Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA EYA 14

Obe Mwesigwa omu Bintu Byona

Obe Mwesigwa omu Bintu Byona

“Nitugonza kuba abesigwa omu bintu byona.”ABAHEBURANIYA 13:18, NW.

1, 2. Habwaki Yahwe asemererwa muno obwarora nitutamu amaani kulinda obwesigwa? Kozesa ekyokurorraho kusagika ensonga enu.

OMUKAZI n’aruga omu duuka n’omutabani we omuto. Aho n’aho, omwana ayemerra, ayoleka ngu ayekangire. Akwasire ekidole eki aihire omu duuka. Obwakikomerehoga, ayeberwege kukigarraho rundi kusaba nyina akimugurre. Ahurra atiinire nukwo kusaba nyina amukonyere. Nyina amuhumuza kandi bagaruka ha duuka nukwo ekidole akigarreyo kandi asabe ekiganyiro. Obwakigarrayo, nyina ahurra asemeriirwe kandi ayesiima muno. Habwaki?

2 Abazaire kibasemeza muno kurora ngu abaana babo nibega kuba besigwa. Kandi nikyo kimu na Isitwe ow’omu iguru, “Ruhanga owamananu.” (Zabuli 31:5) Obwarora nitweyongera kukura omu by’omwoyo, asemererwa kurora ngu nitulengaho kuba besigwa. Habw’okugonza kumusemeza n’okusigara omu kugonza kwe, twehurra nk’omukwenda Paulo obu yagambire ngu: “Nitugonza kuba abesigwa omu bintu byona.” (Abaheburaniya 13:18, NW) Katubazeeho emiringo ena emikuru omu bwomeezi nambere obwire obumu kisobora kutugumirra kuba besigwa. Hanyuma nitwija kubazaaho emigisa eruga omu kuba besigwa.

OKUBA BESIGWA OBUTURUKUBA NITWEKEBERA KURORA TULI BANTU BA MULINGO KI

3-5. (a) Yahwe atuhabura ata ha kabi akaruga omu kwebihabiha? (b) Kiki ekirukwija kutukonyera okutebihabiha?

3 Ekintu eky’okubanza ekitugumirra nukwo kuba besigwa obuturukuba nitwekebera kurora kiki eki tuli. Habw’okuba tuli bantu abatahikiriire, kyanguhire okwebihabiha obuturukuba nitwekebera. Ekyokurorraho, Yesu akagambira Abakristaayo omu kitebe kya Laodikiya ngu baali nibebihabiha okutekereza ngu baguda, kandi kunu baali ‘b’amasege, bafu b’amaiso, kandi bali banaku’ omu by’omwoyo—mali bakaba bali kubi. (Okusuku’rwa 3:17) Okwikara nibebihabiha omu mulingo gunu kyali nikyongera kubata omu kabi.

4 Nosobora kuba noijuka ngu n’omukwenda Yakobo akatuhabura ati: “Omuntu wena obwayetekereza okuba wedini, obwatatanga orulimirwe, baitu nayebiha omutimagwe, edini yogu ya busa.” (Yakobo 1:26) Kakuba tutekereza ngu nitusobora kukozesa kubi orulimi rwaitu baitu tukeyongera kuhereza Yahwe kandi akasiima obuhereza bwaitu nitwija kuba tubihire omutima gwaitu. Okuramya kwaitu nikwija kuba kufiire busa. Kiki ekitusobora kukora kwetantara ekintu kinu eky’enaku?

