Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

CAPÍTULO 16

Guʼni gaʼduunʼ tsáʼkhá ndrígóo Gixa̱a̱

Guʼni gaʼduunʼ tsáʼkhá ndrígóo Gixa̱a̱

“Guguajún jti̱i̱n Gixa̱a̱, ga̱jma̱a̱ ikhaa gátsingunʼ.” (SANTIAGO 4:7.)

1, 2. Tsíin kuwa gagi índo̱ mbaʼin ejngún iyááʼ rá.

LÁ NIʼNI má mba̱yu̱ʼ tsiguʼ rí xtaa ratani̱ ñajunʼ Jeobá ráʼ. Mbáa niraxtaa náa mbaʼa discurso ndrígu̱ún bi̱ majngún iyááʼ. Mú tséʼniuu má nguáthá nuthu niraxtaa, nadxulú índo̱ nduʼyáá rí náa asamblea náa timbá fila naguáju̱n bi̱ majngún iyááʼ mu muxna ajngún. Índo̱ nuni rígi̱, narígá gagi rí asndu nuxuba̱a̱ ñawúunʼ ma̱ngaa asndu numbiyaʼ numuu rí nadxún. ¡Ra̱ʼkhá tháán gagi índo̱ nduʼñún mbá nguéjmi̱i̱n xa̱bu̱ bi̱ naguáju̱n náa níjniúu Jeobá!

2 Ikháanʼlu nduʼyáá rígi̱ mbá nguáthá nutu rí mbá tsiguʼ. Mú, kuwa bi̱ nduyáá rígi̱ mbaʼa nuthu. Ikhiin ni̱ndxu̱ún ángeles. Lá nandoo nundxaʼwamíjná nguáthá ‹gagi rígá mekhuíí› índo̱ ángeles nduyáá rí náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ mbaʼin wéñuʼ xa̱bu̱ jmbiin natu̱ʼu̱u̱n mámbá xmáná náa xuajñu Jeobá ráʼ. (Lucas 15:7, 10.) Nadxúún wéñuʼ numuu rí naʼni mbaʼin bi̱ kuwa náa xuajñu Jeobá (Ageo 2:7).

GIXA̱A̱ “JNGRUIGO̱O̱ [...] XÓO I̱NDI̱I̱ʼ BI̱ NANDXAʼWÁ”

3. Náa numuu rí jngruigo̱o̱ Satanás “xóo i̱ndi̱i̱ʼ bi̱ nandxaʼwá”, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ eyoo maʼni xá.

3 Mú ra̱ʼkhá xúgínʼ ángeles nadxún rí mbaʼin xa̱bu̱ nuniñaʼ numbaaʼ xkawiʼ rígi̱ ga̱jma̱a̱ rí majngún iyááʼ. Xa̱bu̱ wéñiʼ nakiʼníin mbanda̱ʼkho. Mú tséʼniulú tsiánguá, numuu rí Satanás má niʼthí rí xa̱bu̱ numbaaʼ na̱nguá eni ñajuunʼ Jeobá numuu rí nandún kuyáá ga̱jma̱a̱ rí xáʼngu̱u̱n índo̱ guraʼníí tsáʼkhá rí mingíjyúuʼ (atraxnuu Job 2:4, 5). Ikha jngó, índo̱ mbáa naraʼwíí maxnáximinaʼ náa Jeobá nasngájma rí Satanás nindxu̱u̱ mbáa bi̱ naʼni nduwaʼ, xóo muʼthá, nakúbóo inuu. Numuu rí mbaʼin nuxuba̱a̱ inuu Gixa̱a̱ mámbá xmáná ikha jngó nakiʼnáa itháan “xóo i̱ndi̱i̱ʼ bi̱ nandxaʼwá, bi̱ nda̱yáaʼ mikhu̱u̱ mbáa” (1 Pedro 5:8). Ikha jngó, naʼni asndu xóo eʼngo̱o̱ mu maʼni gachúu rí nambáxulúʼ gajmiúlú Dios o rí ní xambáxulú gajmiúlú mbá kayuʼ (Salmo 7:1, 2; 2 Timoteo 3:12).

