Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 16

Ke Zabolo na amayele ti lo

Ke Zabolo na amayele ti lo

“Ala luti na Zabolo, lo yeke kpe ande yongoro na ala.”​—JACQUES 4:7.

1, 2. Angoi ti batême ayeke zia ngia na bê ti azo wa?

TONGANA a sara angu mingi awe la mo yeke sara na Jéhovah, kite ayeke dä ape so mo mä adiskur ti batême mingi na ngoi ti akota bungbi ti e. Ye oko, atâa mo mä adiskur ni so oke, lakue tongana mo bâ azo so aduti na kozo banc alondo ti kiri tënë na ahundango ndo so a yeke hunda na ala, bê ti mo ayeke nzere mingi. Na ngoi ni so, bê ti azo kue so aga anzere na pekoni ala yeke pika maboko ngangu. Peut-être ngu ti lê ti mo asigi na ngoi so mo bâ ambeni fini zo so amû mbage ti Jéhovah. Angoi tongaso amû na e ngia mingi!

2 Na ndo so e yeke dä, peut-être e yeke bâ abatême fani ota tongaso na yâ ti ngu oko, me a-ange ayeke na pasa ti bâ abatême fani mingi. Tara ti bâ ‘ngia so ayeke mingi na yayu’ na ngoi so a-ange ni ayeke bâ azo saki na saki so na ndö ti sese kue ayeke ga na yâ ti bungbi ti Jéhovah yenga na yenga (Luc 15:7, 10). Kite ayeke dä ape so bê ti a-ange anzere mingi ti bâ so wungo ti awakua ti Jéhovah ayeke gue gï na li ni guengo!​—Aggée 2:7.

ZABOLO “AYEKE TAMBELA TONGANA MBENI BAMARA SO AYEKE TOTO”

3. Ngbanga ti nyen la Satan “ayeke tambela tongana mbeni bamara so ayeke toto”? Lo ye ti sara nyen?

3 Ye oko, nde na a-ange, ambeni yingo ayeke bâ abatême so na ngonzo mingi na bê. Ti Satan na asioni yingo ti lo, bê ti ala ason mingi ti bâ azo saki na saki so adö dunia so abuba awe azia. A yeke na lege ni ti tene bê ti ala ason ngbanga ti so Satan apika kate ti lo lani atene tâ ndoye la apusu azo ti voro Jéhovah pëpe, nga zo oko ayeke ngbâ be-ta-zo na Jéhovah pëpe na ngoi so lo yeke na yâ ti ngangu tara. (Diko Job 2:4, 5.) Lakue so mbeni zo amû desizion ti mû terê ti lo na Jéhovah, a fa so Satan ayeke zo ti mvene. Ye ni ayeke mo bâ mo tene na yâ ti ngu oko a yeke pika mê ti Satan lege mingi yenga na yenga. A yeke senge ape la lo yeke “tambela tongana mbeni bamara so ayeke toto, na lo yeke gi mbeni zo ti te lo.” (1 Pierre 5:⁠8). “Bamara” so ayeke na kota nzara ti te e na lege so lo ye ti pusu e ti buba songo ti e na Jéhovah wala même ti fâ yâ ni biaku biaku.​—⁠Psaume 7:1, 2; 2 Timothée 3:12.

Lakue tongana mbeni zo amû terê ti lo na Jéhovah na lo wara batême afa so Satan ayeke sioni zo

4, 5. (a) Na akpengba lege use wa la Jéhovah akanga lege na ngangu ti Satan? (b) Tënë wa la alingbi ti dë bê ti atâ Chrétien?

4 Atâa so wato ti e ni ayeke sioni mingi, mbeni raison ayeke dä ape ti zia si mbeto ahon ndö ti e. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so Jéhovah akanga lege na ngangu ti “bamara so ayeke toto” so na akpengba lege use. Alege wa? Kozoni kue, Jéhovah afa ândö awe so “azo mingi mingi” so ayeke atâ Chrétien ayeke sö fini ti ala na ngoi ti “kota ye ti vundu” so ayeke ga (Apocalypse 7:9, 14). Aprophétie ti Nzapa atï na ngu lâ oko ape. Tongaso, même Satan kue ahinga so lo lingbi pëpe ti gbu azo ti Jéhovah kue.

