Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 16

Kuiyotajalee je Na̱i kʼoa kao kjoamañale

Kuiyotajalee je Na̱i kʼoa kao kjoamañale

“Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nga tʼaxinnino.” (SANTIAGO 4:7.)

1, 2. ʼYáni xi nʼio tse kjoatsjoa sʼele kʼianga fisʼenngindá xíngiaa.

A JENKJÍN nó tinixálai Jeobá. Kʼiatsa jaon, jejin kjoan nkjín kʼa noʼyai je kjoanokjoaya xi satíole je xi fisʼenngindá. Ninga kʼoalani, tojo nʼiojin tsjoa sʼeli kʼianga binyando kʼoa tsjoá kjoakixile ngixko̱n xíngiaa. Nʼio tsjoa sʼe tokoán kʼianga kʼoasʼin je Jeobá tjíotsjoánganʼiole. Kʼianga kʼoasʼín, nʼio tsjoa male je ndsʼee kao tichjaa, síjtsinya ntsja kʼoa tjín xi saʼnda nroajen ndáxko̱n.

2 Tonga ñá tojngo jao kʼa ʼyaa nga jngo nó nga fisʼenngindá je xíngiaa, tonga je ánkje ngisasa nʼio nkjín kʼa be nga xki̱ nó. Nʼiojin “tse kjoatsjoa [sʼele] ya ngʼajmi” je ánkje kʼianga tjíobe nga jmi mani xi tjíokanísʼenngindá yaole nga xki̱ xomana (Lucas 15:7, 10). Nʼiojin tsjoa male kʼianga kʼoasʼin kjimankjínyaa i̱ jinnaxinandále Jeobá (Ageo 2:7).

JE NA̱I ÑAKI TÍSÍKʼÓTJINDAINÁ “JONI TSA XA XI TÍBATÉ”

3. Ánni nga “joni tsa xa xi tíbaté” tsoʼbasʼínsíni je Na̱i, kʼoa jméni xi mele sikaoná.

3 Tonga je Na̱i kʼoa kao ánkjele alikui tsjoa sʼele kʼianga kʼoasikji nkjín xíngiaa xi yátsʼi̱n tjíobinyále je kjoajndí xi kijnajtsa sonʼnde kʼoa nga tjíokanísʼenngindá yaole. Ñaki majtisjasjale. Ánni. Kuinga kʼoakitso ngasʼa je Na̱i nga tsín kao kjoatsjoacha sixánile Jeobá je chjota kʼoa nga yátsʼi̱n kuinyale tsa nʼio tse kjoa kjoaʼaínele (tʼexkiai Job 2:4, 5). * Kʼianga jngó jngó chjota tsjoátʼale yaole je Jeobá joxi tjíosíjtsinʼani je Na̱i kʼoa kʼoasʼin tjíobakóni nga ñaki to chjotandisoni je Na̱i. Kʼoa nga kʼoakjimatʼain ʼndeʼnde nga xki̱ xomana kuinga kʼoasikji jtinile kʼoa nga ñaki tísíkʼótjindaininá “joni tsa xa xi tíbaté” nga “tíbásjai ʼya xi ski̱ne” (1 Pedro 5:8). Je Na̱i ñaki ndʼaikjoán mele ski̱nená, xi tsonile, mele nga chʼaosʼin sikatíoná ngixko̱n Niná. Tonga li tsa tokuijin, kʼoati mele nga ñaki jngokʼa katamakjinlee Niná (Salmo 7:1, 2; 2 Timoteo 3:12).

Je chjota xi tsjoátʼale yaole je Jeobá kʼoa fisʼenngindá bakóní nga ñaki ndiso je Na̱i

4, 5. 1) Jñánile nga jao koya xi tsín tsjoáʼndele Jeobá nga sʼin je Na̱i. 2) Jméni xi bʼéjngo tokoán je Biblia ñá xi chjotale Cristo maa.