Mámbá rí naxnáximinaʼ mbáa náa Jeobá ga̱jma̱a̱ najngúun iyááʼ nasngájma rí Satanás nindxu̱u̱ mbáa bi̱ naʼni nduwaʼ

4, 5. a) Ndiéjunʼ a̱jma̱ rí tséniñuʼ Jeobá maʼni Satanás rá. b) Ndiéjunʼ eʼthúún Ajngá rawunʼ Dios bi̱ cristianos rá.

4 Maski asndu najmanguʼ wéñuʼ “i̱ndi̱i̱ʼ bi̱ nandxaʼwá”, nda̱a̱ numuu mamiñúlú kuʼyáá. Náa numuu rá. Numuu rí Jeobá tséniñuʼ maʼni a̱jma̱ rí phú gíʼdoo numuu. Náa guaʼyaa rá. Timbá nindxu̱u̱ rí xáʼngo̱o̱ maʼni gámbíin xúgínʼ xa̱bi̱i̱ Dios. Ga̱jma̱a̱ rígi̱ ndaʼyoo asndu má Satanás, numuu rí Jeobá niʼtáriyaʼ dí “ra̱ʼkhá tháán mbaʼin xa̱bu̱” bi̱ ni̱ndxu̱ún cristianos gajkhun makáwíin náa “majphú mba̱a̱ ga̱ʼkhu̱”, ga̱jma̱a̱ rí naʼthí ikhaa nambánuu má xúʼko̱ (Revelación 7:9, 14).

5 Raga̱jma̱, Satanás xáʼngo̱o̱ gíkhúu nimbáa bi̱ xtáa mijngii náa Jeobá. Gaʼyee Azarías bi̱ niwi̱ji̱ jmbu náa Jeobá niʼthúu̱n rey Asá: “Jeobá gáxtáa ga̱jma̱á nindxa̱laʼ á mu ikháanʼ tsíniñáanʼ” (2 Crónicas 15:2; atraxnuu 1 Corintios 10:13). Náa Biblia na̱ʼkha̱ mbaʼa xkri̱da ndrígu̱ún xa̱bu̱ bi̱ tajngutíguíin náa tsáʼkhá ndrígóo Satanás (Hebreos 11:4-40). Á mu mangáanʼ nakuwáanʼ mijngii náa Dios, raʼkháa i̱ndó maʼngulú muguajún jti̱i̱n ma̱ngaa asndu maʼngulú muʼni gámbáa. Náa Biblia naʼthí: “Guguajún jti̱i̱n Gixa̱a̱, ga̱jma̱a̱ ikhaa gátsingunʼ náa ikháanʼ” (Santiago 4:7).

“NAGIʼDULÚ GAJMIULÚ [...] MBAʼIN XA̱BU̱ WÉÑIʼ”

6. Xú káʼnii Satanás nagíʼ maʼni gámbáa mámbáa cristiano rá.

6 Xó má eʼyáá, Gixa̱a̱ xáʼga̱nú maʼngo̱o̱ náa guerra rí naʼni gajmíi̱n xa̱bi̱i̱ Dios. Mú ma̱ndoo maʼni gíníi bi̱ nánguá eñeumíjna̱. Xú káʼnii rá. Naʼni rí makáguabiinʼ rí mambaxúún gajmiún Jeobá mu ma̱ndoo mikhu̱u̱n. Ikha jngó, naʼni gínáanʼ wéñuʼ, naʼni gínáa mbámbáa, ga̱jma̱a̱ najmuu tsáʼkhá kiejunʼ wéñuʼ. Guʼyáá nájtsu rígi̱.

