ni wɔfee tsakemɔi yɛ lɛ. (Yeremia Yaafo 3:40; Hagai 1:5) Wɔbaanyɛ wɔsɔle wɔbi Yehowa koni etao wɔmli, koni eha wɔna wɔfatɔi ni yɔɔ hiɛdɔɔ lɛ koni wɔtsu he nii. (Lala 139:23, 24) Esa akɛ wɔbu anɔkwa ni ayeee lɛ taakɛ wɔŋwɛi Tsɛ lɛ buɔ lɛ lɛ, ejaakɛ bei pii lɛ wɔnifeemɔi komɛi tsɔɔ akɛ wɔyeee anɔkwa shi wɔnaaa lɛ nakai. Abɛi 3:32 lɛ kɛɔ akɛ: “Yehowa miihi kutumpɔfo; shi mɛi ni ja ekɛbɔɔ.” Yehowa baanyɛ eye ebua wɔ koni wɔnu nii ahe tamɔ lɛ, ni wɔna wɔhe taakɛ enaa wɔ lɛ. Ha ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ Paulo kɛɛ akɛ: ‘Wɔmiitao akɛ wɔye anɔkwa yɛ nii fɛɛ mli.’ Eyɛ mli akɛ wɔnyɛŋ wɔye emuu bianɛ moŋ, shi wɔmiisumɔ ni wɔye anɔkwa.

YE ANƆKWA YƐ OWEKU LƐ MLI

Anɔkwayeli haŋ wɔtee kɛfee nɔ ko fɔŋ

6. Mɛni hewɔ ehe hiaa ni gbalashihilɛ mli hefatalɔi kɛ amɛhe awie anɔkwale lɛ, ni mɛɛ osharai enɛ feemɔ baaha amɛkwa?

6 Esa akɛ anɔkwayeli afee nɔ titri ni kadiɔ Kristofoi aweku. No hewɔ lɛ, esa akɛ wumɛi kɛ ŋamɛi kɛ amɛhe awie anɔkwale ni amɛkɛ nɔ ko akɛtee amɛhe. Esaaa akɛ Kristofoi ni ebote gbalashihilɛ mli lɛ kɛ amɛhe woɔ nifeemɔi ni he tseee ni yeɔ awui, tamɔ bɔlɛnamɔ henumɔi ni amɛaaná amɛha mɔ ko ni jeee amɛhefatalɔ, naanyobɔɔ fɔŋ ni akɛ mɛi bɔɔ yɛ teemɔŋ yɛ Internet lɛ nɔ, loo bɔlɛnamɔ he mfoniri akwɛmɔ mli. Gbalashihilɛ mli hefatalɔi komɛi ni ji Kristofoi lɛ kɛ amɛhe ewo jeŋba shara ni tamɔ nɛkɛ mli ni amɛkɛtee amɛhefatalɔi ni yeee fɔ lɛ. Enɛ feemɔ etsɔɔɔ anɔkwayeli. Kadimɔ Maŋtsɛ David ni ye anɔkwa lɛ wiemɔi lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mikɛ yakayaka gbɔmɛi trako shi, ni mikɛ osatofoi hu ebɔko.” (Lala 26:4) Kɛ́ obote gbalashihilɛ mli lɛ, okɛ ohe akawo jeŋba ko ni ekolɛ ebaaha okɛ onifeemɔi atee ohefatalɔ lɛ mli kɔkɔɔkɔ!

7, 8. Mɛɛ Biblia mli nɔkwɛmɔnii baanyɛ aye abua gbekɛbii ní amɛyɔse sɛɛnamɔ ni yɔɔ anɔkwayeli he?

7 Kɛ́ fɔlɔi miitsɔɔ amɛbii lɛ sɛɛnamɔ ni yɔɔ anɔkwayeli he lɛ, nilee yɛ mli akɛ amɛkɛ Biblia mli nɔkwɛmɔnii aaatsu nii. Saji ni amɛbaanyɛ amɛkɛtsu nii kɛ́ amɛmiiwie mɛi ni yeee anɔkwa lɛ ahe lɛ ekomɛi ji, Akan ní ju ni eka akɛ ekɛaatee lɛ; Gehazi ní male koni ená jwetrii lɛ; kɛ Yuda ní ju ni emale kɛtsɔɔ Yesu sɛɛ gbɛ lɛ.—Yoshua 6:17-19; 7:11-25; 2 Maŋtsɛmɛi 5:14-16, 20-27; Mateo 26:14, 15; Yohane 12:6.

