Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 14

Taki san tru ala ten

Taki san tru ala ten

„Du ala sani nanga wan krin ati.”​—HEBREWSMA 13:18.

1, 2. Fu san ede Yehovah breiti te a e si taki wi e meki muiti fu taki san tru? Gi wan eksempre.

WAN mama nanga en boi e komoto na ini wan wenkri. Wantronso a boi e skreki èn a e tan tanapu. Na ini en anu a abi wan pikin preisani di a ben teki na ini a wenkri. A frigiti fu poti en baka, èn kande a frigiti fu aksi en mama fu bai en gi en. A e kari en mama fu di a frede taki a o kon na ini problema. A mama e taigi en taki a no abi fu frede. A e tyari en go baka na ini a wenkri fu poti a preisani baka, èn fu aksi a wenkriman pardon. Te a boi e du dati, dan a mama e prisiri trutru. Fu san ede?

2 Papa nanga mama e prisiri te den pikin fu den e frustan taki a de prenspari fu taki san tru. Na so a de tu nanga wi hemel Tata, „a Gado di no e fruteri lei” (Psalm 31:5). Te a e luku fa wi e tron lepi Kresten, dan a breiti fu si taki wi e meki muiti fu taki san tru. Fu di wi wani du san a feni bun èn fu di wi wani taki a tan lobi wi, meki wi e agri nanga na apostel Paulus di ben taki: „Wi wani du ala sani nanga wan krin ati” (Hebrewsma 13:18). Meki wi go poti prakseri na fo prenspari situwâsi pe a kan muilek son leisi fu taki san tru. Baka dati, wi o go luku sortu blesi wi o kisi te wi e taki san tru ala ten.

NO KORI YUSREFI

3-5. (a) Fa Gado Wortu e sori taki a no bun fu kori wisrefi? (b) San o yepi wi fu no kori wisrefi?

3 Na a fosi presi, wi musu leri fu no kori wisrefi. Fu di wi na sondu libisma, meki wi kan kori wisrefi makriki. Fu eksempre, Yesus ben taigi den Kresten na ini Laodisea taki den ben e kori densrefi fu di den ben denki taki den gudu, aladi den ben ’pôti, den ben breni, èn den ben de nanga sososkin’ (Openbaring 3:17). Fu di den Kresten disi ben e kori densrefi, meki a situwâsi fu den ben kon moro ogri leki san a ben de kaba.

4 Kande yu e memre tu taki a disipel Yakobus ben gi wi a warskow disi: „Efu wan sma denki taki a e anbegi Gado, ma a no e basi en tongo, dan a e kori ensrefi. A sma disi e anbegi Gado fu soso” (Yakobus 1:26). Efu wi ben o denki taki Yehovah o tan feni na anbegi fu wi bun aladi wi e taki sani di no fiti, dan wi ben o kori wisrefi. Na anbegi fu wi ben o de fu soso. Fa wi kan sorgu taki a sari sani dati no e miti wi?

5 Na ini a srefi pisi dati, Yakobus e agersi den tru tori na ini Gado wortu, nanga wan spikri. A e gi wi a rai fu luku finifini san skrifi na ini a bun wet fu Gado, èn fu tyari kenki kon te dati de fanowdu. (Leisi Yakobus 1:23-25.) Bijbel kan yepi wi fu no kori wisrefi èn fu si sortu kenki wi musu tyari kon (Sari singi 3:40; Hagai 1:5). Wi kan begi Yehovah tu fu ondrosuku wi, so taki wi kan si sortu swakifasi wi abi èn du muiti fu tyari kenki kon (Psalm 139:23, 24). Te wan sma no e taki san tru, dan dati na wan seryusu swakifasi, èn wi musu si a sani dati soleki fa Yehovah e si en. Odo 3:32 e taki: „Yehovah e tegu gi sma di e bedrigi trawan, ma a de bun mati nanga den sma di ati krin.” Yehovah kan yepi wi fu si sani soleki fa en e si sani èn fu si wisrefi soleki fa en e si wi. Hori na prakseri taki Paulus ben taki: „Wi wani du ala sani nanga wan krin ati.” Nownowde wi na sondusma, ma wi wani du ala muiti fu taki san tru ala ten.