7. Náa numuu rí Satanás naʼni gíníi itháan xa̱bi̱i̱ Dios xóo nimbá míʼtsú rá.

7 Naʼni gínáanʼ wéñuʼ. Apóstol Juan niʼthí rí náa “xúgíʼ numbaaʼ rígá tsiakii ndrígóo Gixa̱a̱” (1 Juan 5:19). Ajngáa rígi̱ naʼthúún cristianos gajkhun rí muñeumíjna̱. Numuu rí Satanás niʼkhu̱u̱n má xúgínʼ xa̱bu̱ numbaaʼ, bi̱ nitsíngunʼ náa Dios, nagíminaʼ maʼni gíníi itháan mu magujtuun xa̱bi̱i̱ Jeobá, bi̱ nakáwíin má xúʼko̱ náa ñawúunʼ (Miqueas 4:1; Juan 15:19; Revelación 12:12, 17). Numuu rí nánguá eguanúu mba̱yu̱ʼ mbiʼi, najmanguʼ itháan, ikha jngó naʼni xó má eʼngo̱o̱. Rí xúgi̱ nuraʼníí iwáá xkujndu ndrígóo, náa naʼni gínáanʼ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ naʼni gámbáa rí mambaxúlúʼ gajmiúlú Dios.

8. Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ ajngáa griego “nagiʼdulú” rí nijmuu Pablo rá.

8 Naʼni gínáa mámbáa. Pablo niʼnirámáʼ inún cristianos: “Nagiʼdulú gajmiulú [...] mbaʼin xa̱bu̱ wéñiʼ náa mekhuíí” (Efesios 6:12). Ndiéjunʼ nindoo gáʼthi ga̱jma̱a̱ ajngáa “nagiʼdulú” rá. Ajngáa griego rí nijmuu nandoo gáʼthúu̱n rí nixmijná mijngii. Ikha jngó Pablo niʼthí rí mámbáanʼ kuwáanʼ ruxmijná gajmiúlú xa̱bu̱ wéñiʼ. Tséʼniuu á mu kuwáanʼ náa mbá xuajen náa rí xa̱bu̱ nakumu̱ún kuñún espíritus xkawiinʼ o na̱nguá. Xámbumulú mbiʼi rí nixnaxímíjná náa Jeobá nindxu̱u̱ xóo rí nuʼni muxmíjná gajmiúlú mbáa. Ikha jngó, asndu nákha nijngúlú iyááʼ kuwaanʼ ruxmijnálu ga̱jma̱a̱ nájma̱ ñawúnlú. Tséʼniulú tsiánguá rí Pablo niʼthún asndu ajtsú nuthu rí cristianos bi̱ Éfeso ndayóoʼ muguajún jmbu (Efesios 6:11, 13, 14).

9. a) Náa numuu rí Satanás gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiʼ najmún mbaʼa ‹tsáʼkhá› rá. b) Náa numuu rí Gixa̱a̱ nandoo maʼni gachúu edxu̱lúʼ, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gándoo gúʼni gaʼduunʼ rá. (Atayáá kúgumaʼá náa “ ¡Guñeumíjna̱ náa tsáʼkhá ndrígóo Satanás!”) c) Xú káʼnii tsáʼkhá gúʼyáá rá.

9 Najmuu mbaʼa tsáʼkhá. Pablo nambáñun cristianos rí xúniñami̱jna̱ majngutíguíin náa ‹tsáʼkhá› ndrígóo Satanás (Efesios 6:11). Náa numuu rí niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu mbaʼa ‹tsáʼkhá› xá. Numuu rí Gixa̱a̱ gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiʼ tséjmún mbóó tsáʼkhá mu muninduwáanʼlu, ikhiin najmún mbaʼa tsáʼkhá. Ga̱jma̱a̱ rígá mbaʼa numuu mu muni rígi̱. Nduyáá rí tikhun a̱ngiu̱lú naʼngu̱u̱n nuraʼníí mbá tsáʼkhá, ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á najngutíguíin náa imbo̱o̱. Ikha jngó nduyáá májánʼ ndiéjunʼ eʼnilú. Nandún mbuyáá náa rí guabáanʼ mu ma̱ndoo muni rí makiéʼkulú. Mú nduʼyáá rí eni, numuu rí náa Biblia naʼthúlúʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbaʼa tsáʼkhá rí najmún (2 Corintios 2:11). Náa libro rígi̱ ndiʼyáá má mbaʼa tsáʼkhá xóo rí manigulúʼ maguaʼdáá wéñuʼ, rí mambaxúlúʼ gajmiúlú bi̱ tseni rí májánʼ ga̱jma̱a̱ rí muxuʼdámíjná aʼkhá gajmiúlú mbáa. Rí xúgi̱ guʼthá ga̱jma̱a̱ numuu imbo̱o̱ tsáʼkhá: Espiritismo.

