Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 14

Mas Honest Long Evri Samting

Mas Honest Long Evri Samting

“Mifala laek for honest long evri samting wea mifala duim.”—HEBREW 13:18.

1, 2. Why nao Jehovah hapi taem hem lukim iumi traem best for honest? Storyim example.

WANFALA mami witim smol boy bilong hem go aot from wanfala stoa. Seknomoa pikinini hia stop and hem luk wari fogud. Hem holem smol toy wea hem tekem long datfala stoa. Hem forget for putim bak or askem mami for peim. Hem wari fogud so hem krae long mami for helpem hem. Mami talem hem for no wari. Tufala go bak long stoa mekem hem savve givim bak datfala toy and for sei sorre. Mami bilong hem hapi tumas for lukim hem duim datwan. Why nao olsem?

2 Samting wea mekem dadi and mami hapi tumas nao hem for lukim pikinini tinghae long wei for honest. Dadi bilong iumi long heven feel olsem tu, wea hem “God wea evritaem talem tru samting.” (Psalm 31:5) Taem hem lukim iumi isisi kamap mature Christian, hem hapi tumas for lukim iumi traem best for honest. From iumi laek mekem hem hapi and gohed kasem gud samting from love bilong hem, iumi tu garem sem tingting olsem aposol Paul. Hem sei: “Mifala laek for honest long evri samting wea mifala duim.” (Hebrew 13:18) Iumi bae storyim fofala samting wea maet hem no isi for iumi honest long hem. Then bae iumi storyim samfala blessing wea iumi kasem from iumi honest.

NO LAEA LONG IUSELEVA

3-5. (a) Wanem nao Bible talem abaotem wei for laea long iumiseleva? (b) Wanem nao bae helpem iumi for no laea long iumiseleva?

3 First samting wea iumi mas lanem nao, hem for no laea long iumiseleva. From iumi no perfect, hem isi tumas for laea long iumiseleva. Tingim olketa Christian long Laodicea. Jesus sei olketa laea long olketa seleva from olketa tingse olketa rich, batawea, olketa “poor, blind, and naked” long spiritual wei. Olketa barava no stap gud. (Revelation 3:17) From olketa laea long olketa seleva, olketa bae kasem nogud samting.

4 Maet iu tingim tu warning wea disaepol James talem. Hem sei: “Sapos eniwan tingse hem worshipim God long stretfala wei, bat hem no kontrolem toktok bilong hem, hem laea long hemseleva and worship bilong hem iusles nomoa.” (James 1:26) Sapos iumi tingse hem olraet nomoa for no kontrolem toktok bilong iumi and Jehovah bae hapi long worship bilong iumi, iumi laea long iumiseleva. Worship bilong iumi bae iusles nomoa. Wanem nao iumi savve duim mekem iumi no kasem nogud samting olsem?

5 Long olketa verse bifor verse 26 James sei olketa tru samting long Bible hem olsem mirror. Hem talem iumi for lukluk gud long perfect law bilong God and changem wei bilong iumi fitim samting iumi lanem. (Readim James 1:23-25.) Bible savve helpem iumi for lukluk gud long iumiseleva and for luksavve long wanem iumi mas duim for kamap gudfala man. (Lamentations 3:40; Haggai 1:5) Iumi savve prea long Jehovah tu and askem hem for lukluk gud long iumi, and helpem iumi changem eni nogud wei bilong iumi. (Psalm 139:23, 24) Wei for no honest hem wik point wea savve isisi spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah, so iumi mas garem sem tingting olsem Dadi long heven abaotem datfala wik point. Proverbs 3:32 sei: “Jehovah barava heitim man wea laea, bat Hem fren gud witim olketa wea raeteous.” Jehovah savve helpem iumi for garem sem tingting olsem hem and for luksavve long olketa samting wea hem lukim long iumi. Tingim moa disfala toktok bilong Paul: “Mifala laek for honest.” Distaem iumi no perfect, bat iumi laekem tumas for honest, and iumi traem best for olsem tu.