TAKI SAN TRU NA INI NA OSOFAMIRI

Te wi e taki san tru, dan wi no o du sani kibrikibri

6. Fu san ede trowpatna no musu kori makandra, èn sortu sani den no musu du?

6 Na ini wan Kresten osofamiri a de prenspari fu taki san tru. Dati meki masra nanga wefi musu taki krin nanga makandra, den no musu kori makandra. Na ini wan Kresten trowlibi, a no fiti taki trowpatna e du sani di no krin èn di kan hati den firi fu a patna fu den. Sobun, den no musu sori lobifiri gi sma di no de den trowpatna, den no musu hori nanga wan tra sma kibrikibri tapu Internet, èn den no musu luku porno. Son trowpatna du den sortu sani disi, èn den kibri a tori gi den patna. Den Kresten disi bedrigi a trowpatna fu den. Luku san a reti-ati Kownu David ben taki: „Mi no sidon nanga sma di lobi lei. Mi no e moksi nanga sma di e hoigri” (Psalm 26:4). Efu yu trow, dan noiti no du sani kibrikibri di kan meki taki yu kori yu trowpatna!

7, 8. Sortu Bijbel eksempre kan yepi pikin fu taki san tru ala ten?

7 Te papa nanga mama e leri den pikin fu den fu taki san tru, dan a bun te den e gebroiki Bijbel eksempre. Wan tu eksempre fu sma di no ben taki san tru, na a di fu Akan, di ben fufuru sani èn ben pruberi fu kibri a tori. A di fu Gehasi di ben lei fu di a ben wani kisi moni, èn a di fu Yudas, di ben fufuru èn di ben lei fu di a ben wani du ogri nanga Yesus.​—Yosua 6:17-19; 7:11-25; 2 Kownu 5:14-16, 20-27; Mateyus 26:14, 15; Yohanes 12:6.

8 Ma Bijbel e taki tu fu sma di ben taki san tru. Wan fu den na Yakob. Di den manpikin fu Yakob ben feni moni na ini den tas, dan Yakob taigi den fu tyari a moni go baka, fu di a ben denki taki kande wan sma ben meki a fowtu fu poti a moni drape. Wan tra sma na a umapikin fu Yefta di ben du san en papa ben pramisi Yehovah, aladi a no ben o man du furu sani moro di a ben sa wani du. Ete wan sma na Yesus, di no ben frede fu taki dati en na Yesus, di sma ben kon fu grabu en. Na so a meki wan profeititori kon tru èn a kibri den mati fu en (Genesis 43:12; Krutuman 11:30-40; Yohanes 18:3-11). Disi na wan tu eksempre nomo na ini Gado Wortu, ma den kan yepi papa nanga mama fu leri den pikin fu frustan fu san ede a bun fu taki san tru ala ten.

9. San papa nanga mama no musu du efu den wani leri den pikin fu den fu taki san tru ala ten? Fu san ede a de prenspari taki papa nanga mama e gi wan bun eksempre?

9 Ma papa nanga mama abi wan prenspari frantwortu te den e leri den pikin fu taki san tru. Na apostel Paulus ben aksi: „Yu e gi trawan leri, ma yu no e leri yusrefi? Yu e preiki gi sma: ’No fufuru’, ma yu e fufuru?” (Romesma 2:21) Son papa nanga mama e bruya den pikin fu den fu di den e leri den taki den musu taki san tru, aladi densrefi no e du dati. Te son papa nanga mama fufuru wan pikin sani, noso te den lei, dan den e taki sani fu meki a gersi leki den no du wan ogri. Nofo tron den e taki: „Den no ben o poti en drape efu den no ben wani taki wi teki en.” Noso kande den e taki: „Na wan pikin lei nomo, a no ogri mi du.” Ma fufuru tan fufuru, awansi na wan pikin sani noso wan bigi sani, èn lei tan lei, pikin lei noso bigi lei no de. * (Leisi Lukas 16:10.) Pikin-nengre man si makriki te wan sma e hoigri, èn a sani dati no bun srefisrefi gi den (Efeisesma 6:4). Ma te den e si taki den papa nanga mama lobi fu taki san tru, dan den kan gro kon tron sma di e gi Yehovah glori na ini a grontapu disi pe furu sma no e taki san tru.​—Odo 22:6.