8 Saji ni amɛbaanyɛ amɛkɛtsu nii kɛ́ amɛmiiwie mɛi ni ye anɔkwa lɛ ahe lɛ ekomɛi ji, Yakob ni wo ebihii lɛ hewalɛ koni amɛkɛ shika ni amɛna yɛ amɛfɔlɔtɔi lɛ amli lɛ aku sɛɛ aya, akɛni enu he akɛ ekolɛ jeee gbɛ aje akɛwo mli lɛ; Yefta kɛ ebiyoo ni kɛ ehe shã afɔle, koni etsɛ kɛtsu shi ni ewo lɛ he nii lɛ; kɛ Yesu ni kɛ ekãa jie ehe kpo etsɔɔ asafo ko ni feɔ basabasa, ni ekɛwo gbalɛ obɔ ni ekɛbu enanemɛi ahe lɛ. (1 Mose 43:12; Kojolɔi 11:30-40; Yohane 18:3-11) Ekolɛ nɔkwɛmɔnii fioo nɛɛ baaha fɔlɔi ana akɛ saji ni he hiaa ni baanyɛ aye abua amɛ ni amɛtsɔse amɛbii lɛ koni amɛsumɔ anɔkwayeli ni amɛna akɛ sɛɛnamɔ yɛ he akɛ amɛaaye anɔkwa lɛ yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli.

9. Kɛ́ fɔlɔi miitao ni amɛfee anɔkwayeli he nɔkwɛmɔnɔ amɛha amɛbii lɛ, mɛni esa akɛ amɛkwa, ni mɛni hewɔ nɔkwɛmɔnɔ ni tamɔ nɛkɛ ni amɛaafee lɛ he hiaa lɛ?

9 Ehe miihia waa ni fɔlɔi afee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa kɛ́ amɛnitsɔɔmɔ yɛ sane nɛɛ he lɛ baaye omanye lɛ. Bɔfo Paulo kɛɛ akɛ: “Agbɛnɛ bo ni otsɔɔ mɛi krokomɛi anii lɛ, otsɔɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe; oshiɛɔ akɛ akaju, shi ojuɔ.” (Romabii 2:21) Fɔlɔi komɛi haa amɛbii lɛ ayiŋ futuɔ amɛ, ejaakɛ amɛtsɔɔ amɛbii lɛ akɛ esa akɛ amɛye anɔkwa, shi amɛ diɛŋtsɛ lɛ amɛyeee anɔkwa. Ekolɛ kɛ́ amɛju nibii bibii yɛ amɛnitsumɔhe loo amɛmale lɛ, amɛjieɔ amɛnaa akɛ “Oo, amɛle akɛ mɛi baakɔ eko” loo “Kɛ́ efi lɛ akɛbalaa he, naagba ko bɛ he.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, juu fɛɛ juu lɛ juu ni, ekɔɔɔ he eko nɔ ni aju lɛ jara, ni amale fɛɛ amale lɛ amale ni, ekɔɔɔ he eko sane he ni ekɔɔ kɛ bɔ ni ejeee hiɛdɔɔ sane ha lɛ. * (Kanemɔ Luka 16:10) Gbekɛbii ahe yɛ oya kɛ osatofeemɔ yɔsemɔ, ni ebaanyɛ eye amɛ awui waa. (Efesobii 6:4) Shi kɛ́ amɛtsɔ amɛfɔlɔi lɛ anifeemɔi anɔ amɛkase anɔkwayeli lɛ, ekolɛ ewaŋ kwraa kɛhaŋ amɛ akɛ amɛaawo Yehowa hiɛ nyam yɛ jeŋ ni ayeee anɔkwa yɛ mli nɛɛ mli.—Abɛi 22:6.