5 Omu suura enu yonyini, Yakobo n’alengesaniza Ekigambo kya Ruhanga nk’endolerwamu. Natutererra kusoma ekiragiro kya Ruhanga ekihikiriire n’okuhinduramu hanyuma y’okurora ekirukwetagisa kuhindura. (Soma Yakobo 1:23-25.) Baibuli n’esobora kutukonyera kwekebera n’okurora nambere tusemeriire kusemeza. (Empamo 3:40; Hagai 1:5) Nitusobora n’okusaba Yahwe atukebere, atukonyere kurora obuceke obw’amaani obu twine kandi atwoleke n’omulingo tusobora kubukoraho. (Zabuli 139:23, 24) Obutesigwa buba buceke obutanguhire kwetegereza kandi tusemeriire kuburora nka Isiitwe ow’omwiguru nk’oku aburora. Enfumo 3:32 rugamba: “Baitu owobutigi muziro hali Mukama: baitu ensitaze ziri nabamazima.” Yahwe n’asobora kutukonyera kwehurra nk’oku arukwehurra n’okwerora nk’oku aturora. Ijuka ngu Paulo akagamba: ‘Nitugonza kuba abesigwa omu bintu byona.’ Titusobora kuba bahikiriire omu kasumi kanu, baitu nitugonza kandi nitwekamba kuba besigwa.

OBWESIGWA OMU MAKA

Okuba besigwa kitukonyera kwetantara kukora ekikorwa ekirukusobora kutwohya kukisereka

6. Habwaki abaswerangaine basemeriire kwolekangana obwesigwa, kandi kukora kinu nikisobora kubakonyera kwetantara kabi ki?

6 Obwesigwa busemeriire kuba k’okurorraho kakuru omu maka Amakristaayo. Nahabweki nyineka na nyinabwenge basemeriire kugambirangana amananu kandi basemeriire kwolekangana obwesigwa. Obuswere obw’Ekikristaayo tiburukwikirizibwamu ebikorwa ebitasemiire kandi eby’okusaliza. Nk’ekyokurorraho, okusandaaza omuntu ondi ow’otali nauwe omu buswere omu mulingo ogutahikire, kukozesa omukura kutandikaho engonzi n’omuntu ondi kandi okaisereka, rundi kukozesa ebisisani eby’obuhemu omu mulingo gwona. Abakristaayo abamu abali omu buswere bakozere ebintu binu ebibi kandi babisereka abagonzebwa baabo. Kinu tikiri kintu eky’obwesigwa. Dora Daudi Omukama ayali mwesigwa nk’oku yagambire: “Tinkaikarraga nabantu abatarumu; kunu tinditahamu hamu nabagobya.” (Zabuli 26:4) Obworaaba oli omu buswere kandi okesanga n’ogonza kukora ekintu eky’otarukugonza omugonzebwa waawe amanye, otakikora!

7, 8. Byokurorraho ki ebiri omu Baibuli ebisobora kukonyera abazaire kwegesa abaana babo omugaso gw’obwesigwa?

7 Abazaire obu baraaba nibegesa abaana babo kuba besigwa, kirungi bakozese ebyokurorraho bya Baibuli. Kusobora kuboleka akabi ak’okutaba besigwa, nibasobora kukozesa ebyokurorraho ebibi nk’ebya Akani, ayaibire ebintu kandi yalengaho okusereka ekibi kye; Gehazi, ayabalize ebisuba habw’okugonza muno itungo; hamu na Yuda, ayaibire kandi yabaza ebisuba kusobora kukora Yesu akabi.Yosuha 6:17-19; 7:11-25; 2 Ekyabakama 5:14-16, 20-27; Matayo 26:14, 15; Yohana 12:6.

8 Ebyokurorraho ebirungi ebi basobora kubazaaho harumu ekya Yakobo, ayatereriire abatabani be kugarrayo sente ezi basangire omu bisaho byabo habwokuba akatekereza ngu abazitairemu bakaba batakigenderiire; ekyokurorraho kya Yefuta n’omuhara we, ayayeferiize yaikiriza kugendera ha murago gwa ise; kandi n’ekyokurorraho kya Yesu, ayayolekere obumanzi kandi ayahikiriize obunabbi obu yarugireyo nukwo ekitebe ekikaba kiizire kumukwata kikwate uwe kandi kireke abanywani be. (Okubanza 43:12; Ekyabacwi 11:30-40; Yohana 18:3-11) Ebyokurorraho binu ebike nibisobora kukonyera abazaire kumanya ebintu ebirungi Ekigambo kya Ruhanga kiine ebi barukusobora kukozesa kwegesa abaana babo kugonza obwesigwa.