5 Use lege ni so Jéhovah akanga lege na ngangu ti Satan asigi na yâ ti tâ tënë so mbeni wakua ti Jéhovah ti giriri afa ni. Prophète Azariah atene lani na Gbia Asa, lo tene: “Jéhovah ayeke na ala na ngoi kue so ala ngbâ na lo.” (2 Chronique 15:2; diko 1 aCorinthien 10:13.) Atapande mingi afa so giriri awakua ti Nzapa so angbâ nduru na lo, Satan awara lege lâ oko ape ti buba yâ ti songo ti ala na lo (aHébreu 11:4-40). Laso, Chrétien so angbâ nduru na Nzapa ayeke wara lege ti ke Zabolo na même ti sö benda na ndö ti lo. Biani, Bible adë bê ti e, atene: “Ala luti na Zabolo, lo yeke kpe ande yongoro na ala.”​—⁠Jacques 4:⁠7.

“E YEKE TIRI . . . NA ASIONI YINGO”

6. Satan ayeke tiri na Chrétien oko oko tongana nyen?

Satan alingbi pëpe ti sö benda na yâ ti bira ni, me lo lingbi ti sara sioni na Chrétien oko oko so asara ye na hange ape. Satan ahinga so lo lingbi ti te e tongana lo wara lege ti woko yâ ti songo ti e na Jéhovah. Lo yeke gi lege ti sara ni tongana nyen? Lo yeke sara ni na lege so lo yeke tiri na e na ngangu ngangu, na zo oko oko nga na mayele. Zia e bâ akpengba kode ti tiri ti Satan so.

7. Ngbanga ti nyen la Satan ayeke tiri na awakua ti Jéhovah na ngangu ngangu?

7 Lo yeke tiri na ngangu ngangu. Bazengele Jean atene: “Dunia so kue ayeke na gbe ti Zo ti sioni.” (1 Jean 5:19). Mbeni tënë so agboto mê ti atâ Chrétien kue ayeke na yâ ti versê so. Ndali ti so Satan ate azo kue ti dunia so awe, dunia so akpe Nzapa pëpe, lo lingbi fadeso ti zia lê ti lo kue gï na ndö ti awakua ti Jéhovah so ayeke kpe kpengo na tîtï lo ti tiri na ala na ngangu ngangu (Michée 4:1; Jean 15:19; Apocalypse 12:​12, 17). Ngonzo asara lo mingi teti lo hinga so ngoi ti lo angbâ mingi pëpe. Tongaso lo kiri lo tiri na e ngangu ngangu. Laso, e yeke na gbele mbeni nyama ti ngonda so atumbuka awe na so lo yeke sara tanga ti ngangu ti lo kue ti buba ye.

8. Tongana bazengele Paul atene lani so e yeke “tiri” na asioni yingo, lo ye ti tene nyen?

8 E oko oko kue e yeke tiri. Bazengele Paul awa amba ti lo aChrétien, lo tene: “E yeke tiri [“tiri ti pongo,” kete tënë na gbe ni] na . . . asioni yingo so ayeke na yayu.” (aÉphésien 6:12). Ngbanga ti nyen la Paul asara kua na tënë “tiri”? A yeke ngbanga ti so a sara tënë ti tiri so azo ayeke tiri lê na lê. Tongaso, Paul aye ti fa so e oko oko e yeke tiri lê na lê na asioni yingo. Atâa e yeke na yâ ti kodro so azo mingi amä na bê na asioni yingo wala pëpe, a lingbi e girisa lâ oko ape so tongana e mû terê ti e na Jéhovah awe, a yeke mo bâ mo tene e lï na yâ ti tiri ni awe. Ti londo na ngoi so mbeni Chrétien amû terê ti lo na Jéhovah, lo nga kue lo lï na yâ ti tiri ni. A yeke na lege ni si Paul abâ so a yeke lani kota ye ti wa aChrétien ti Éphèse lege ota ti “luti ngangu”!​—⁠aÉphésien 6:​11, 13, 14.

9. (a) Ngbanga ti nyen la Satan na asioni yingo ayeke na “amayele” nde nde? (b) Ngbanga ti nyen la Satan ayeke gi ti buba yâ ti li ti e? Tongana nyen la e lingbi ti luti ti ke aye so lo yeke sara? (Bâ encadré “ Sara hange na amayele ti Satan!”) (c) Mayele ti Zabolo so e yeke bâ ni fadeso ayeke nyen?

