Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 14

Kala omunashili moinima aishe

Kala omunashili moinima aishe

“Otwa hala okukala ovanashili moinima aishe.” — OVAHEBERI 13:18NW.

1, 2. Omolwashike Jehova ha kala a hafa ngeenge e wete hatu ningi eenghendabala tu kale ovanashili? Shi yelifa to yandje oshihopaenenwa.

NATU tye nee ngeno omudalakadi nokamonamati kaye otava di mofitola. Ombadilila, okaana oka kala ofika nota ka monika ka haluka. Oke kwete okadanaukifo kanini oko ka dja nako mofitola. Oka dimbwa oku ka shuna apa ke ka kufa ile okupula ina ngeenge ota dulu oku ka futa. Okamati oka ifana ina ka nyemata. Ina okwe ka hekeleka ndele tava shuna kofitola opo okamati ka dule okushuna ko okadanaukifo noku ka yandja ombili. Eshi okamati ka ninga ngaho, ina okwa li a hafa neenghono nokwa li e udite etumba. Omolwashike mbela?

2 Ovadali ohava kala alushe va hafa ngeenge ve wete ounona vavo tave lihongo nghee sha fimana okukala ovanashili. Tate yetu womeulu, oo ‘eendjila daye da yuka nodoshili,’ naye osho ha kala e udite ngaho. (Ehololo 15:3) Ngeenge e wete hatu ningi exumokomesho lopamhepo, oha kala a hafa okumona eshi hatu kendabala okukala ovanashili. Molwaashi otwa hala oku mu hafifa nokulikaleka mohole yaye, otwa tokola okuninga ngaashi omuyapostoli Paulus oo a ti: “Otwa hala okukala ovanashili moinima aishe.” (Ovaheberi 13:18, NW) Natu ka yandjeni elitulemo koinima inhe yokukalamwenyo ya fimana oyo omafimbo amwe tashi dulika tu mone shidjuu okukala ovanashili. Opo nee ohatu ka kundafana omauwa amwe oo haa di mokukala ovanashili.

OTU NA OKUDIMINA OMAUKWATYA OO TU NA SHILI

3-5. (a) Eendjovo daKalunga otadi tu londwele ngahelipi shi na sha noiponga oyo hai etifwa kokulifufya? (b) Oshike tashi ke tu kwafela tu dimine omaukwatya oo tu na shili?

3 Oshinima shimwe osho hashi kala shidjuu kufye osho okulihonga okudimina omaukwatya oo tu na shili. Oshipu kufye tu li ovanhu inava wanenena okukala hatu lifufya. Pashihopaenenwa, Jesus okwa li a lombwela Ovakriste vokuLaodikea kutya ova li tave lifufya mokudiladila kutya ova punapala, ofimbo paulelalela va li ‘ovakwanaluhepo, ovapofi nova li hamuhele’ pamhepo, va li monghalo i etifa onghenda shili. (Ehololo 3:17) Okulifufya kwavo okwa li ashike kwa ningifa onghalo yavo i kale ya nyika oshiponga neenghono.

4 Otashi dulika yo to dimbuluka kutya omuhongwa Jakob okwe tu londwela a ti: “Ngenge ope na umwe mokati keni e lishii oye omulongelikalunga ndele ita pangele elaka laye, ndele ota pukifa omutima waye, okulongelakalunga kwaye okwongaho.” (Jakob 1:26) Ngeenge otwa diladila kutya ohatu dulu okulongifa nai elaka letu nokukala hatu longele Jehova monghedi oyo ta hokwa, ohatu lifufya ashike. Okulongela Jehova kwetu otaku ka kala kwongaho, okulihepeka filufilu. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tuha ye monghalo ya nyika oshiponga ya tya ngaho?