TAKI SAN TRU NA INI A GEMEENTE

10. Te wi e taki tori nanga wi Kresten brada nanga sisa, dan nanga sortu sani wi musu luku bun?

10 Te wi de makandra nanga wi Kresten brada nanga sisa, dan wi abi furu okasi fu sori taki wi e taki san tru ala ten. Soleki fa wi leri na ini kapitel 12, dan wi musu luku bun nanga san wi e taki. Te wi e taki tori nanga tra sma, dan efu wi no luku bun wi ben kan bigin taki ogri fu trawan. Wi ben kan fruteri ogri-ati lei srefi fu sma. Efu wi e fruteri trawan wan tori di wi no sabi seiker efu a tru, dan kande wi e yepi fu prati wan lei. Dati meki wi musu luku bun san wi e taki (Odo 10:19). Ma awansi wi sabi wan tori di tru, toku dati no wani taki dati wi musu fruteri trawan a tori. Fu eksempre, kande a tori no abi noti fu du nanga wi, noso kande a no ben o fiti fu taki fu en (1 Tesalonikasma 4:11). Son sma feni taki solanga den e taki san tru, dan a no abi trobi efu den e taki grofu. Ma ala ten wi leki Kresten musu taki na wan switi fasi.​—Leisi Kolosesma 4:6.

11, 12. (a) Fa son sma di du seryusu sondu e meki a problema kon moro bigi? (b) San na wan tu lei fu Satan te a abi fu du nanga seryusu sondu, èn fa wi kan sori taki wi no e bribi den lei dati? (c) Fa wi kan sori taki wi no e kori na organisâsi fu Yehovah?

11 A prenspari fu taki san tru te wi e taki nanga den wan di e teki fesi na ini a gemeente. Son sma di du seryusu sondu e meki a problema kon moro bigi fu di den e pruberi fu kibri a sondu, èn den e lei te den owruman e aksi den fu a tori. Son leisi, den sortu sma disi e bigin libi wan dobru libi. Den e du neleki den e dini Yehovah, aladi den e tan du seryusu sondu. Fu taki en leti, te wan sma e libi na a fasi disi, dan sma e kon sabi en leki wan leiman (Psalm 12:2). Tra sma di e du seryusu sondu e fruteri den owruman wan pisi nomo fu a tori, aladi den e kibri tra prenspari sani (Tori fu den apostel 5:1-11). Nofo tron sma e fruteri den sortu lei disi, fu di den e bribi den lei fu Satan.​—Luku a faki „ Den lei fu Satan te a abi fu du nanga seryusu sondu”.

12 A prenspari tu fu taki san tru te yu musu piki aksi di na organisâsi fu Yehovah poti tapu papira. Fu eksempre, te wi e skrifi na tapu wi preikiwroko raportu san wi du na ini a preikiwroko, dan wi no musu lei. Te wi musu skrifi na tapu wan formulier taki wi wani du wan spesrutu diniwroko, dan wi musu taki fa a gosontu fu wi de trutru, noiti wi musu lei, noso skrifi sani di no tru.​—Leisi Odo 6:16-19.