9 Lo yeke tiri na amayele mingi. Paul awa aChrétien ti luti ngangu ti tiri na “amayele” ti Satan (aÉphésien 6:11). Bâ so Paul atene pëpe “mayele” me lo tene “amayele”. Asioni yingo ayeke gï na mayele oko ape, me ala yeke na ni gbani; a yeke senge pëpe si ala yeke na ni gbani so. Tongana ngu ayeke hon, ambeni ita so aluti ngangu na gbe ti mbeni tara atï na yâ ti mbeni nde. Tongaso, Zabolo na asioni yingo ti lo ayeke bâ sarango ye ti terê ti e oko oko mbilimbili ti hinga ndo so e woko dä mingi. Na pekoni, ala yeke gi ti wara go na ndö ti awokongo kue so e lingbi ti duti na ni. Me, ye ti nzoni ni ayeke so e lingbi ti hinga mingi ti akode ti Zabolo, teti so a fa ni na yâ ti Bible awe (2 aCorinthien 2:11). Na yâ ti akozo chapitre so ahon, e bâ akode ti Satan tongana nzara ti warango aye ti sese ahon ndö ni, asioni kamarade nga na lango-sioni. Zia e bâ fadeso mbeni mayele ti lo ni: sarango yorö.

SARANGO YORÖ AYEKE KANGO JÉHOVAH NA SATAN

10. (a) Sarango yorö ayeke nyen? (b) Jéhovah abâ sarango yorö tongana nyen? Ka mo, mo bâ ni tongana nyen?

10 Na lege ti sarango yorö, zo ayeke lë songo na asioni yingo. Bango mbadi, likundu, bingo zo na yorö, sarango tënë na akuâ, aye so kue ayeke gï ambeni lege ti sarango yorö la. Tongana ti so e hinga, Jéhovah abâ sarango yorö tongana ye so ayeke “sioni mingi”. (Deutéronome 18:10-12; Apocalypse 21:8). Ndali ti so a lingbi e nga kue e “ke na bê oko ye so ayeke sioni,” a yeke na lege ni oko ape ti tene e gi ti lë songo na asioni yingo (aRomain 12:9). Tongana e sara tongaso, andâ e kä Jéhovah, Babâ ti e ti yayu, na Satan awe!

11. Ngbanga ti nyen la a yeke duti mbeni kota songo benda ti Satan tongana lo pusu mbeni ita ti sara yorö? Fa mbeni tapande ni.

11 Ye oko, teti so sarango yorö ayeke tâ kango Jéhovah na Satan, Satan aye gï ti pusu ambeni ita ti sara ni. Lakue tongana lo wara lege ti pusu mbeni Chrétien ti tï na yâ ti sarango ye ti asioni yingo, andâ lo sö benda ngangu awe. Ngbanga ti nyen? Bâ tapande so: Tongana a wara lege ti handa mbeni turugu ti kä amba ti lo nga ti lï na mbage ti aturugu wato, mokonzi ti awato ni so kâ ayeke duti na ngia mingi. Mokonzi ni so alingbi même ti pika kate na ndö ti zo ti kango amba ti lo so, nga ti hunda yanga ti ngbene mokonzi ti turugu ni. Legeoko nga, tongana mbeni Chrétien atï na yâ ti sarango yorö, andâ lo dö Jéhovah lo zia awe na lo zia terê ti lo na gbe ti komandema ti Satan. Tara ti bâ ngia so Satan ayeke duti na ni ti pika kate na ndö ti ita so asara tongaso! Zo wa la na popo ti e aye ti mû lege na Satan ti pika kate ti lo tongaso? Zo oko ape! E yeke azo ti kango Jéhovah pëpe.

AHUNDANGO NDO SO ADÜ KITE NA BÊ TI ZO

12. Satan ayeke sara kua na kode wa ti changé bango ndo ti e na ndö ti sarango yorö?

12 Tongana e ngbâ ti ke sarango yorö, Satan ayeke wara lege ande pëpe ti pusu e ti tï na yâ ni. Tongaso, lo bâ so a lingbi lo pusu e ti changé bango ndo ti e. Na lege wa? Lo yeke gi lege ti sara si li ti aChrétien aga kirikiri si na nda ni ambeni “atene nzoni ye ayeke sioni nga sioni ye ayeke nzoni”. (Ésaïe 5:20). Ti sara tongaso, mingi ni Satan ayeke sara kua na mbeni kode ti lo so lo wara azo na ni mingi awe: ahundango ndo so adü kite na bê ti zo.