9. Abazaire basemeriire kwetantara ki kusobora kuteraho abaana babo ekyokurorraho eky’obwesigwa, kandi habwaki kubateraho ekyokurorraho ekirungi kikuru?

9 Okwegesa kw’omulingo gunu nikuha abazaire obujunanizibwa bw’amaani. Omukwenda Paulo akakaguza: “iwe arukwegesa ondi, torukweyegesa wenka? Iwe anyakutebeza ngu otaliiba, oiba?” (Abarumi 2:21) Abazaire bamu baletera abaana babo kusoberwa habwokuba babegesa kuba besigwa baitu kandi bo nk’abazaire nibalemwa kulinda obwesigwa bwabo. Nibasobora kukora ekibi hanyuma nibaha ensonga y’okwekwasa. Nk’ekyokurorraho, omuzaire n’asobora kwiba akantu omu duuka hanyuma n’agambira omwana ngu “Kasita abakama b’eduuka bakimanyire ngu abantu baine kubitwara” rundi n’asobora kubaza ekisuba hanyuma n’agamba “Ako kabaire kasuba kataito.” Amananu gali ngu, okwiba ekintu kyona, kibe ky’omuhendo mwingi rundi muke kiba kibi. Kandi busaho ebisuba ebitaito rundi ebisuba by’amaani nobu wakuba n’obaza ha kintu kya mulingo ki. * (Soma Luka 16:10.) Abaana kibanguhira okwetegereza omuntu omugobya kandi kinu nikisobora nabo kubegesa kuba bagobya. (Abefeso 6:4) Baitu kakuba abazaire babo babateraho ekyokurorraho ekirungi eky’obwesigwa, abaana banu nibasobora kukura beyongere kuhaisaniza Yahwe omu nsi enu etarumu obwesigwa.Enfumo 22:6.

OBWESIGWA OMU KITEBE

10. Obukirukuhika ha kubaza n’Abakristaayo bagenzi baitu, bintu ki ebi tusemeriire kwegendereza?

10 Okwesorroza hamu n’Abakristaayo bagenzi baitu kituteraho omugisa gw’amaani ogw’okwega obwesigwa. Nk’oku twayegere omu Suura eya 12, tusemeriire kwegendereza omulingo ogu tukozesaamu ekisembo ky’okubaza, kukira muno obu turukuba tuli n’ab’oruganda hamu n’abanyaanya itwe. Ebiturukubaza nibisobora kufooka rugambo, rundi bisuba! Kakuba tuhurra ekintu baitu tutaine obwa kaiso hanyuma naitwe tukakigambira abandi nitwija kuba nitukonyera kurarangya ebisuba. Nahabweki kirungi tuculere. (Enfumo 10:19) Kandi nabwo n’obutwakuba tumanyire ngu ekintu ky’amananu tikirukumanyisa ngu tusemeriire kukigambira abandi. Nk’ekyokurorraho, nikisobora kuba kitarukutukwataho, rundi nikisobora kuba kitali kirungi kukigambira abandi. (1 Abasesalonika 4:11) Abantu abamu babaza kubi nibekwasa ngu nibabaza amananu, baitu ebigambo byaitu bisemeriire kuba by’embabazi.Soma Abakolosai 4:6.

11, 12. (a) Abantu abamu obu bakora ebibi by’amaani, balengaho bata kwongera ekizibu ha kizibu? (b) Ebimu ha bisuba Setani eby’akozesa kubihabiha omuntu anyakukozere ekibi ky’amaani nibyo biha, kandi nitusobora kubirwanisa tuta? (c) Nitusobora tuta kwoleka obwesigwa hali ekitebe kya Yahwe?