4 Ningalani nʼio toán je Na̱i alikui koa̱n kuiyochʼinxkónlee nga̱ je Jeobá jao koya tjínni xi tsín tsjoáʼndele nga sʼin. Xi títjon, alikui koa̱nle sikjeson naxinandále Niná. Kʼoa saʼnda bejin je Na̱i xi tʼatsʼe jebi, nga̱ je Jeobá tongini kʼoakitso nga jngo jtín mani chjotankjín xi ñaki chjotale Cristo ma xi kjoaʼatojin tjínkon je kjoañʼai xi nʼio tse. Kʼoa jmeni xi tso je Jeobá bitjosonní ngantsjai (Revelación [Apocalipsis] 7:9, 14TNM).

5 Xi majaoni, je Na̱i alikui koa̱nle “ski̱ne” je xi chrian koatiole Jeobá. Jósʼin ʼyañá jebi. Je profeta Azarías i̱ kitsole je rey Asá: “Je Jeobá yaa tíjnakaono kʼianga ya tiyokao” (2 Crónicas 15:2; tʼexkiai 1 Corintios 10:13). Nʼio nkjín choa̱ faʼaitʼa ya Biblia tʼatsʼe chjota xi tsín kitsjoaʼnde nga je Na̱i kisikinjele (Hebreos 11:4-40). Kʼiatsa kʼoati chrian kuiyolee je Niná chókjoakaoná jme xi sikaoná je Na̱i kʼoa saʼnda si̱kinjelee. Je Biblia alikui jao bʼé tokoán xi tʼatsʼe jebi, itso: “Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nga tʼaxinnino” (Santiago 4:7).

TIBIXKANÑÁ KAO NGATSʼI ÁNKJE TSʼEN

6. Jméni xi sʼín je Na̱i nga mele sikʼatsaojenngi nga jngó jngó je chjotale Cristo.

6 Tojosísʼin tiʼyaa, je Na̱i nikʼiajinla sikinjele je naxinandále Niná. Tonga male síkʼatsaojenngi ʼyani xi tsín síkuinda yaole. Jósʼínnile. Básjaile nga chʼaosʼin sikatíoná ngixko̱n Niná. Ñaki kao kjoatsʼen bʼetʼaná, nga jngó jngóñá nga bʼetʼaná kʼoa cheen síchjén nga kʼoasʼín. Kataʼyala nga jngó jngó koya jebi.

7. Ánni nga kʼoasikji nʼio tíbʼetʼasínile naxinandále Niná je Na̱i.

7 Ñaki kao kjoatsʼen bʼetʼaná. Je pastro Juan kʼoakitso nga “i̱ ngakijnda sonʼndebi tíjnakao na̱i” (1 Juan 5:19). Je én jebi tjín xi bájinkonná. Mani nga jetsʼe Na̱i je sonʼnde, xi tsonile, ngatsʼi chjota xi kjin tjíole Niná, tosa je nʼio tíbʼetʼangále je naxinandále Jeobá xi nisañandiajinla tsʼe ma (Miqueas 4:1; Juan 15:19; Apocalipsis 12:12, 17). Aliʼixikji jtile je Na̱i nga̱ be nga tochoasa nichxin tíjnale kʼoa kuinga sa nʼio sa nʼio bʼetʼasíniná. Mani nga tofetʼa jmeni xi tísíkaoná, sa toán sa toán kjima kʼoa ñaki mele nga jngokʼa si̱kjinlee je Niná.

8. Jméni xi bakóyaná én griego xi kisichjén je pastro Pablo tʼatsʼe je kjoabixkan xi tísʼená kao je ánkje tsʼen.

8 Nga jngó jngóñá nga bʼetʼaná. Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo: “Likui chjotasonʼnde xi njín xi yao tjínle xi kuixkankoaa. Tojé [...] ngatsʼi ntjao̱ xi chʼao sʼín xi tsʼe jangʼá” (Efesios 6:12). Ánni nga “kuixkankoaa” kitsosíni je pastro Pablo. Je én griego xi kisichjén kui tsoyanile nga ñaki tibixkan nga̱ʼa nga̱ʼaa. Kui xi kitsonile je pastro Pablo kʼianga jngó jngóñá nga tísʼená kjoabixkan jebi kao ánkjele na̱i, ni kui makjainle chjota kʼoa ninga mai ya naxinandá jñani tiyoaa. Kʼoa alikui koa̱n si̱chajiaan nga kʼia saʼnda tsakʼetsʼiakaoñá kjoabixkan jebi nichxin nga tsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá. Kʼoa nga jekichanisʼenngindá yaoná tibixkan ʼndeʼndeñá kao je Na̱i kʼoa kao ánkjele saʼnda ndʼaibi. Kuijin nga nkjín kʼa kʼoakitsonile pastro Pablo je chjotale Cristo xi tsakatio ya Éfeso nga katabatiotaja kʼoa nga katabationda nga skaan kao je ánkje tsʼen (Efesios 6:11, 13, 14).