13. Tongana nyen la Satan ayeke sara kua na ahundango ndo so adü kite na bê ti zo?

13 Bâ tongana nyen la Satan asara kua na kode so ândö. Na yaka ti Éden, lo hunda Ève, lo tene: “Tâ tënë, Nzapa atene ala te lê ti akeke kue ti yaka so ape?” Na tango ti Job, na ngoi so a-ange ayeke sara mbeni bungbi na yayu, Satan ahunda tënë so: “A yeke senge la Job akpe mbeto ti Nzapa so?” Nga, na ngoi so Jésus ato nda ti kua ti lo ti fango tënë na sese ge, Satan aza yanga na lo atene: “Tongana mo yeke mbeni molenge ti Nzapa, tene na atênë so ti ga mapa.” Bâ so na yâ ti ye so asi na Jésus, Satan ague même ti he tënë so Jéhovah wani atene ni ayenga omene kozoni, lo tene: “So ayeke Molenge ti mbi so mbi ndoye lo mingi, lo so bê ti mbi anzere na lo mingi.”​—⁠Genèse 3:1; Job 1:9; Matthieu 3:17; 4:⁠3.

14. (a) Na ndö ti sarango yorö, Satan ayeke dü kite na bê ti zo tongana nyen? (b) E yeke bâ atënë wa fadeso?

14 Laso, Zabolo ayeke sara kua na oko kode so ti dü kite na yâ ti bê ti zo na ndö ti sioni ti sarango yorö. Mawa ni ayeke so lo wara lege ti dü kite so na yâ ti bê ti ambeni ita. Ala to nda ti hunda terê ti ala wala ambeni lege ti sarango yorö ayeke tâ sioni biani. Ti tâ tënë ni, na bê ti ala, ala yeke tene: ‘Biani, a yeke tâ sioni?’ (2 aCorinthien 11:⁠3). E lingbi ti mû maboko na aita tongaso ti changé bango ndo ti ala so tongana nyen? E lingbi ti sara nyen ti tene mayele ti Satan so asara ye na ndö ti e ape? Ti kiri tënë na ahundango ndo so, zia e bâ aye use na yâ ti gigi ti zo, so na lege ti mayele Satan abuba ni na sarango yorö. Aye use so ayeke: angia nga na tënë ti seni.

LO YEKE SARA KUA NA ANZARA TI BÊ TI E NGA NA ABEZOIN TI E

15. (a) Bango ndo ti azo mingi na Europe nga na akodro so ayeke na nord ti Amerika na ndö ti sarango yorö ayeke tongana nyen? (b) Bango ndo ti dunia so na ndö ti sarango yorö asara nyen na ndö ti ambeni Chrétien?

15 Mbilimbili na mbage ti Europe nga na akodro so ayeke na nord ti Amerika, azo abâ atënë ti toro, ti likundu nga na ambeni sarango yorö tongana asenge ye. Mingi ti alimon, ambeti, akua-singa ti télé nga na angia so a zia ni na ndö ti ordinateur ayeke fa lakue sarango ye ti asioni yingo tongana senge ngia so asara sioni na zo pëpe. Ambeni limon nga na ambeti so tënë ti yâ ni aluti gï na ndö ti sarango yorö amû ndo kue, ye so asara si ti azo so aye ni mingi, a ga tongana nzapa ti ala. A yeke polele so asioni yingo awara lege ti sara si azo mingi abâ aye ti sioni so alingbi ti ga na peko ti sarango yorö tongana sioni ye pëpe. Bango ndo tongaso asara ye na ndö ti aChrétien nga? En, a sara ye na ndö ti ambeni ita. Na lege wa? Bâ mbeni tapande ni: Na peko ti so mbeni Chrétien abâ lani mbeni limon so aluti mingi na ndö ti sarango yorö, lo tene: “Mbi bâ gï ni bango, me mbi sara yorö ape.” Ngbanga ti nyen mara ti bango ndo tongaso ayeke sioni mingi?