11 Kikuru muno kuba b’amananu obu turukuba nitukoragana n’ab’oruganda abebembera ekitebe. Abamu obu bakora ekibi ky’amaani bongera kusiisa ebintu nibalengaho kuswekerra ekibi kyabo n’okubiiha abagurusi b’ekitebe obu baba bakaguziibwe. Abantu nka banu batandika kuba n’obwomeezi obw’emirundi ebiri, nibefora ngu nibahereza Yahwe kandi akaire nuko kamu nibakora ebibi by’amaani. Omuntu nk’onu akaire kahika n’atandika kubiiha omu buli kintu kyona. (Zabuli 12:2) Abandi bagambiraho abagurusi b’ekitebe amananu make baitu ebindi ebikuru muno nibabisereka. (Engeso Ezabakwenda 5:1-11) Ebisuba bya mulingo gunu biruga omu kwikiririza omu bisuba Setani eby’akuza.—Rora akasanduuko “ Omulingo Setani Abihabiha Abantu obu Kirukuhika ha Bibi eby’Amaani,” akali ha rupapura 164-165.

12 Kikuru kubaza amananu obu kirukuhika ha kugarukamu ebikaguzo ebya ha mpapura. Ekyokurorraho, obu turaaba nitwijuza repoti yaitu ey’obuhereza, nitugonza kwegendereza muno okutahandiikamu ebisuba. Nikyo kimu n’obuturaaba nitusaba kukora omu buhereza obw’embaganiza bakatusaba kwijuza empapura, titurukugonza kubiiha ebisuba ha mulingo obwomeezi bwaitu buli rundi kusereka ebyafaayo byaitu.Soma Enfumo 6:16-19.

13. Nitusobora kulinda tuta obwesigwa kakuba tuba nitukora eby’obusubuzi n’omuheereza wa Yahwe mugenzi waitu?

13 Obwesigwa bwaitu hali abahereza bagenzi baitu nibutwarramu n’okuba besigwa omu eby’obusubuzi. Obwire obumu, ab’oruganda n’abanyaanya itwe nibasobora kukora hamu eby’obusubuzi. Basemeriire kwerinda okutatabura eby’obusubuzi byabo n’okuramya kwabu okwa ha Kyombeko ky’Obukama rundi omu mulimo gw’okutebeza. Ow’oruganda n’asobora kuba n’akozesa ow’oruganda mugenzi we omu by’obusubuzi. Kakuba okozesa ow’oruganda rundi munyaanya itwe omu busubuzi bwawe, kora kyona ekirukusoboka kuba mwesigwa haluwe, musasule omu bwire, omuhe omusaara ogu mwaragaine, kandi ekiragiro obu kiraaba nikyoleka ngu haroho amagoba ag’osemeriire kumuha nago ogamuhe. (1 Timoseo 5:18; Yakobo 5:1-4) Kandi ha rubaju orundi, kakuba ow’oruganda rundi munyaanya itwe aba n’atukozesa, tukorre kimu emirimo yoona ei twikirraniize kusigikirra ha musaara. (2 Abasesalonika 3:10) Otanihira ngu aine kukutwara nk’ow’embaganiza hali abandi habwokuba ngu oli w’enyikiriza emu nauwe rundi ngu asemeriire kukulekeramu obwire rundi akwongeremu amagoba kukira abandi.Abefeso 6:5-8.