13. Fa wi kan sorgu taki wi no e kori wi brada nanga sisa te wi e du bisnis nanga den?

13 Srefi te wi e du bisnis nanga wi Kresten brada nanga sisa, wi musu taki san tru. Kresten brada nanga sisa di e du bisnis nanga makandra musu luku bun taki den no e tyari bisnis afersi kon na ini a Kownukondre zaal, noso na ini a preikiwroko. Kande den e du bisnis nanga makandra leki wrokobasi noso leki wrokoman. Efu brada noso sisa e wroko gi wi, dan wi no musu kori den. Wi musu pai den biten, wi musu pai den a moni di wi ben pramisi fu pai den, èn wi musu sorgu taki den kisi san den abi reti na tapu, soleki fa lanti wet e taki (1 Timoteyus 5:18; Yakobus 5:1-4). Na a tra sei, efu wi e wroko gi wan brada noso sisa, dan wi musu wroko trutru gi a moni di wi e kisi (2 Tesalonikasma 3:10). Wi no musu fruwakti taki fu di a wrokobasi fu wi na wi Kresten brada noso sisa, dan a musu gi wi son sani di a no e gi tra wrokoman. Kande wi feni taki a de fruplekti fu gi wi fri, noso fu du tra sani gi wi di a no e du gi tra wrokoman.​—Efeisesma 6:5-8.

14. Te Kresten e du bisnis nanga makandra, dan sortu prenspari sani den musu du, èn fu san ede?

14 Ma fa a de te yu e du wan bisnis makandra nanga tra sma? Kande yu poti moni na ini a bisnis dati, noso kande yu leni moni fu a sma? Bijbel e gi wi a prenspari rai disi: Skrifi ala sani poti na tapu papira! Fu eksempre, di Yeremia ben bai wan pisi gron, dan a meki tu fu a gronpapira, èn kotoigi ben de drape fu luku fa a ben du dati. Baka dati, a kibri a papira disi na wan presi pe a ben kan teki en te a ben abi en fanowdu (Yeremia 32:9-12; luku sosrefi Genesis 23:16-20.) Te wi e du bisnis nanga wi Kresten brada nanga sisa, dan wi musu skrifi ala sani poti na tapu papira, ala sani musu skrifi bun, èn wi musu poti wi nen na tapu a papira aladi a tra sma e luku. A sani disi no wani taki dati wi no e frutrow makandra. Ma a o sorgu taki bruya no o kon, wi o man du san wi ben pramisi, èn wi no o kisi trobi di kan tyari prati kon. Ibri Kresten di e du bisnis nanga wan tra Kresten musu hori na prakseri taki nowan bisnis afersi prenspari moro a wánfasi nanga a freide fu a gemeente. *​—1 Korentesma 6:1-8.

TAKI SAN TRU TE A ABI FU DU NANGA GRONTAPU AFERSI

15. Fa Yehovah feni en te sma di e du bisnis e bedrigi trawan, èn fa Kresten e denki fu a tori disi?

15 A no na ini a gemeente wawan Kresten musu taki san tru. Paulus ben taki: „Wi wani du ala sani nanga wan krin ati” (Hebrewsma 13:18). A Mekiman fu wi no wani taki wi e bedrigi sma te wi e du bisnis nanga den, awansi den no e anbegi Gado. Boiti den tra buku fu Bijbel, a buku Odo e taki wan tu leisi fu wegi di no e wroko bun noso di no soifri (Odo 11:1; 20:10, 23). Na ini owruten, sma di ben e du bisnis ben gwenti fu gebroiki wegi nanga wegiston fu wegi den sani di den ben bai, èn fu wegi a moni di den ben e pai gi den sani dati. Bisnisman di ben e bedrigi klanti, ben abi tu sortu wegiston, èn a wegi fu den no ben e wroko bun. * Yehovah e tegu gi den sortu sani dati! Efu wi wani taki Gado tan lobi wi, dan noiti wi musu bedrigi trawan te wi e du bisnis.

16, 17. Fa sma gwenti bedrigi trawan na ini a ten disi? Sortu fasti bosroiti tru Kresten abi?