16. Ngbanga ti nyen la a yeke sioni mingi ti soro mbeni ngia so aluti na ndö ti sarango yorö?

16 Tâ tënë, kangbi ayeke na popo ti sarango yorö nga na bango sarango ni; me gï bango ni ayeke sara sioni na zo. Ngbanga ti nyen? Bâ tënë so: Bible afa so Satan na asioni yingo ti lo ayeke na ngangu pëpe ti hinga ye so ayeke na yâ ti li ti e. * Tongaso, tongana ti so e tene fade awe, ti tene asioni yingo ahinga ye so ayeke na yâ ti li ti e wala mbeni wokongo ti e, a lingbi ala bâ asarango ye ti e nzoni, na tapande angia so e soro ti bâ ni wala ti sara ni. Tongana sarango ye ti terê ti mbeni Chrétien afa so lo ye alimon wala ambeti so aluti mingi na ndö ti azo ti nganga, bingo zo na yorö, azo so ayeke na asioni yingo wala mbeni ye so andu sarango yorö, lo yeke fa mbeni ye na asioni yingo. Biani, lo yeke fa na ala place so lo woko dä. Tongana ala bâ tongaso, ala nga kue ala lingbi ti ga ti tiri na ngangu ngangu na Chrétien so na place so lo woko dä so juska ti kinda lo. Ti tâ tënë ni, ambeni ita azia si angia so aluti na ndö ti sarango yorö apusu ala ti sara nzara ni. Na nda ni, nzara ni so ague na ala ti lï tâ na yâ ti sarango yorö ni.​—⁠Diko aGalate 6:⁠7.

Wara mungo maboko ti Jéhovah na ngoi so mo yeke na kobela

17. Satan alingbi ti sara kua na nyen ti wara aita so terê ti ala ason?

17 Satan ayeke tara ti sara kua gï pëpe na anzara ti ngia so ayeke na bê ti e me nga na tënë ti seni ti e. Lo yeke sara ni tongana nyen? Mbeni Chrétien so asara kue ti sava terê ti lo, me gbä, alingbi ti duti na vundu mingi (Marc 5:​25, 26). Ye so alingbi ti mû lege na Satan nga na asioni yingo ti wara pasa ti sara kua na ndö ti lo. Asioni yingo alingbi ti pusu mbeni Chrétien so asava terê ti lo gbä ti gi ayorö wala akode ti kaïngo kobela so andu “magie”, wala sarango yorö (Ésaïe 1:13). Tongana mayele ti asioni yingo so atambela nzoni, a lingbi ti woko yâ ti songo ti ita ni na Nzapa. Na lege wa?

18. Mara ti akode wa ti gingo nda ti kobela nga ti kaïngo ni a lingbi Chrétien ake ni? Lo ke ni ngbanga ti nyen?

18 Jéhovah agboto lani mê ti azo ti Israël so asara “magie”, lo tene: “Tongana ala yâa maboko ti ala na nduzu, mbi yeke kanga lê ti mbi si mbi bâ ala pëpe. Même tongana ala sambela gbani, mbi yeke mä pëpe.” (Ésaïe 1:15). Biani, e ye lakue ti kpe aye so alingbi ti kanga lege na asambela ti e nga so asara si Jéhovah amû maboko na e tongana ti kozo pëpe. E yeke na bezoin ti sara tongaso mingi ahon ti kozo na ngoi ti kobela (Psaume 41:⁠3). Tongaso, tongana ambeni ye afa so mbeni kode ti gingo nda ti kobela wala ti kaïngo ni andu sarango yorö, a yeke nzoni tâ Chrétien ake ni * (Matthieu 6:13). Tongana lo sara tongaso, lo yeke hinga biani so Jéhovah ayeke ngbâ ti mû maboko na lo.​—Bâ encadré “ Biani, so kue sarango yorö la?

TENENGO LISORO MINGI NA NDÖ TI ASIONI YINGO

19. (a) Zabolo ahanda azo mingi ti mä na bê so lo yeke na ngangu ti sara nyen? (b) Mara ti alisoro wa la a lingbi aChrétien akpe ni?

19 Azo mingi na Europe nga na akodro so ayeke na nord ti Amerika asara pëpe mbeto ti ngangu so Satan ayeke na ni, me na ambeni kodro nde azo asara mbeto ni mingi. Na yâ ti akodro tongaso, Satan ahanda azo mingi ti mä na bê so lo yeke na ngangu ti sara aye so ti tâ tënë ni lo lingbi ti sara ni pëpe. Ti ambeni zo, ala yeke sara mbeto ti asioni yingo mingi na yâ ti aye kue so ala yeke sara. Lisoro na ndö ti aye ti ndima so asioni yingo asara ahon ndö ni. Mingi ni, a nzere na azo ni ti fa peko ti alisoro so nga azo so ayeke mä ni adengi mê ti ala kue na ni. A lingbi e nga kue e kangbi mara ti alisoro tongaso ti gue na ni? Ên-ën, awakua ti tâ Nzapa ayeke kpe ti sara tongaso ndali ti akota raison use.