5 Jakob okwa faafanifa oshili yeendjovo daKalunga noshitengelelo metukulwa olo tuu olo. Okwe tu ladipika tu konakone omhango yaKalunga ya wanenena nokuninga omalunduluko apa sha pumbiwa. (Lesha Jakob 1:23-25.) Ombibeli otai dulu oku tu kwafela tu kale hatu dimine omaukwatya oo tu na shili nokumona opo twa pumbwa okuninga omalunduluko. (Omaimbilokemo 3:40; Haggai 1:5) Ohatu dulu yo okwiilikana kuJehova noku mu pula e tu konakone, e tu kwafele tu dimine omaunghundi a kwata moiti oo tu na nokuninga omalunduluko. (Epsalme 139:23, 24) Okuhenoshili oku li ounghundi u na ekonda, notwa pumbwa oku ku tala ko ngaashi Tate yetu womeulu he ku tale ko. Omayeletumbulo 3:32 otaa ti: “Omupukifi oye oixuna kOmwene, ndelenee [Omwene] omushiivike wovayuki.” Jehova ota dulu oku tu kwafela tu kale tu udite ngaashi ye ha kala e udite nokukala hatu litale ko ngaashi he tu tale ko. Dimbuluka kutya Paulus okwa ti: “Otwa hala okukala ovanashili.” Itatu dulu okukala twa wanenena kunena, ndele otwa halelela okukala ovanashili nohatu kendabala neenghono okukala ngaho.

NATU KALE OVANASHILI MOMAUKWANEUMBO

Okukala ovanashili ohaku tu kwafele tu henuke elihumbato olo shi na oupu tu holeke vamwe

6. Omolwashike ovalihomboli va pumbwa okukala hava lombwelafana oshili, nokungaho otava henuka oiponga ilipi?

6 Oilyo aishe yomaukwaneumbo opaKriste oi na okukala inashili. Onghee hano, omushamane nomukulukadi ove na okukala hava kundafana va manguluka nokulombwelafana oshili. Ovalihomboli Ovakriste kave na okukala noikala inai koshoka, ngaashi okulihumbata monghedi tai kokele vamwe momilele kondje yohombo, okupanga oukaume womeholeko okupitila mointaneta ile okutala omafano oipala oludi keshe. Ovalihomboli vamwe Ovakriste ova kufa ombinga meenghedi da nyata da tya ngaho noku di holeka ookaume kavo kopahombo ovo vehe na ondjo. Okuninga ngaho otashi ulike okuhenoshili. Didilika eendjovo dohamba David idiinini odo tadi ti: “Ame ihandi kala omutumba pamwe neembudi, noinandi endafana naava ve na koshi.” (Epsalme 26:4) Ngeenge owa hombola ile owa hombolwa, ino kufa nandenande ombinga meenghedi odo tadi dulu oku ku ningifa u holeke kaume koye kopahombo omaukwatya oye oshili.

7, 8. Oihopaenenwa yopaMbibeli ilipi tai dulu okukwafela ounona ve lihonge kutya osha fimana okukala ovanashili?

7 Osha fimana kovadali okulongifa oihopaenenwa yopaMbibeli ngeenge tava hongo ounona vavo nghee sha fimana okukala ovanashili. Oihopaenenwa i na sha novanhu ovo va li ihava popi oshili ongaashi Akan, oo a li a vaka ndele ta kendabala okuholeka oumbudi waye. Shimwe vali oshi na sha naGehasi, oo a li a popya oipupulu molwaashi a li a hala oinima yopamaliko nosho yo Judas oo a li ha vaka nokwa kengelela Jesus opo a dipawe. — Josua 6:17-19; 7:11-25; 2 Eehamba 5:14-16, 20-27; Mateus 26:14, 15; Johannes 12:6.