14. Abakristaayo obu bakora hamu eby’obusubuzi, bintu ki eby’amagezi ebi basemeriire kukora, kandi habwaki?

14 Kandi kakuba twekoramu ekitongole tukatandikaho obusubuzi oburukusobora n’okwetagisa kwehora sente rundi buli omu kutamu sente? Baibuli n’etuha omusingi omukuru kandi ogw’omugaso: Buli kintu mukikole omu buhandiiki! Ekyokurorraho, Yeremiya obu yaguzire ekibanja, akahandiikisa ekihandiiko haroho n’abakaiso, kandi yakyahura kurungi nukwo kikozesebwe omu busumi bw’omu maiso. (Yeremiya 32:9-12; yongera orole Okubanza 23:16-20.) Obu turakora obusubuzi n’Abakristaayo bagenzi baitu kandi tukahandiika kurungi byona ebi turagaine, ekihandiiko kikatebwaho omukono, kandi hakabaho n’abakaiso, eki kiba kitarukumanyisa ngu Abakristaayo tibarukwesigangana. Baitu kiba nikitukonyera kwerinda obutetegerezangana, okubihizangana, hamu n’okwahukana. Abakristaayo boona abarukukora hamu eby’obusubuzi basemeriire kwikara nibakimanya ngu enkoragana yabo tesemeriire kwihaho obumu n’obusinge bw’ekitebe. *1 Abakolinso 6:1-8.

KUBA BESIGWA OMU BANTU AB’ENSI

15. Yahwe arora ata eby’obusubuzi ebirumu obugobya, kandi Abakristaayo betwaza bata obu kihika ha ngeso nk’ezi?

15 Ekitebe tikiri nikyo kiikaro kyonka nambere Omukristaayo asemeriire kwolekeramu obwesigwa. Paulo akagamba: ‘Nitugonza kuba abesigwa omu bintu byona.(Abaheburaniya 13:18, NW) Obu kirukuhika ha kukora eby’obusubuzi n’abantu ab’ensi, Omuhangi waitu n’agonza muno tube besigwa. Omu kitabu eky’Enfumo harumu enkarra ezirukubaza ha minzani ez’obugobya. (Enfumo 11:1; 20:10, 23) Omu busumi bwa kara, abantu bakozesaga muno eminzani n’ebipimo omu by’obusubuzi kusobora kupima ebintu ebiguzirwe na sente ezisaswirwe. Abasubuzi abatali besigwa bakozesaga ebipimo eby’emiringo ebiri hamu naminzani etahikire okwiba n’okubiiha abaguzi babo. * Yahwe anobera kimu ebikorwa binu! Kusobora kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga, tusemeriire kwerindira kimu ebikorwa byona eby’obugobya omu busubuzi bwaitu.

16, 17. Bugobya bwa mulingo ki obuli omu nsi omu kasumi kanu, kandi Abakristaayo ab’amananu bacwiremu kukora ki?

16 Tikirukutuhuniriza ngu abantu abarukukira obwingi abatwetoroire bagobya habwokuba tumanyire ngu Setani nuwe omulemi w’ensi enu. Buli kiro, nitusobora kwijwamu ekitekerezo ky’okuba bagobya. Abantu obu bahandiika nibasaba omulimo, bakira kuhandiikamu ebisuba nibahinguraniza omu kusoborra ebi bamanyire n’ebirukubakwataho. Abantu obu baijuza ebipapura by’okufuruka, eby’emisoro, hamu n’ebindi, bakira kuhandiikamu ebisuba nukwo batunge eki barukugonza. Abeegi b’amasomero baingi baiba ebirengeso, rundi obu baijuza ebipapura, bagenda ha mukura nibarora ebintu ebirukukwata ha muntu ondi nibyo nibaijuza ha bipapura byabo nukwo befole ngu ebi baijwize nibyo ebyabo. Kandi abantu obu bakoragana n’abakozi b’ebitongole abalya enguzi, babagulirra nukwo batunge ebi barukugonza. Engeso ez’omulingo gunu tizirukutuhuniriza omu nsi enu nambere abantu baingi bali “abegonza bonka, nabagonza erupiya, . . . nabatagonza oburungi.”2 Timoseo 3:1-5.