16 Fu di Satan na a tiriman fu grontapu, meki a no e fruwondru wi taki furu sma no e taki san tru. Ibri dei okasi de fu bedrigi trawan, èn a sani dati kan de wan tesi gi wi. Te sma di e suku wan wroko e skrifi na tapu papira sortu koni nanga sortu ondrofeni den abi, dan nofo tron den e lei èn den e taki sani heri tra fasi leki fa den de trutru. Nofo tron, sma e lei tu te den musu piki aksi na tapu papira, soleki belasting-papira, verzekering-papira, nanga papira fu aksi primisi fu tan na ini wan kondre. Furu studenti e spiek te den e meki repetitie noso eksame, èn den e kori sma tu te den musu meki scriptie. Kande den e go tapu Internet èn den e teki sani abra leti so, aladi den e du leki na den srefi skrifi den sani dati. Boiti dati, son sma e pai kruka tiriman tyuku fu man kisi san den wani. Den sani disi no e fruwondru wi fu di wi e libi na ini wan grontapu pe furu sma ’lobi densrefi nomo, den lobi moni, èn den no lobi san bun’.​—2 Timoteyus 3:1-5.

17 Tru Kresten abi a fasti bosroiti fu no du nowan fu den sani dati. Son leisi a kan muilek gi wi fu taki san tru, te wi e si taki sani e go bun nanga sma di e bedrigi trawan èn taki a libi fu den e go na fesi (Psalm 73:1-8). Na a tra sei, a kan taki Kresten e lasi furu moni, fu di den wani du „ala sani” nanga wan krin ati. A sani disi e tyari wini kon gi den? Iya! Ma fu san ede? Sortu blesi wi o kisi te wi e taki san tru ala ten?

DEN BLESI DI WI O KISI TE WI E TAKI SAN TRU ALA TEN

18. Fu san ede a e tyari furu wini kon te wi e taki san tru ala ten?

18 Te sma sabi wi leki sma di e taki san tru ala ten èn di den kan frutrow, dan dati e tyari furu wini kon. (Luku a faki „ Mi e du san reti ala ten?”) Denki a tori, wi alamala kan de so wan sma. Awinsi fa yu de, noso awinsi fa yu kweki, awinsi yu koni noso awinsi yu gudu, yu kan de wan sma di e taki san tru. Toku furu sma no de di abi wan bun nen na trawan (Mika 7:2). Son sma kan spotu yu fu di yu e taki san tru ala ten, ma tra sma o lobi fa yu de. Den o frutrow yu èn den o lespeki yu. Furu Yehovah Kotoigi kisi wini fu di den e taki san tru. Den no lasi den wroko, aladi tra sma na den wrokope lasi den wroko fu di den bedrigi trawan. Son Kotoigi feni wroko fu di sma ben e suku wrokoman di den kan frutrow.

19. Te wi e taki san tru ala ten, dan fa a konsensi fu wi o de, èn fa Yehovah o feni wi?

19 Awinsi yu ondrofeni a sani dati, noso awinsi dati no de so, yu o kisi furu wini te yu e taki san tru. Yu o abi wan krin konsensi. Paulus ben skrifi: „Wi sabi taki wi abi wan krin konsensi” (Hebrewsma 13:18). Boiti dati, wi lobi hemel Tata noiti o frigiti a bun nen di yu abi, èn a lobi sma di e taki san tru. (Leisi Psalm 15:1, 2; Odo 22:1.) Iya, te yu e taki san tru ala ten, dan Gado o tan lobi yu. Dati na a moro bigi blesi di wi ben kan kisi. Meki wi go luku wan tra sani di abi fu du nanga a tori disi. Dati na: A fasi fa Yehovah e si wroko.

^ paragraaf 9 Te wan sma na ini a gemeente abi a gwenti fu fruteri ogri-ati lei fu wan trawan fu di a wani hati den firi fu sma, dan den owruman kan bosroiti fu kari a sma disi na fesi wan krutu komte.

^ paragraaf 14 Efu yu wani sabi san fu du te wan bisnis no e waka bun, dan luku a pisi di nen „Tra prenspari sani”, ’Fa fu lusu problema di abi fu du nanga bisnis afersi’.

^ paragraaf 15 Den bisnisman ben e gebroiki spesrutu wegiston fu bai sani, èn den ben e gebroiki tra wegiston fu seri sani. Na ala tu fasi den ben e kisi wini gi densrefi. Son leisi wan sei fu a wegi ben moro langa noso a ben moro hebi, èn na so den ben e bedrigi den klanti fu den.