8 Oihopaenenwa yovanhu ovo va li ovanashili ongaashi shaJakob, oo a li a ladipika ovanamati vaye va shunife oimaliwa oyo va li va hanga ya tulwa momakutu avo molwaashi okwa li ta diladila kutya pamwe oya tulwa mo papuko. Oshihopaenenwa shimwe oshi na sha naJefta nomonakadona waye, oo a li a twa kumwe neudaneko laxe mokuninga eliyambo linene; nashimwe oshaJesus, oo a li e lihololela ongudu yovahangakeni ya handuka nokuhena oumbada opo a wanife po omaxunganeko noku amene ookaume kaye. (Genesis 43:12; Ovatokolipangeli 11:30-40; Johannes 18:3-11) Ovadali otava dulu okulongifa oihopaenenwa ya tya ngaho, oyo tai hangwa mEendjovo daKalunga, opo i va kwafele va honge ounona va mone kutya osha fimana okukala ovanashili nokukala va lenga oukwatya oo.

9. Ovadali ove na okuhenuka shike ngeenge ova hala okutulila po ounona vavo oshihopaenenwa shi na sha nokukala ovanashili, nomolwashike oshihopaenenwa sha tya ngaho sha fimana?

9 Opo ovadali va honge ounona vavo nomupondo, ove na oku va tulila po oshihopaenenwa. Omuyapostoli Paulus okwa pula a ti: “Ongahelipi hano, ove ou ho longo ovanhu, iho lilongo [ove] mwene; ho udifa va ha vake, ndele ove ho vake.” (Ovaroma 2:21) Ovadali vamwe ohava ngwangwaneke ounona vavo moku va honga va kale ovanashili, ofimbo vo kave fi ovanashili. Ovadali otashi dulika va kale ve wete okuvaka ile okupopoya oipupulu ku li oinima inai kwata lela moiti. Otashi dulika va kale tava kongo omalipopilo ngaashi: “Aaye, ovayandji voilonga ove shii nale kutya ovanhu ohava vake oinima ei” ile kutya “oipupulu ei oyahamakasha.” Ndele paulelalela, okuvaka okuvaka ashike, kashi na nee mbudi kutya oshinima osho sha vakwa oshi na ongushu i fike peni nosho yo okupopya oipupulu oku li ashike oipupulu, kashi na nee mbudi kutya ouyelele woipupulu oo wa popiwa ou fike peni. * (Lesha Lukas 16:10.) Ounona ohava didilike mo diva oihelele, notai dulu oku va nwefa mo nai. (Ovaefeso 6:4) Ndele ngeenge ova didilike kutya ovadali vavo ovanashili lela, oshi na oupu va kule tava fimanekifa Jehova mounyuni ou ihamu popiwa oshili. — Omayeletumbulo 22:6.

NATU KALE OVANASHILI MEONGALO

10. Oshike tu na okukaleka momadiladilo shi na sha nokukala hatu lombwelafana oshili novaitaveli vakwetu?

10 Okweendafana nOvakriste vakwetu ohaku tu pe eemhito dihapu omo hatu dulu okukulika oukwatya wounashili. Ngaashi twe lihonga mEtukulwa 12, otwa pumbwa okukala twa lungama monghedi omo hatu longifa elaka letu, unene tuu mokati kOvakriste vakwetu. Eenghundafana dongaho otadi dulu okushituka noupu olwaambo, nokulundila nokuli. Ngeenge ohatu endulula ehokololo olo itatu dulu oku li kalela po, otashi dulika hatu kwafele mokutandavelifa oipupulu. Onghee hano, oshi li pandunge okupangela okupopya kwetu. (Omayeletumbulo 10:19) Mepingafano naasho, otashi dulika tu shii oshinima shonhumba shoshili, ndele osho inashi hala okutya osha wana okulombwelwa vamwe. Pashihopaenenwa, oshinima osho otashi dulika inashi tu kwatela mo ile itashi ka kala pahole ngeenge otwe shi lombwele vamwe. (1 Ovatessaloniki 4:11) Ovanhu vamwe ovo ihava yavala okupopya nai vakwao ohave lipopile kutya otava popi oshili, ndele eendjovo detu odi na alushe okukala donghenda. — Lesha Ovakolossi 4:6.

11, 12. (a) Omeenghedi dilipi vamwe ovo va nyona sha kwata moiti hava naipaleke omaupyakadi avo? (b) Oipupulu imwe ilipi Satana ta xumifa komesho shi na sha nomanyono a kwata moiti, nongahelipi hatu dulu oku i henuka? (c) Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu li ovanashili kehangano laJehova?