17 Abakristaayo ab’amananu bamalirra kuruga ha mutima okutakora ebikorwa ebya mulingo gunu. Ensonga habwaki abantu kibagumira kulinda obwesigwa eri habwokuba barora abantu abagobya nubo nibakurakurana kukira n’abesigwa kandi nibatunga ebi barukugonza. (Zabuli 73:1-8) Kandi ha rubaju orundi, Abakristaayo nibasobora kubonabona bataine sente habwokuba nibagonza kusigara bali besigwa “omu bintu byona.” Mali okwerekesa okwa mulingo gunu kurugamu ebirungi? Ego! Baitu habwaki bakora encwamu nk’enu? Migisa ki eruga omu kulinda obwesigwa?

EMIGISA ERUGA OMU KULINDA OBWESIGWA

18. Obu kirukuhika ha bwesigwa, habwaki ibara erirungi ly’omuhendo mwingi?

18 Haroho ebintu bike omu bwomeezi ebiri by’omuhendo kukira kwetwa muntu omwesigwa. (Rora akasanduuko “ Ndi Mwesigwa Kwingana Nkaha?” akali ha rupapura 167.) Banza okitekerezeho—omuntu weena n’asobora kwekorra ibara nka linu! Ibara erirungi tirisigikirra ha itungo ely’oine, ekisembo ekyoine, enzoka yawe, nambere oruga, rundi ekintu kindi kyona. Baitu nabwo, abantu baingi balemwa kwekorra ibara erirungi. Tikyanguhire kubatunga. (Mika 7:2) Abandi nibasobora kukujuma habw’okuba mwesigwa, baitu abandi nibaija kukutamu ekitiinisa kandi beyongere kukwesiga. Abakaiso ba Yahwe abaingi besangire batungiremu amagoba omu bya sente habw’okulinda obwesige. Balekerwe ha mirimo yabo obu abakozi abandi abagobya babingirwe, rundi batungire emirimo nambere babaire nibaserra abakozi abesigwa.

19. Okulinda obwesigwa nikisobora kukwataho kita omuntu waitu ow’omunda hamu n’obunywani bwaitu na Yahwe?

19 Obe otungire emigisa ebazibweho ha iguru rundi otagitungire, noija kurora ngu obwesigwa nibuleta emigisa nyingi. Noija kutunga omugisa gw’okuba n’omuntu ow’omunda omurungi. Paulo akahandiika n’agamba ati: “Baitu twetegeriize ngu tunyina omutima omurungi.” (Abaheburaniya 13:18) Okwongerezaho, Isitwe ow’omwiguru n’arora obwesigwa bwawe kandi agonza abantu abesigwa. (Soma Zabuli 15:1, 2; Enfumo 22:1.) Hataroho okugurukyagurukya, obwesigwa nibutukonyera kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga, kandi tiharoho omugabo gundi gwona ogurukukira ogu. Hati katubazeeho ekintu kindi ekirukusisana n’obwesigwa: Omulingo Yahwe Aroramu Emirimo.

^ kac. 9 Kakuba omu kitebe habamu omuntu arukubaza kubi kandi arukukozesa ebisuba aine ekigendererwa ky’okukora kubi abandi, nikisobora kwetagisa abagurusi b’ekitebe kwikarra nauwe bamuhane ha nsonga egi.

^ kac. 14 Kumanya eky’osobora kukora kakuba haijaho obuzibu omu by’obusubuzi byanyu, rora ebyongiirweho, Okujangurra Obutetegerezangana by’Obusubuzi.

^ kac. 15 Bakozesaga ekipimo kimu kupima ebi baguraga, kandi ekindi kupima ebi baguzaga abandi nukwo bagobeze embaju zoona. Kandi nibasobora kuba bakozesaga minzani enyakwine akalimi akagwire rundi ibale erirukulemeera muno nukwo basobole kwiba omuntu abagulize n’ogu ou baguzireho.