YE ANƆKWA YƐ ASAFO LƐ MLI

10. Eyɛ mli akɛ esa akɛ Kristofoi kɛ amɛhe awie anɔkwale moŋ, shi mɛni esa akɛ wɔkwɛ wɔhe nɔ jogbaŋŋ yɛ he?

10 Nyɛmimɛi Kristofoi ni wɔkɛbɔɔ lɛ haa wɔnáa hegbɛi babaoo kɛkaseɔ anɔkwayeli. Taakɛ wɔkase yɛ Yitso 12 lɛ, ehe miihia ni wɔkwɛ bɔ ni wɔkɛ nikeenii ni ji wiemɔ lɛ tsuɔ nii wɔhaa lɛ jogbaŋŋ, titri lɛ yɛ wɔmumɔŋ nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ ateŋ. Ewaaa akɛ sanegbaa folo kɛkɛ aaatsɔ oshekuyeli loo heguɔgbee po! Kɛ́ wɔnu sane ko ni wɔleee anɔkwale ni yɔɔ mli ní wɔyatã wɔha mɛi krokomɛi lɛ, ekolɛ no baaha wɔgbɛ amale wɔshwã, no hewɔ lɛ ehe miihia ni wɔmɔ wɔnaabu mli. (Abɛi 10:19) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ekolɛ wɔle akɛ sane lɛ ji anɔkwale, shi no etsɔɔɔ akɛ nilee yɛ mli akɛ wɔɔkɛɛ mɛi krokomɛi. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ sane lɛ kɔɔɔ wɔhe, loo ekolɛ ebafeŋ nɔ ni hi akɛ wɔɔwie he wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi. (1 Tesalonikabii 4:11) Mɛi komɛi wieɔ kpookpoo ni amɛkɛɔ akɛ no tsɔɔ akɛ amɛwieɔ anɔkwale, shi esa akɛ wɔwiemɔi ahe aba nyam ni ŋoo ahi mli daa.—Kanemɔ Kolosebii 4:6.

11, 12. (a) Mɛɛ gbɛ̀i anɔ mɛi komɛi ni efee eshai ni yɔɔ hiɛdɔɔ lɛ haa amɛsane lɛ mli woɔ wu? (b) Mɛni ji Satan amalei komɛi ni kɔɔ eshai ni yɔɔ hiɛdɔɔ he, ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔkwa enɛɛmɛi? (d) Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkɛ Yehowa asafo lɛ awie anɔkwale lɛ?

11 Ehe miihia waa akɛ wɔkɛ mɛi ni nyiɛɔ hiɛ yɛ asafo lɛ mli lɛ aaawie anɔkwale. Mɛi komɛi ni efee eshai ni yɔɔ hiɛdɔɔ lɛ tsimɔɔ eshai lɛ anɔ ni amɛmaleɔ kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ bi amɛ sane yɛ he, ni no haa amɛyaa nɔ amɛfeɔ eshai babaoo. Mɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ hiɛɔ hiɛ enyɔ, amɛfeɔ amɛnii tamɔ nɔ ni amɛmiisɔmɔ Yehowa ni nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ amɛkɛ amɛhe miiwo eshai ni yɔɔ hiɛdɔɔ mli. Enɛ haa mɔ lɛ shihilɛ gbɛ fɛɛ bafeɔ osato. (Lala 12:3) Mɛi komɛi hu gbaa onukpai lɛ sane lɛ mli anɔkwalei lɛ ekomɛi, shi amɛtsimɔɔ nɔ ni he hiaa waa lɛ anɔ. (Bɔfoi lɛ Asaji 5:1-11) Anɔkwale ni awieee nɛɛ jɛ amalei ni Satan gbɛɔ eshwãa ni mɛi heɔ yeɔ lɛ.—Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “ Satan Amalei ni Kɔɔ Eshai ni Yɔɔ Hiɛdɔɔ He,” lɛ.

12 Ehe miihia hu ni wɔwie anɔkwale kɛ́ wɔmiiha saji ni Yehowa asafo lɛ biɔ wɔ lɛ ahetoo yɛ woji anɔ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔmiibu wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ he akɔntaa lɛ, wɔkwɛɔ jogbaŋŋ koni wɔkaŋma nɔ ko ni bɛ mli. Nakai nɔŋŋ kɛ́ wɔmiiŋmala woji anɔ nii kɛha sɔɔmɔ hegbɛi komɛi lɛ, esaaa akɛ wɔkɛ bɔ ni wɔgbɔmɔtso hewalɛnamɔ yɔɔ loo wɔshihilɛ mli saji krokomɛi lɛ teɔ.—Kanemɔ Abɛi 6:16-19.

13. Kɛ́ wɔkɛ nanemɛi Kristofoi tsuɔ nii lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔtsɔ wɔya nɔ wɔye amɛ anɔkwa?