11 Osha fimanenena okukala hatu lombwele oshili ovo tava kwatele komesho meongalo. Ovanhu vamwe ovo va nyona sha kwata moiti ohava naipaleke omaupyakadi mokukendabala okuholeka omanyono avo nokulombwela ovakulunhuongalo oipupulu ngeenge tava pulwa. Ovanhu va tya ngaho ohava hovele okukala nonghalamwenyo yopavali, tave liningifa va fa tava longele Jehova ofimbo tava nyono sha kwata moiti. Oshinima sha tya ngaho ohashi ningifa omunhu a kale omunaipupulu filufilu nokwa nyika oukengeleledi. (Epsalme 12:3) Vamwe ohava lombwele ovakulunhuongalo ouyelele inau lixwa po nokuholeka omaushili oo a fimanenena. (Oilonga 5:1-11) Oipupulu ya tya ngaho luhapu ohai etifwa kokwiitavela oipupulu oyo hai xumifwa komesho kuSatana. — Tala oshimhungu “ Oipupulu oyo hai xwaxwamekwa kuSatana i na sha nomanyono a kwata moiti,” pepandja 164-165.

12 Osha fimana yo okukala ovanashili kehangano laJehova ngeenge hatu nyamukula omapulo onhumba meembapila. Pashihopaenenwa, ngeenge hatu yandje olaporta i na sha noilonga yetu yomomapya, otu na okukala twa lungama tuha popye oipupulu. Sha faafana, ngeenge hatu yadeke eefoloma domaindilo e na sha nomaufembanghenda oilonga, katu na nandenande okupopya oipupulu kombinga youkolele wetu ile yoinima imwe i na sha nondjokonona yetu. — Lesha Omayeletumbulo 6:16-19.

13. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu li ovanashili ngeenge hatu ningi oinima yopangeshefa novaitaveli vakwetu?

13 Okukala hatu lombwelafana oshili novaitaveli vakwetu okwa kwatela mo yo oinima i na sha neengeshefa. Omafimbo amwe, ovamwatate novamwameme Ovakriste otashi dulika va ninge oinima yonhumba yopangeshefa. Ove na okukala va lungama opo vaha ninge oinima yopangeshefa peemhito dokulongela Kalunga, ngaashi kOlupale lOuhamba ile moilonga yomomapya. Otashi dulika ongeshefa i kale ya kwatela mo omuyandji woilonga nomunailonga. Ngeenge ohatu longelwa komumwatate ile komumwameme, otu na okuungaunga navo paushili, hatu va futu pefimbo, hatu va pe omuvalu woimaliwa oyo twa udafana navo noku va pa omauwa oo twa udafana navo ile oo a tulwa po paveta. (1 Timoteus 5:18; Jakob 5:1-4) Mepingafano naasho, ngeenge ohatu longele omumwatate ile omumwameme, otu na oku mu longela oilonga ya wana ondjabi yetu. (2 Ovatessaloniki 3:10) Katu na okuteelela tu ungaungwe nafye monghedi ye likalekelwa molwaashi tu li ovamwainafana vopamhepo, sha fa ngeno kutya ovayandji voilonga vetu ove na oku tu pa efimbo lefudo, omauwa ile oinima imwe oyo ihe niwe kovanailonga vamwe. — Ovaefeso 6:5-8.

14. Ngeenge Ovakriste tava ningi ongeshefa oyo ya kwatela mo ovanhu vahapu, oshi li pandunge okuninga shike, nomolwashike?