9. 1) Ánni nga nkjín koya che̱n síchjénsíni je Na̱i kao ánkje tsʼenle. 2) Ánni nga mesínile sikitsón kjoafaʼaitsjenná je Na̱i, tonga jósʼin koa̱n si̱tajakoaa (chótsenlai rekuadro xi tso: “ Si̱kuindalee yaoná je che̱nle Na̱i”). 3) Jñánile che̱n xi síchjén je Na̱i xi chótʼayá.

9 Cheen síchjén. Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga tsín tsakui “kjoamañale” Na̱i katasíkinjele (Efesios 6:11). Je én griego xi kisichjén je pastro Pablo xi tʼatsʼe kjoamaña, ali tsa tojngojin tínchja̱ni, nkjín kjoamaña tínchja̱ni. Jebi kui xi bakóyaná nga je Na̱i kao ánkje tsʼenle nkjín koya che̱n síchjén nga mele kʼoanachaná. Ánni kʼoasʼínsíni. Kuinga be nga tjínkʼa xíngiaa xi tsín tsaoya je che̱n xi batíobasenle nga títjon tonga kʼianga jekjaʼaí che̱n batíobasenle sasa tsaoyani. Kʼoa nʼio nda tjíokotsenná jmeni xi nʼia nga jngó jngoá nga̱ mele skoe̱ jñanile che̱n xi sasa jtsaoyañá. Tonga ñá alikui totínjiotʼeen, nga̱ je Biblia bájinkonná kjoamaña xi síchjén (2 Corintios 2:11). I̱ libro jebi jekichotʼayason kʼaa je che̱n xi síchjén Na̱i, tobʼelañá, tsa tsojmi nʼio si̱metokoán, tsa chjota xi chʼao sʼín kjoájtaa kʼoa kao xi tʼatsʼe kjoachajngi. Tonga ndʼaibi kuila kataʼyaa xi tʼatsʼe kjoabʼenda.

YÁNDSʼIAAN TIBASENLEE NINÁ TSA KJOABʼENDA SʼIAAN

10. 1) Kʼoalasi kʼai jmeni xi tjenjin je xi kjoabʼenda ʼmi. 2) Jósʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe kjoabʼenda, kʼoa jósʼin nikjaʼaitsjain ji.

10 Je xi kjoabʼenda sʼín ñaki jesoa ánkjele na̱i tjíosíxákao. Kʼoa je kjoabʼenda yaa tjenjin je xi tongini kʼoatso jme xi koa̱n, kjoatjiʼe, kjoataon, xi kʼien fákao kʼoa kao xi kjaʼaísanile. Kʼoa tojosʼin jeʼyaa, je Jeobá “nʼio chʼao be” xá jebi (Deuteronomio 18:10-12; Apocalipsis 21:8). Alikʼiajin kuitso tokoán nga je ánkjele na̱i si̱xákoaa nga̱ je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoatsoná nga “chʼaocha katama[a] xi chʼao tjín”. Kʼiatsa je ánkjele na̱i si̱xákoaa yándsʼiaanjin kuinyalee je Niná (Romanos 12:9). Ñaki chʼao maná ninga tonikjaʼaitsjeen.

11. Ánni nga nʼio tsjoa koa̱nnile je Na̱i kʼiatsa kjoabʼenda ska̱nijinná. Jngola choa̱ tʼejnai.