HONEST LONG FAMILI

Sapos iumi honest iumi bae no duim haed eni nogud samting

6. Why nao hasband and waef mas honest long each other, and wanem nao bae tufala no duim?

6 Evriwan long Christian famili mas honest. Hasband and waef mas story gud tugeta and storyim tru samting long each other. Hem no fitim for Christian hasband or waef duim rabis samting olsem for switim feeling bilong nara man or woman, frenim haed wanfala man or woman long Internet, or lukluk long rabis piksa. Samfala Christian wea marit duim olketa nogud samting hia and haedem from marit partner bilong olketa. Man wea duim olsem hem no honest. Tingim disfala toktok bilong King David wea faithful: “Mi no fren witim olketa man wea no talem trufala samting and mi no stap witim olketa wea haedem really wei bilong olketa.” (Psalm 26:4) Sapos iu marit, no duim eni samting wea maet mekem iu laek for haedem datwan from marit partner bilong iu!

7, 8. Olketa wanem Bible example nao savve helpem olketa pikinini for tinghae long wei for honest?

7 Taem dadi and mami teachim pikinini for tinghae long wei for honest, hem wise for tufala storyim samfala example long Bible. Samfala example bilong olketa wea no honest hem Achan, wea steal and then trae for haedem datwan. Gehazi laea mekem hem kasem selen, and Judas hem steal and laea for spoelem Jesus.—Joshua 6:17-19; 7:11-25; 2 Kings 5:14-16, 20-27; Matthew 26:14, 15; John 12:6.

8 Samfala example bilong olketa wea honest hem Jacob, wea talem olketa boy bilong hem for givim bak selen wea olketa lukim long bag bilong olketa bikos hem tingse samwan mistek for putim long there. Jephthah and gele bilong hem tu honest. Gele bilong Jephthah duim samting wea dadi promisim nomata hem bae no savve duim nao wanem hemseleva laekem. Jesus no fraet for talem hu nao hem long wanfala raf grup for mekem profesi kamap tru and for protectim olketa fren bilong hem. (Genesis 43:12; Judges 11:30-40; John 18:3-11) Olketa example hia long Bible savve helpem dadi and mami for helpem olketa teachim pikinini for tinghae long wei for honest.

9. Wanem nao dadi and mami mas no duim sapos olketa laekem pikinini for honest, and why nao hem important?

9 Sapos dadi and mami teachim pikinini for honest, olketa tu mas honest. Aposol Paul sei: “Nogud iu teachim nara pipol, batawea, iu no teachim iuseleva. Nogud iu sei olsem long narawan, ‘Iu no steal,’ batawea, iu nao iu steal.” (Rome 2:21) Samfala dadi and mami mekem pikinini konfius taem tufala teachim pikinini for honest bat tufala seleva nao duim samting wea no honest. Maet dadi and mami stealim samting wea no kost tumas or talem samting wea no tru and talem excuse olsem: “Boss no wari nomoa sapos mi tekem smol samting hia,” or “Hem smol samting nomoa ia, hem no bigfala laea.” Bat sapos man tekem samting wea no bilong hem, hem steal nao, nomata samting hem stealim no kost tumas. Semsem tu witim wei for laea, sapos man talem samting wea no tru hem laea nao, nomata wanem nao hem laea abaotem. * (Readim Luke 16:10.) Olketa pikinini savve kwiktaem luksavve sapos dadi and mami no duim samting wea olketa talem, and maet diswan mekem olketa for no honest tu. (Ephesus 6:4) Bat sapos pikinini honest from hem followim wei bilong dadi and mami wea honest, maet hem kamap man wea mekhae long Jehovah nomata staka pipol no honest.—Proverbs 22:6.

HONEST LONG KONGREGESON

10. Wanem nao iumi mas tingim taem iumi story witim olketa Christian brata and sista?

10 Taem iumi kaban witim olketa Christian brata and sista, iumi garem staka chance for lane hao for honest. Chapter 12 storyim wei for kontrolem toktok bilong iumi taem iumi story witim narawan, main wan nao olketa Christian brata and sista. Taem iumi story witim narawan, hem isi tumas for iumi gossip abaotem samwan, or gogo iumi talem laea toktok for spoelem hem tu! Sapos iumi storyim samting wea iumi no savve hem tru or nomoa, maet iumi join insaed wei for mekem laea story gogo raon. So hem gud for tingting gud firstaem bifor iumi toktok. (Proverbs 10:19) Nara samting tu, maet iumi savve long wanfala samting wea tru abaotem samwan, bat datwan no minim iumi mas storyim long narawan. Maet datfala story hem no bisnis bilong iu for poke nose long hem, or maet iu no kaen long hem sapos iu storyim datwan. (1 Thessalonica 4:11) Samfala pipol mekem excuse for tok raf long wei for sei olketa talem tru samting nomoa. Bat toktok bilong iumi mas evritaem kaen.—Readim Colossae 4:6.