13 Anɔkwa ni wɔyeɔ nanemɛi Kristofoi lɛ hu kɔɔ nitsumɔ mli saji ahe. Bei komɛi lɛ, ekolɛ Kristofoi hii kɛ yei baatsu nii yɛ he kome. Esa akɛ amɛkwɛ jogbaŋŋ ni amɛkagba nitsumɔ nɛɛ mli saji yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ loo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Ekolɛ amɛteŋ mɔ kome ji nitsumɔtsɛ lɛ, ni mɔ kroko lɛ ji enitsulɔ. Kɛ́ wɔhe nyɛminuu loo nyɛmiyoo ko wɔwo wɔnitsumɔ mli lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔye lɛ anɔkwa, kɛtsɔ shika ni wɔkɛɛ wɔkɛbaawo lɛ nyɔmɔ lɛ ni wɔkɛaaha lɛ yɛ be naa, kɛ nibii krokomɛi ni wɔkɛɛ wɔbaafee wɔha lɛ loo mla biɔ ni wɔfee wɔha lɛ lɛ ni wɔɔfee lɛ nɔ. (1 Timoteo 5:18; Yakobo 5:1-4) Yɛ nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ lɛ, kɛ́ nyɛminuu loo nyɛmiyoo ko he wɔ ewo enitsumɔ mli lɛ, esa akɛ wɔkɛ be ni esa akɛ wɔkɛtsu nii lɛ fɛɛ atsu nii. (2 Tesalonikabii 3:10) Esaaa akɛ wɔkpaa gbɛ akɛ jamɔ kome mli ni wɔkɛ nitsumɔtsɛ lɛ yɔɔ hewɔ lɛ ekɛ wɔ baaye yɛ gbɛ krɛdɛɛ nɔ, oookɛɛ nɔ ni sɔ̃ kã enɔ akɛ eha wɔ be ni wɔkɛyajɔɔ wɔhe, loo juromɔ nii krokomɛi ni nitsulɔi krokomɛi lɛ anine shɛɛɛ nɔ.—Efesobii 6:5-8.

14. Kɛ́ Kristofoi miifee ekome kɛtsu nii lɛ, mɛni esa akɛ amɛkɛ nilee afee, ni mɛni hewɔ?

14 Ni kɛ́ Kristofoi fee ekome kɛtsu nii loo amɛteŋ mɔ kome kɛ shika fa koni akɛtsu nii lɛ hu? Biblia lɛ kɛ shishitoo mla ko ni sa haa: Nyɛŋmalaa nɔ fɛɛ nɔ nyɛshwiea shi! Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni Yeremia he shikpɔŋ ko lɛ, efee woji yɛ he, eha mɛi ye he odase, ni ekɛto shweshweeshwe kɛha wɔsɛɛ sane ko hewɔ. (Yeremia 32:9-12; kwɛmɔ 1 Mose 23:16-20 lɛ hu.) Kɛ́ nyɛmimɛi miifee ekome kɛtsu nii lɛ, nitsumɔ lɛ he saji fɛɛ ni amɛaaŋmala jogbaŋŋ ni akɛ waonaa gbɛi awo shishi, ní mɛi aye he odase lɛ etsɔɔɔ akɛ amɛheee amɛhe amɛyeee. Yɛ no najiaŋ lɛ eyeɔ ebuaa koni nii ashishi ni ayanuuu, nijiaŋwujee, kɛ naataamɔi ni kɛ mligbalamɔ baa po akaba. Esa akɛ Kristofoi fɛɛ ni feɔ ekome kɛtsuɔ nii lɛ aha ehi amɛjwɛŋmɔ mli akɛ nitsumɔ ko bɛ ni he yɛ sɛɛnamɔ fe ekomefeemɔ kɛ toiŋjɔlɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ. *1 Korintobii 6:1-8.

YE ANƆKWA YƐ OKƐ JE LƐ SHARAMƆ MLI

15. Te Yehowa buɔ nitsumɔ mli ojotswai ehaa tɛŋŋ, ni te Kristofoi feɔ amɛnii yɛ nifeemɔi ni ehe shi waa nɛɛ ahe amɛhaa tɛŋŋ?