11 Kʼiatsa kjoabʼenda kuinójiaan yaoná yándsʼiaan tibinyalee Jeobá. Kʼoa kuinga nʼio básjaisínile je Na̱i nga kui jée ska̱nijinná. Kʼianga jngo choʼndale Jeobá xi kui jée kajin nʼio tsjoa male je Na̱i nga je njele. Nga katamajinná jebi, jngola sondado si̱kjaʼaitsjeen. Kʼiatsa ya kuinókjoandale jña tjío sondado kontrale kʼoa ya sijngokao yaole, jósʼe̱le je xi ngʼajko̱le koa̱n ndʼai. Liʼijinxikji tsjoa koa̱nle kʼoa tochale saʼnda koakole je xi ngʼajko̱ tíjnale tsakai, joni tsa jngo trofeo, tojoni nga skoe̱sin. Kʼoakjoánti tjínni tsa jngo chjotale Cristo xi kjoabʼenda tsjónjin yaole, bení nga yátsʼi̱n tíbasénle Niná kʼoa nga choʼndale Na̱i kjima. Nʼiojin tsjoa sʼe̱le je Na̱i kʼoa jngoyale trofeojin sʼin sichjén chjota jebi nga skoe̱sin Niná. A mená nga kui kjoatsjoa kʼoailee je Na̱i. Nitsejinla. Nga̱ tsín mená nga yándsʼiaan kuinyalee Niná.

JE NA̱I MELE NGA JAO SʼE̱ TOKOÁN TʼATSʼE ÉNLE NINÁ

12. Jósʼín je Na̱i nga mele sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenná xi tʼatsʼe kjoabʼenda.

12 Kʼiatsa nʼio chʼaochaa je kjoabʼenda alikuijin kui jtsaojiaan. Je Na̱i bení kʼoa kuinga mesínile sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenná. Sískáyajinná kʼoa mele nga kʼoasʼin katamakjainná “nga chʼaotjín je xi ndatjín kʼoa nga ndatjín je xi chʼaotjín” (Isaías 5:20). Je Na̱i jebe josʼín nga síkʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle choʼndale Niná. Jngo koya jmeni xi síkao kuinga jao bʼé kjoafaʼaitsjenle tʼatsʼe énle Niná.

13. Tikatíola kʼai choa̱ jmeni xi sʼín je Na̱i nga mele jao kʼoe kjoafaʼaitsjenná jmeni xi tso Niná.

13 Kataʼyala kʼaa choa̱ jmeni xi sʼín je Na̱i nga mele jao kʼoe kjoafaʼaitsjenná jmeni xi tso Niná. Tobʼelañá, i kitsole je Eva ya ʼndenaxó: “A kjoaixi nga kʼoakitso Niná nga tsín koa̱n chi̱nao tole ngayeje yá xi tjín i̱ ʼndenaxó”. Kʼoa kʼianga nichxinle Job jngo kjoajtín kisʼejnale je ánkje ya ngʼajmi kʼoa je Na̱i yaa kicho kʼoa i kitso xi tʼatsʼe Job: “A toxkia tíbexkón Niná je Job”. Kʼoa nichxin nga jetíbʼétsʼiakao xále Niná je Cristo i kitsole: “Tsa ʼndíle Niná ní ji, kʼoatʼinlai je la̱jao̱bi nga nioxtila katama”. Kʼianga kʼoakitso jékjoánni Jeobá tsabesin, nga̱ je Jeobá i̱ kitso tʼatsʼe Cristo jaon xomana nga tongini: “Jébi ʼndína xi tsjoake̱, jo nda sʼekoan xi tʼatsʼe” (Génesis 3:1; Job 1:9; Mateo 3:17; 4:3).

14. 1) Jósʼín je Na̱i nga mele nga jao katasʼe tokoán jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabʼenda. 2) Jmé tʼatsʼeni xi chótʼayá ya párrafo xi fini.

14 Tojo kui che̱n tísíchjén je Na̱i saʼnda ndʼaibi. Tobʼelañá, mele nga jao katasʼe tokoán jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabʼenda. Kʼoa xi tokʼoamaná kuinga tjíokʼa je chjotale Cristo xi jao tjío kon kʼiatsa ñaki chʼaotjín kjoaixi jotjín koya kjoabʼenda tjín (2 Corintios 11:3). Kʼiatsa jngo xi kʼoatísʼe kon jósʼin koa̱n kuisenkoaa nga katasíkʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle. Kʼoa jméni xi koasenkaoná ñá nga tsín ya jtsaoyaa che̱n jebi. Kʼianga jchaa xi tʼatsʼe jebi jaola koya kataʼyaa jmeni xi kjoabʼenda kanísʼenjin je Na̱i: je kjoasʼetsaojin kʼoa kao josʼin nixkiaa.