20. Tongana nyen la mbeni ita alingbi ti sara sabango ti Satan même sân ti tene lo hinga?

20 Kozo raison ni ayeke so, na kangbingo mara ti alisoro tongaso ti gue na ni, e yeke mû maboko na Satan. Tongana nyen? Bible afa so Satan alingbi ti sara akua ti ngangu, me a fa nga so lo yeke sara kua na ‘afä ti mvene’ nga na ‘akode kue ti handa na zo’. (2 aThessalonicien 2:​9, 10). Ndali ti so Satan ayeke kota zo ti handango azo, lo hinga tongana nyen ti sara kua na ndö ti bibe ti ala so ayeke na nzara ti hinga ye na ndö ti sarango yorö nga tongana nyen ti gue na ala ti mä na bê na aye so ayeke tâ tënë pëpe. Azo tongaso alingbi ti tene so biani ala bâ na lê ti ala nga ala mä na mê ti ala ambeni ye so asi, na ala yeke fa peko ni mo bâ mo tene a yeke tâ tënë. Tongana ngoi ayeke hon, teti so a yeke tene peko ni fani mingi, a kiri a zia ambeni tënë na yanga ni. Tongana mbeni Chrétien ayeke fa peko ti alisoro tongaso, andâ lo yeke sara ye so bê ti Zabolo, “babâ ti mvene”, aye. Lo yeke sara sabango ti Satan la.​—⁠Jean 8:44; 2 Timothée 2:⁠16.

21. E ye ti sara lisoro mingi gï na ndö ti nyen?

21 Use raison ni ayeke so, même tongana mbeni Chrétien awara terê ândö na asioni yingo, lo yeke bata yanga ti lo ti fa lakue pëpe mara ti ambaï tongaso na aita ti zia ngia na bê ti ala. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so Bible awa e atene: “Lê ti e ayeke gï na ndö ti Jésus, Kota Mokonzi ti mabe ti e na Lo so asara si mabe ti e alingbi kue.” (aHébreu 12:2). Biani, a lingbi e zia lê ti e gï na ndö ti Christ, me na ndö ti Satan pëpe. A yeke nzoni ti hinga so tongana Jésus ayeke na sese, lo gi lani pëpe ti zia ngia na bê ti adisciple ti lo na fango na ala ambaï na ndö ti asioni yingo, atâa so lo lingbi fade ti tene na ala tënë mingi na ndö ti ye so Satan alingbi ti sara na so lo lingbi ti sara pëpe. Me Jésus azia lê ti lo gï na ndö ti fango tënë ti Royaume. Tongaso, na tapande ti Jésus na ti abazengele, e ye ti sara lisoro mingi gï na ndö ti “apendere ye so Nzapa asara.”​—Kusala 2:11; Luc 8:1; aRomain 1:​11, 12.

22. Tongana nyen la e lingbi ti ngbâ ti sara si ‘ngia aduti mingi na yayu’?

22 Tâ tënë, Satan ayeke sara kua na amayele nde nde ti tara ti buba biaku biaku songo ti e na Jéhovah, na sarango yorö ayeke mbeni oko ti amayele ti lo ni. Ye oko, tongana e ke na bê oko ye so ayeke sioni na e hule na terê ti ye so ayeke nzoni, e yeke zia lege oko pëpe na Zabolo ti changé bango ndo ti e na ndö ti alege kue ti sarango yorö. (Diko aÉphésien 4:27.) Tara ti bâ “ngia [so] ayeke duti ande mingi na yayu” tongana e ngbâ “ti luti ngangu ti ke amayele ti Zabolo” juska na ngoi so lo yeke duti dä mbeni pëpe!​—⁠Luc 15:7; aÉphésien 6:11.

^ par. 16 Na yâ ti akete iri so a mû na Satan (Zo ti lutingo na, Zo ti pango ndo, Zo ti handango zo, Zo ti mvene), mbeni ye ti fa so lo yeke na ngangu ti hinga ye so ayeke na yâ ti bê ti e wala na yâ ti li ti e ayeke dä ape. Ye oko, nde na ti Satan, Bible afa Jéhovah tongana zo so “ayeke bâ yâ ti bê ti zo” nga a fa Jésus tongana zo so “abâ aye so ayeke na gbe ti bê ti zo kâ nga so ayeke bâ bê ti zo”.​—Jérémie 17:10; Apocalypse 2:23.

^ par. 18 Ti wara ambeni tënë na ndö ni, bâ article “Une thérapeutique appropriée?” na yâ ti Tour ti Ba Ndo ti 15 décembre 1994, lembeti 19-22, na Français; nga article “D’après la Bible. . . Vos choix en matière de traitement médical: ont-ils de l’importance?” na yâ ti Réveillez-vous ! ti lango 8 ti janvier 2001.