11, 12. (a) Long olketa wanem wei nao samfala wea duim bigfala sin duim nogud samting moa? (b) Wanem nao samfala laea bilong Satan abaotem bigfala sin, and why nao iumi shud no bilivim? (c) Hao nao iumi savve showimaot iumi honest long organization bilong Jehovah?

11 Iumi mas talem tru samting long olketa elder long kongregeson. Samfala wea duim bigfala sin duim nogud samting moa taem olketa trae haedem sin bilong olketa. Taem olketa elder askem olketa, olketa laea abaotem datfala sin. Maet olketa gohed tu for duim bigfala sin and long semtaem duim samting for luk olsem olketa worshipim Jehovah. Kaen man olsem mekem pipol for tingse hem gudfala man, bat hem no gudfala man. (Psalm 12:2) Samfala man savve talem olketa elder lelebet samting wea tru, bat haedem important information. (Acts 5:1-11) Staka taem man olsem hem no honest bikos hem bilivim samfala laea bilong Satan.—Lukim box wea garem title “ Olketa Laea Bilong Satan Abaotem Bigfala Sin.”

12 Iumi mas honest tu long organization bilong Jehovah taem iumi raetem eni form. Taem iumi raetem field service report, iumi mas raetem tru samting. Hem semsem tu taem iumi raetem application for eni privilege, iumi mas no laea abaotem health bilong iumi or eni nara samting.—Readim Proverbs 6:16-19.

13. Wanem samting nao iumi mas honest long hem saed long bisnis and waka for selen?

13 Iumi mas honest long olketa Christian brata and sista saed long bisnis tu. Samfala taem, olketa Christian brata and sista maet duim samfala samting long bisnis tugeta. Olketa mas mek sure eni samting olketa duim long bisnis hem separate from worship wea olketa duim tugeta long Kingdom Hall or waka bilong olketa long ministry. Maet wanfala hem boss and narawan hem wakaman bilong hem. Sapos iu wanfala boss and samfala brata or sista waka for iu, iu mas honest long olketa long wei for peim olketa long stretfala taem, peim haomas iu agree for peim, and givim eni nara samting wea iu agree long hem or wea fitim law. (1 Timothy 5:18; James 5:1-4) Bat sapos iu waka for wanfala brata or sista, iu mas no raverave long waka bilong iu. (2 Thessalonica 3:10) Iu shud no tingse from boss hem spiritual brata bilong iu, hem shud givim iu taem for off, or eni nara samting wea olketa nara wakaman no savve kasem.—Ephesus 6:5-8.

14. Taem olketa Christian duim bisnis tugeta, wanem wise samting nao olketa mas duim, and why nao olsem?

14 Waswe sapos iu and nara Christian startim wanfala company tugeta, mekem wanfala investment, or kaonem selen long narawan? Bible talem important principle for helpem iumi, wea hem nao for raetem agreement! Tingim samting wea Jeremiah duim taem hem baem wanfala pis land. Hem raetem agreement wea olketa narawan lukim hem duim datwan. Then hem mekem copy long datwan and keepim sef mekem eniwan savve lukim moa bihaen. (Jeremiah 32:9-12; lukim tu Genesis 23:16-20.) Taem iumi duim bisnis witim nara Christian, wei for raetem agreement and saenem front long olketa narawan, hem no minim iutufala no trustim each other. Bat datwan savve stopem wei for no minim narawan, no hapi long wanfala samting, or wei for argue wea savve kosim wei for divaed. Olketa Christian wea duim bisnis tugeta shud tingim diswan: Wei for keepim peace and wan mind long kongregeson hem barava important winim eni bisnis. *1 Corinth 6:1-8.

HONEST LONG EVRI SAMTING

15. (a) Hao nao Jehovah ting long wei for no honest long bisnis? (b) Hao nao Christian mas ting long wei for honest long bisnis?