KUI SÍCHJÉN JMENI XI TSJOACHAA KʼOA JMENI XI MACHJÉNNÁ

15. 1) Jósʼin bekon chjota xi tjín ya Europa kʼoa kao Norteamérica je kjoabʼenda. 2) A tjíokʼa chjotale Cristo xi kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe kjoabʼenda josʼin síkjaʼaitsjen chjotasonʼnde. Jngola choa̱ tʼejnai.

15 Jokji tífaʼato nichxin sa ndatjín sa ndatjín kjimale chjota xi tʼatsʼe kjoabʼenda, kjoatjiʼe kʼoa kao xi majia síchjén. Jñani nʼio kʼoachon yaa Europa kʼoa kao Norteamérica. Nʼio kjimankjínya je pelíkula, libro, videojuego kʼoa kao programa xi faʼa ya telebisión xi kui nchja̱ni tʼatsʼe Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼenle. Kʼoa jmeni xi bakó kʼoasʼin matsen nga tobʼétsaojinná, nga tsín josíkaoná kʼoa nga síxkón tjín. Kʼoa tjín libro kao pelíkula xi nʼio ʼyale xi kjoabʼenda nchja̱ni, xi saʼnda tjíojtínle yaole je chjota xi kui nʼio tsjoake. Tojosʼin tiʼyaa, je ánkjele na̱i nʼio nkjín chjota tjíobʼanachale nga tsín chʼaotjín katamale je kjoabʼenda. A tjíokʼa chjotale Cristo xi kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen. Jaon. Xi tojngola choa̱, jngo ndsʼee xi kui pelíkula kiskotsenle i kitso: “Jaon, kiskotsenle pelíkula jebi, tonga lijmela xi tjínle nga̱ li tsa kjoabʼendajin tisʼian”. Ánni nga nʼio xkón tíjnasíni tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen.

16. Ánni nga nʼio xkón tíjnasíni tsakui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi kjoabʼenda tjenkao.

16 Kjoaixiní nga tsín mangóson tsa totichotsenlee je kjoabʼenda kʼoa tsa ñaki kui kʼoatinʼia. Tonga li tsakuijin xi tsonile tsa tsín xkón tíjna. Je Biblia lijña kʼoatso tsa male je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼenle nga kotʼajin jotjío kjoafaʼaitsjenná. * Tonga tojonásʼin jekaʼyaa, kʼianga mele skoe̱ josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jñanile che̱n xi sasa jtsaoyañá ñaki tjíokotsen ʼndeʼndená jmeni xi nʼia, tobʼelañá josʼin bʼetsaojiaan. Kʼiatsa jngola xíngiaa xi kui tsjoake je pelíkula kʼoa kao libro xi kui nchja̱ni tʼatsʼe chjota xi kʼien fákao, tʼatsʼe chjinebʼenda, tʼatsʼe chjota xi na̱i tjíojinle kʼoa jñasanile xi kjaʼaí, jetíbʼéjnatsen jmeni che̱n xi sasa ska̱yani. Kʼoa je ánkjele na̱i sa nʼio sa nʼio kʼoetʼale chjota jebi saʼnda nga sikinjele. Je xíngiaa xi kui kjoasʼetsaojin tsjoake chan sa nʼio sa nʼio matsjoake je kjoabʼenda kʼoa saʼnda kui xá sʼín nga jemani (tʼexkiai Gálatas 6:7).

Je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaona kʼiatsa chʼin tiyokoaa

17. Jmé che̱n kʼoejnabasenle Na̱i je xíngiaa xi jetísíkinroajen kon nga tsín títjoxinle je chʼin xi tjínle.

17 Tonga je Na̱i nʼio chi̱kón kʼoa kʼoati nʼio bʼetʼaná kʼiatsa chʼin tíkatʼaná. Tobʼelañá, tsa jngola ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa xi tsín títjoxinle je chʼin xi tjínle ninga tísíxki tsakui nichxin kjoaʼajen kon (Marcos 5:25, 26). Jmé che̱n kʼoejnabasenle je ánkjele na̱i je xíngiaa xi kʼoasʼin tjío nga katafaʼatone kjoatéxomale Niná. Koaanle skótʼayakao ánni nga kui katasíxkinile yaole je xi majia tjínle kʼoa tsakui xi kjoabʼenda tjenkao (Isaías 1:13). Kʼiatsa kui che̱n jebi jtsaoyaa nʼiojin chʼaosʼin kuiyoaa ngixko̱n Niná. Ánni.