15 Jeee asafo lɛ mli pɛ esa akɛ Kristofoi aye anɔkwa yɛ. Paulo kɛɛ akɛ: ‘Wɔmiitao akɛ wɔye anɔkwa yɛ nii fɛɛ mli.’ (Hebribii 13:18) Wɔ-Bɔlɔ lɛ miisumɔ ni wɔye anɔkwa yɛ wɔheloonaa nitsumɔi amli. Awie shishiumɔ ŋsɛnii ahe shii ejwɛ yɛ Abɛi awolo lɛ pɛ mli. (Abɛi 11:1; 16:11; 20:10, 23) Yɛ blema lɛ, akɛ ŋsɛni kɛ ŋsɛni tɛ tsuɔ nii yɛ guɔyeli mli, akɛŋmɛɔ nibii ni aheɔ, kɛ shika ni akɛwoɔ he nyɔmɔ lɛ akwɛɔ. Guɔyelɔi ni yeee anɔkwa lɛ kɛ ŋsɛni tɛi enyɔ kɛ ŋsɛni ni ejaaa tsuɔ nii kɛtswaa amɛnihelɔi lɛ ojo. * Yehowa nyɛ̃ɔ nifeemɔi ni tamɔ nɛkɛ! Kɛ́ wɔmiisumɔ ni wɔhi esuɔmɔ lɛ mli lɛ, esa akɛ wɔkwa nitsumɔ mli ojotswai fɛɛ.

16, 17. Mɛɛ nifeemɔi ni etsɔɔɔ anɔkwayeli eyi je lɛŋ obɔ ŋmɛnɛ, ni mɛni anɔkwa Kristofoi etswa amɛfai shi akɛ amɛbaafee?

16 Akɛni Satan ji je lɛ nɔyelɔ hewɔ lɛ, efeee wɔ naakpɛɛ akɛ anɔkwa ni ayeee lɛ eyi je lɛŋ obɔ. Ekolɛ wɔkɛ anɔkwayeli he kaa baakpe be fɛɛ be. Bei pii lɛ, kɛ́ mɛi miitao nitsumɔ lɛ amɛŋmalaa amɛhe saji ni bɛ mli loo amɛwoɔ saji nɛɛ ahe, ni amɛŋmalaa akɛ amɛyɛ hesai komɛi, ni amɛkɛ afii komɛi etsu nii, be mli ni ebɛ mli nakai. Kɛ́ mɛi miiŋmala woji anɔ nii kɛha gbɛfaa, toowoo, inshuɔrans kɛ nibii krokomɛi ni tamɔ enɛɛmɛi lɛ, bei pii lɛ amɛŋmalaa saji ni bɛ mli koni amɛnine ashɛ nɔ ni amɛtao lɛ nɔ. Skulbii babaoo sueɔ be mli ni aafee skul kaa, loo kɛ́ amɛtsɔɔlɔi lɛ fã amɛ akɛ amɛŋmala saji loo amaniɛbɔɔ ko kɛba skul lɛ amɛyaa Internet lɛ nɔ amɛyakwɛɔ mɔ ko sane ni eŋma yɛ nɔ lɛ ni amɛkɛbahaa amɛtsɔɔlɔi lɛ akɛ amɛ amɛŋma. Agbɛnɛ hu, bei pii lɛ mɛi haa nitsumɔ mli onukpai ni sumɔɔ juu-kɛ-fɔ̃ lɛ nyɔɔŋnii koni amɛnine ashɛ nɔ ni amɛtao lɛ nɔ. Nifeemɔi nɛɛ efeee wɔ naakpɛɛ ejaakɛ wɔyɛ je ni mɛi babaoo ji ‘hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa’ mli.—2 Timoteo 3:1-5.

17 Anɔkwa Kristofoi etswa amɛfai shi akɛ amɛkɛ amɛhe woŋ nifeemɔi nɛɛ ateŋ eko mli. Nɔ ni haa ewaa kɛhaa mɛi akɛ amɛaaye anɔkwa lɛ ji akɛ, etamɔ nɔ ni nibii hiɔ haa mɛi ni yeee anɔkwa lɛ ni amɛyeɔ omanye yɛ je ni wɔyɔɔ mli ŋmɛnɛ lɛ mli. (Lala 73:1-8) Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, ekolɛ Kristofoi kɛ shika he naagbai baakpe, yɛ anɔkwa ni amɛsumɔɔ ni amɛye yɛ ‘nii fɛɛ mli’ lɛ hewɔ. Ani sɛɛnamɔ yɛ he akɛ amɛkɔ gbɛ ni tamɔ nakai? Hɛɛ! Mɛni hewɔ? Mɛɛ jɔɔmɔi anɔkwayeli haa anáa?