14 Ongahelipi ngeenge ongeshefa yetu oya kwatela mo okutula oukuni kumwe navamwe opo tu longife oshimaliwa tu likole ile tu ehele oshimaliwa tu shi longife? Ombibeli otai yandje efinamhango la fimana notali longo olo kutya: Natu shange oinima aishe oyo ya kwatelwa mongeshefa. Pashihopaenenwa, eshi Jeremia a li a landa epya, okwa li a ninga okopi yomukanda welandakanifo, a konga eendombwedi nokwa li e i tuvikilifa opo a dule oku ke i longifa monakwiiwa i li oumbangi. (Jeremia 32:9-12; tala yo Genesis 23:16-20.) Ngeenge hatu ningi ongeshefa novaitaveli vakwetu, okushanga ouyelele aushe momukanda wa unganekwa nawa, wa shainwa nope na eendombwedi inashi hala okutya inatu lineekelafana. Ndele ponhele yaasho, ohashi kwafele paha holoke okuhaudafana, omanyemato nosho yo eenhamanana odo hadi etifa omatukauko. Omukriste keshe oo ta ningi ongeshefa nOmukriste mukwao oku na okudimbuluka kutya eengeshefa odo da kwatela mo ovanhu vahapu kadi na nandenande okunyona po oukumwe nombili yeongalo. * — 1 Ovakorinto 6:1-8.

NATU KALE OVANASHILI KOILONGA YOKULIKONGELA OMBOLOTO

15. Jehova oha kala e udite ngahelipi kombinga youkengeleledi meengeshefa, nOvakriste ohava tale ko ngahelipi oikala ya tya ngaho oyo i li apeshe?

15 Ovakriste kave na ashike okukala ovanashili meongalo. Paulus okwa ti: “Otwa hala okukala ovanashili moinima aishe.” (Ovaheberi 13:18, NW) Omushiti wetu okwa hala tu kale ovanashili ngeenge tashi uya pokuungaunga noinima yeengeshefa. Membo lOmayeletumbulo omwa popiwa lwoikando shi na sha noiyelekifo yoipupulu. (Omayeletumbulo 11:1; 20:10, 23) Pefimbo lOmbibeli, ovanhu okwa li hava longifa oiyelekifo nosho yo omayelekifomanya opo va yeleke oinima oyo tava landifa nosho yo oimaliwa oyo tava futwa. Ovalandifi ovakengeleledi ova li hava longifa omamanya oikengelela nova li hava longifa oiyelekifo oyo itai yeleke paushili opo va kengelele ile va nyokome ovalandi. * Ndele Jehova oku tonde oukengeleledi noikala yokunyokoma vamwe ya tya ngaho. Opo tu likaleke mohole yaye, otu na okuhenuka filufilu eenghedi doukengeleledi ile okunyokoma meengeshefa.

16, 17. Oinima ilipi ya nyika oukengeleledi i li apeshe kunena, nOvakriste vashili ova tokola toko okuninga shike?

16 Inatu kumwa eshi twa dingililwa koipupulu, molwaashi Satana oye omupangeli wounyuni ou. Ohatu dulu okushakeneka omayeleko e na sha nokukala ovanashili efiku keshe. Ngeenge ovanhu tava shange ondjokonona yavo yehongo noilonga eshi tava ningi omaindilo oilonga, luhapu ohava popi oipupulu nohava wedele oinima, tava yandje omauyelele ile oimoniwa ihe fi yoshili. Ngeenge ovanhu tava yadeke eefoloma di na sha nomatembu, okufuta oifendela, omahangano omakwashilipaleko nosho yo oinima ikwao imwe, luhapu ohava popi oipupulu opo va mone osho va hala. Ovanafikola vahapu ohava vake omakonakono ile ngeenge tava shange omatotwahokololo nosho yo omahokololoningomwa e na sha nofikola, otashi dulika va vake omauyelele kointaneta ndele tava popi oipupulu kutya ouyelele oo owavo. Ngeenge ovanhu tava ungaunga novanambelewa ovo va nyika oumbudi, luhapu ohava yandje ombubo opo va mone osho va hala. Otwa teelela pa kale eenghalo da tya ngaho dihapu mounyuni ou ovanhu vahapu ‘ve lihole vovene, ovanalwisho voimaliwa nove tonde ouwa.’ — 2 Timoteus 3:1-5.