18. Jméni xi si̱kuindalee yaoná josʼin si̱xkiaa, kʼoa ánni.

18 Je Jeobá i kitsole je chjota israelita xi majia kisʼin: “Kʼianga mjao je ndsao, likui kotsenno. Ninga nʼio nkjín kʼa kʼoétsʼoao, alikui kjuinrʼoeno” (Isaías 1:15). Alikui mená nga kui che̱n katatsaoyaa tsanda ñá. Je xi mená kuinga katanrʼoéná je Jeobá kʼianga kʼoétsʼoalee kʼoa nga tsín katafaʼáxinná nganʼiole, ngisakjoán tsa chʼin tjínná (Salmo 41:3). Jósʼiaan kʼiatsa kjoabʼenda kitjenkao choa josʼin mená si̱xkiaa. Kjitʼanangi koatechjoalee yaoná (Mateo 6:13). * Kʼianga kʼoasʼiaan tosi tonda nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá (chótsenlai rekuadro xi tso: “ A kjoabʼenda tjenkao jebi”).

A NDATJÍN NGA KUI KʼOÉYANAJMIÁ JMENI XI TSO CHJOTA TʼATSʼE ÁNKJELE NA̱I

19. 1) Jósʼin tjíobʼanachale chjota je Na̱i. 2) Jméni xi tsín koa̱n kʼoéyanajmiá ñá xi choʼndale Jeobá maa.

19 Tojonásʼin jekaʼyaa, me ngatsʼi chjota xi tjín ya Europa kʼoa kao Norteamérica nga ñaki jetokjoa male xi tʼatsʼe Na̱i. Tonga jñani xin ʼnde tosa kjaʼaí che̱n tjíotsaoyangá je chjota, kʼoasʼin makjainle nga ngisa tse nganʼio tjínle je Na̱i. Kʼoa saʼnda tokui kjichʼinxkónle nga kjien, nga síxá kʼoa nga fayofe. Tonga kʼoati ya tjen tsjoale nga kui nrʼoéle kʼoa nga kui fáoyani jmeni xi sʼín je ánkjele na̱i. Kʼoa ñá xi choʼndale Jeobá maa, a ndatjín nga kui kuinóʼyalee kʼoa nga kui kʼoéyanajmiá jmeni xi tso chjota tʼatsʼe ánkjele na̱i. Majain, kʼoa jao koya tjínni ánni nga tsín kʼoasʼiansíñá.

20. Jósʼín kʼa xíngiaa nga kaníbason je kjoandisole Na̱i ninga tsín ñaki xá tjíosʼínni.

20 Xi títjon, kʼiatsa kui kʼoéyanajmiá jmeni xi tjíosʼín je ánkje xi chʼao kjoan yajin kʼoainganʼiolee je Na̱i. Ninga kʼoalani tso Biblia nga kʼoati tjínle nganʼio je Na̱i jmeni xi sʼín, tonga kʼoati tso nga batío “choa̱ kao kjoaxkón ndiso” kʼoa nga bʼanacha (2 Tesalonicenses 2:9, 10). Je Na̱i jésa xi nʼio maña kʼoa be josʼin síchjén je kjoafaʼaitsjenle chjota xi kjoabʼenda tsjoake. Kʼoa bʼanachale nga ñaki kʼoasʼin katamakjainle nga tjín xi kabe kʼoa nga tjín xi kanrʼoé ninga maini. Kʼoa je chjota jebi tsakui nichxin kjaʼaí chjota kʼoeyanajmíle xi tʼatsʼe jebi kʼoa kʼoakuitso nga ñaki kjoaixi nga kʼoakamale, kʼoa je chjota xi sʼe̱jinle tsakui nichxin sa tse sa tse kʼoetʼasonle. Jméni xi koa̱n kʼiatsa jngola chjotale Cristo xi kʼoati kui kʼoeyanajmí. Kʼoati ya tsjoánganʼiole je “nʼaile kjoandiso”. Kʼoajinni tikui kjoandisole Na̱i ska̱nibason kʼiatsa kʼoasʼin (Juan 8:44; 2 Timoteo 2:16).