JƆƆMƆI NÍ ANƆKWAYELI HAA ANÁA

18. Mɛni hewɔ sɛɛnamɔ yɔɔ he waa akɛ aaafee gbɛi akɛ mɔ ni yeɔ anɔkwa lɛ?

18 Gbɛi ni mɔ ko aaafee akɛ anɔkwayelɔ kɛ mɔ ni anyɛɔ amuɔ afɔɔ enɔ lɛ nɔ bɛ kwraa. (Kwɛmɔ akrabatsa ni yitso ji “ Ani Miyeɔ Anɔkwa Be Fɛɛ Be?” lɛ.) Miishɛɛ sane ji akɛ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ afee gbɛi ni tamɔ nɛkɛ! Jeee ohesai, nii ni oyɔɔ, ohefɛo, he ni oná tsɔsemɔ yɛ, loo nibii komɛi ni baa yɛ heniianaa ni baaha onyɛ ofee gbɛi nɛɛ. Enɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mɛi babaoo nyɛɛɛ afee gbɛi kpakpa ni ji jwetri nɛɛ. Efɔɔɔ kaa. (Mika 7:2) Ekolɛ mɛi komɛi baaye ohe fɛo yɛ anɔkwa ni oyeɔ lɛ hewɔ, shi mɛi krokomɛi ahiɛ baasɔ̃ onɔkwayeli lɛ, ni no baaha amɛmu amɛfɔ onɔ ni amɛbu bo. Yehowa Odasefoi babaoo ena akɛ anɔkwa ni amɛyeɔ lɛ haa amɛnáa amɛdaaŋ ŋmaa daa. Ahe amɛ awo nitsumɔ ko mli akɛni nitsumɔtsɛmɛi lɛ miitao mɛi ni yeɔ anɔkwa lɛ hewɔ, loo be mli ni ashwieɔ amɛnanemɛi nitsulɔi ni yeee anɔkwa lɛ, ashwieee amɛ.

19. Mɛɛ gbɛ nɔ anɔkwayeli baanyɛ asa wɔhenilee kɛ wekukpãa ni kã wɔkɛ Yehowa teŋ lɛ he?

19 Kɛ́ ebalɛ nakai yɛ ogbɛfaŋ loo ebako lɛ nakai po lɛ, obaana akɛ anɔkwayeli haa anáa jɔɔmɔi krokomɛi ni he hiaa waa. Obaaná henilee kpakpa. Paulo ŋma akɛ: “Wɔhiɛ kã nɔ akɛ wɔyɛ henilee kpakpa.” (Hebribii 13:18) Kɛfata he lɛ, wɔŋwɛi Tsɛ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ naa gbɛi kpakpa ni ofeɔ lɛ, ni esumɔɔ mɛi ni yeɔ anɔkwa. (Kanemɔ Lala 15:1, 2; Abɛi 22:1) Hɛɛ, anɔkwayeli baaha oya nɔ ohi Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ mli, ni nɔ ko nɔ ko bɛ ni he yɛ sɛɛnamɔ fe enɛ. Nyɛhaa wɔsusua sane ko ni kɛ anɔkwayeli yɔɔ tsakpãa, ni ji bɔ ni Yehowa buɔ nitsumɔ ehaa lɛ he.

^ kk. 9 Yɛ asafo lɛ mli lɛ, kɛ́ mɔ ko je gbɛ egbe mɔ ko he guɔ—ni ekã shi faŋŋ akɛ efee ni ekɛye mɔ lɛ awui lɛ—onukpai lɛ baanyɛ aye esane.

^ kk. 14 Kɛ́ ootao nɔ ni esa akɛ ofee kɛ́ naagbai te shi yɛ nyɛnitsumɔ lɛ mli lɛ, kwɛmɔ Saji Krokomɛi ni Fata He, ni yitso ji “Bɔ ni Aaafee Asaa Bei ni Jɛɔ Nitsumɔ Mli Saji Amli Baa” lɛ.

^ kk. 15 Amɛkɛ ŋsɛni tɛ lɛ ekome tsuɔ nii kɛheɔ nii, ni amɛkɛ ekome hu hɔɔ nii, ni amɛkɛtswaa mɛi ojo yɛ fɛɛ mli. Ekolɛ amɛkɛ ŋsɛni ni nine kome kɛ fe ekome loo enine kome tsii fe ekroko lɛ baatsu nii kɛtswa mɛi ni amɛkɛyeɔ jara lɛ ojo.