17 Ovakriste vashili ova tokola toko vaha kufe ombinga meenghedi da tya ngaho. Omafimbo amwe ohashi kala shidjuu okukala ovanashili, molwaashi ovo vehe fi ovanashili ohava monika va fa tava pondola nohava mono nokuli ouwa muhapu mounyuni ou. (Epsalme 73:1-8) Ovakriste otashi dulika va kale vehe na ouxupilo muwa molwaashi va hala okukala ovanashili ‘moinima aishe.’ Mbela oshi na ngoo ouwa washa okuninga omaliyambo a tya ngaho? Oshi na ouwa filufilu! Omolwashike taku dulu okutiwa ngaho? Omauwa elipi haa di mokukala ovanashili?

OMAUWA OO HAA DI MOKUKALA OVANASHILI

18 Okukala wa shiivika u li omunashili nomulineekelwa ohashi eta ouwa muhapu monghalamwenyo. (Tala oshimhungu “ Mbela ondi li ngoo omunashili moinima aishe?” pepandja 167.) Omunhu keshe ota dulu okuninga eenghendabala a kale omunashili. Okukala omunashili inaku likolelela kounghulungu womunhu, koupuna waye, keholokepo laye lokolutu, kondodo yaye moulikumwe wovanhu ile koinima imwe i lili oyo omunhu ita dulu okuninga po sha shi na sha nayo. Ndele nande ongaho, oukwatya oo owa pumba movanhu, molwaashi ovanhu vahapu ohava dopa okuliningila edina liwa lokukala ovanashili. (Mika 7:2) Ovanhu vamwe otashi dulika ve ku sheke molwaashi u li omunashili, ndele vamwe otava ka kala ve ku fimaneka omolwounashili woye notava ka kala ve ku lineekela. Eendombwedi daJehova dihapu oda mona kutya ounashili wado ohau di kwafele di mone omauwa opaimaliwa. Ohadi kaleke po oilonga yado ile hadi mono oilonga ngeenge pa pumbiwa neenghono ovanailonga ovanashili, ofimbo ovanailonga ovo vehe fi ovanashili hava tewa mo moilonga.

19. Ongahelipi okukala ovanashili monghalamwenyo yetu haku kumu eliudo letu nosho yo ekwatafano letu naJehova?

19 Nonande osho sha kundafanwa mokatendo ka tetekela inashi ku ningilwa ile pamwe oshe ku ningilwa, oto ka mona kutya okukala omunashili ohaku eta omauwa amwe vali a tongomana. Oto ka kala u na eliudo la koshoka. Paulus okwa ti: “Fye otu shi shii shili, otu nomaliudo mawa.” (Ovaheberi 13:18) Natango, Tate yetu omunahole womeulu oha didilike ounashili wetu, noku hole ovanashili. (Lesha Epsalme 15:1, 2; Omayeletumbulo 22:1.) Okukala ovanashili otaku tu kwafele tu likaleke mohole yaKalunga, naayo oyo ondjabi ya denga mbada hatu dulu okumona. Paife natu ka konakoneni oshikundafanwa sha pambafana naashi twa kundafana, kutya Jehova oha tale ko ngahelipi oilonga.

^ okat. 9 Ngeenge meongalo omu na omunhu ha popi oipupulu inyanyalifa nokuhe na ko nasha, oyo sha yela kutya oya nuninwa okuyahameka vamwe, okwa wana okukatukilwa onghatu yopamhangu kovakulunhuongalo.

^ okat. 14 Shi na sha naasho omunhu e na okuninga po ngeenge opa holoka omaupyakadi mongeshefa, tala Oshiwedelwako pepandja 222-223.

^ okat. 15 Ovanhu ova li hava longifa omayelekifomanya oikengelela opo va kengelele ngeenge tava lande ile ngeenge tava landifa opo va likole. Ova li yo hava longifa oiyelekifo yoikengelela, oyo ihai vixi nawa opo va dule okunyokoma ovalandi.