21. Jméni xi cho̱banajmíñá kao je ndsʼee.

21 Kʼoa ningalani kʼoakoan jmeni xi kisikao jngo chjota je ánkjele na̱i, ijngosa koya tíjna anni nga tsín koa̱n kui kʼoéyanajmísínilee ndsʼee. Je xi mená nga katabe chjota jé Cristo ali tsa jejin Na̱i. Kuinga machjénsíni nga “nda chótsenlee Jesús, xi tjen títjonná, kʼoa [xi] ñaki síjngo josʼin makjainná” (Hebreos 12:2). Kuilakji je Jesús, kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde ali tsa tokui xá tsakʼéyanajmíle je chjotale tʼatsʼe Na̱i kʼoa kao ánkje xi chʼao kjoan ningalani be jokji nganʼio tjínle kʼoa jmeni xi sʼín. Tosa kui nʼio kinchja̱ni tʼatsʼe Kjoatéxomale Niná. Kʼoati sʼiaan tsanda ñá, je chjénngilee Jesús kʼoa kao pastrole, kui cho̱banajmíñá je xi sitaja kjoamakjainná, jolani “je kjoaxkón xi tsʼe Niná” (Hechos 2:11; Lucas 8:1; Romanos 1:11, 12).

22. Jméni xi sʼiaan kʼianga “tse kjoatsjoa [katasʼe] ya ngʼajmi”.

22 Tojosísʼin tiʼyaa, je Na̱i mele nga jngokʼa si̱kjinlee je Jeobá kʼoa kuinga nkjín che̱n batíobasensíniná, jolani je xi kjoabʼenda ʼmi. Tonga tsa chʼaocha koaan ngantsjai je xi chʼaotjín kʼoa tosa kui nʼio nda koanngíntʼalee xi ndatjín, alikui kʼoakoa̱nle je Na̱i nga kui ska̱nijinná tojñanile kjoabʼenda xi tjín (tʼexkiai Efesios 4:27). Kʼiatsa tosi tonda “kuiyotajal[ee] kjoamañale je na̱i” saʼnda nga ni̱kʼien, nʼiojin “tse kjoatsjoa sʼe̱ ya ngʼajmi” (Lucas 15:7; Efesios 6:11).

^ párr. 3 Job 2:4, 5: “Tonga Satanás i kitsole Jeobá: To kjoabijnachonle xi tísʼínnile, je chjota tsjoántjai tojmeni xi tjínle xi totʼatsʼe kjoabijnachonle. Tonga tikiʼaonlai je yaole kao nindale, a tsílaxó ñaki ngixkuin kuinchja̱ʼaonli”.

^ párr. 16 Je Na̱i kʼoasʼin ʼyale nga Ndiso, nga Kontra, nga énndiso báne xi kjaʼaí, nga bʼanacha kʼoa nga che̱n batíobasen. Kʼoa nijngojinla jaʼaín jebi xi kʼoasʼin tínchja̱ni tsa male kotʼajin kjoafaʼaitsjenná kao ni̱ma̱ná. Tonga “je Jeobá jéní xi male kotʼajin jotjío ni̱ma̱le chjota”. Kʼoa je Jesús kʼoati male kotʼajin jotjío “kjoafaʼaitsjenle kao ni̱ma̱le” chjota (Proverbios 17:3; Apocalipsis 2:23).

^ párr. 18 Tsa mesali jchai tʼatsʼe jebi, chótʼai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de diciembre de 1994, pájina 19-22 ya jñani “¿Una prueba de salud para usted?” tso, kʼoa kao je rebista ¡Despertad! xi tsʼe 8 de enero de 2001 ya jñani “El punto de vista bíblico: ¿Importa qué tratamiento médico escogemos?” tso.