15 No long kongregeson nomoa wanfala Christian mas honest. Paul sei: “Mifala laek for honest long evri samting wea mifala duim.” (Hebrew 13:18) Jehovah barava laekem iumi for honest taem iumi duim bisnis. Long Proverbs, thrifala scripture mekhae long wei for no raverave taem man iusim scale. (Proverbs 11:1; 20:10, 23) Long bifor, pipol savve scalem samting wea olketa salem for disaedem haomas for man peim. Olketa bisnisman wea no honest savve iusim scale wea no stret and duim olketa nara samting for ravem pipol. Jehovah heitim kaen wei olsem! Iumi mas stap klia long evri kaen wei for no honest long bisnis, mekem iumi gohed kasem gud samting from love bilong God.

16, 17. (a) Olketa wanem wei for no honest nao big tumas long world distaem? (b) Wanem nao olketa tru Christian disaed strong for duim?

16 From Satan rulim world, iumi no sapraes for lukim staka pipol no honest distaem. Evriday iumi savve kasem test for no honest. Taem pipol raetem application for waka, staka taem olketa savve laea and extram story abaotem education wea olketa kasem, waka wea olketa duim bifor, and nara samting abaotem olketa seleva. Taem pipol raetem olketa form saed long immigration, taxation, insurance, and kaen samting olsem, staka taem olketa savve raetem samting wea no tru mekem olketa kasem samting wea olketa laekem. Staka student raverave long exam, or taem olketa raetem story and report olketa savve luk long Internet and copyim samting wea narawan duim bat laea for sei olketa seleva nao duim. Samfala pipol wea deal witim olketa wakaman wea raverave savve switim olketa witim selen mekem olketa kasem wanem olketa laekem. Iumi no sapraes for lukim pipol duim olketa samting wea no honest olsem bikos staka pipol distaem “tingim olketa seleva nomoa, lovem selen, . . . and no lovem gud samting.”—2 Timothy 3:1-5.

17 Olketa tru Christian disaed strong for no duim kaen samting olsem. Samting wea mekem hem no isi for iumi honest, hem taem iumi lukim pipol wea no honest kasem gud samting and laef bilong olketa hem gohed gud. (Psalm 73:1-8) Nara samting tu, maet olketa Christian kasem hard taem saed long selen bikos olketa honest “long evri samting.” Sapos iumi gohed for honest, waswe, bae iumi kasem eni gud samting? Barava nao! So olketa wanem blessing nao bae iumi kasem sapos iumi honest?

MAN WEA HONEST KASEM OLKETA BLESSING

18. Why nao hem barava gud for pipol ting long iumi olsem man wea honest?

18 Pipol barava tinghae long man wea honest and olketa savve trustim hem. (Lukim box wea garem title “ Waswe, Mi Honest Evritaem?”) Iumi evriwan savve kamap man wea honest wea pipol trustim! No eni samting savve stopem iu, nomata savve wea iu garem, haomas selen iu garem, living bilong iu, or eni nara samting. Bat staka pipol no garem gudfala wei. Tu-thri pipol nomoa garem wei for honest distaem. (Micah 7:2) Samfala pipol bae mekfani long iu bikos iu honest, bat olketa narawan bae tinghae long wei wea iu honest and olketa bae trustim and respectim iu. From Olketa Jehovah’s Witness honest, plande long olketa gohed long waka bilong olketa taem boss sakem olketa wakaman wea no honest, or olketa kasem waka long company wea boss barava laekem olketa wakaman wea honest.

19. Hao nao wei for honest evritaem savve affectim konsens and wei wea iumi fren witim Jehovah?

19 Nomata olketa samting wea iumi storyim long paragraf 18 happen long iu or nomoa, sapos iu honest, iu bae kasem olketa nara blessing wea nambawan. Wanfala nao hem gudfala konsens. Paul sei: “Mifala sure mifala garem gudfala konsens.” (Hebrew 13:18) Nara samting tu, Dadi long heven wea lovem iumi bae lukim gudfala wei bilong iu and hem lovem pipol wea honest. (Readim Psalm 15:1, 2; Proverbs 22:1.) Tru tumas, sapos iu honest, iu bae gohed kasem gud samting from love bilong God, and datwan nao hem barava nambawan blessing. Long Chapter 15 bae iumi storyim tingting bilong Jehovah abaotem waka.

^ par. 9 Long kongregeson, sapos hem kamap wei bilong wanfala man for min for laea for spoelem narawan, hem savve disfellowship.

^ par. 14 Sapos samfala problem kamap long bisnis, lukim Appendix wea garem title “Stretem Problem Saed Long Bisnis.”