ESPIRITISMO NAʼNI RÍ MUʼNI NDUWAAʼ JEOBÁ

10. a) Ndiéjunʼ ma̱ngaa eyoo gáʼthúu̱n espiritismo rá. b) Xú káʼnii eʼyoo Jeobá espiritismo, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii tayáá ikháánʼ rá.

10 Espiritismo ma̱ngaa nandoo gáʼthúu̱n rí maʼndún mbuyáá dí gárígá nda̱wa̱á, rí naguma xawan, muniu̱u̱n dí raʼkhí eʼwíínʼ, rí mutamijná gajmiún wa̱jinʼ ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ enii magia. Bi̱ nuni rígi̱ najngutíguíin náa ñawúunʼ xa̱bu̱ wéñiʼ, numuu rí nutamijná mbájmbu gajmiún espíritus xkawiinʼ. Xó má eʼyáá, Jeobá “nawiyuʼ kaʼyoo” xúgíʼ rígi̱ (Deuteronomio 18:10-12; Revelación 21:8). Numuu rí Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí nandu̱ʼu̱u̱n cristianos rí ‹mawiñunʼ kuyáá rí xkawiiʼ›, nditháan xundxaʼwáá edxu̱lúʼ rí muʼni nduwaaʼ Jeobá índo̱ nuʼtámíjná gajmiúlú xa̱bu̱ wéñiʼ (Romanos 12:9). Índo̱ nundxa̱ʼwáá edxu̱lúʼ naʼni maguiyulúʼ.

11. Xú káʼnii gáxtáa Satanás á mu naʼngo̱o̱ naʼni rí majpátriguáanʼ náa espiritismo rá. Atagíʼ mbá xkri̱da.

11 Espiritismo naʼni rí muʼni nduwaaʼ Jeobá rí nindxu̱u̱ mbá rí mitsáʼkhúun wéñuʼ. Ikha jngó Gixa̱a̱ naʼni xúgíʼ rí naʼngo̱o̱ mu majngutíguáanʼ náa aʼkhá rúʼko̱. Mámbá rí mbáa cristiano najpatríguíi náa tsáʼkhá rúʼko̱, Gixa̱a̱ naʼngo̱o̱ nadaaʼ. Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rígi̱ rá. Guʼgíiʼ mbá xkri̱da, gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa soldado. Á mu naniñaminaʼ rí muni nduwaaʼ xa̱bu̱ sia̱nʼ ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱ gajmíi̱n, imba̱a̱ bi̱ gáʼtañájunʼ makúbóo ñawúunʼ numuu rí niʼngo̱o̱; mbáa asndu mandxaʼwáminaʼ rí ma̱ndoo maríyaaʼ majkuu comandante bi̱ niʼtáñajunʼ nákha ginii rí masngájmaa bi̱ niʼni nduwaaʼ xóo mbá premio. Xúʼko̱ má á mu mbáa cristiano naraʼwíí maʼni espiritismo, mani̱ndxu̱u̱ mbáa bi̱ naʼni nduwaʼ ga̱jma̱a̱ maxtáa náa ñawúunʼ Gixa̱a̱. ¡Ra̱ʼkhá tháán gáʼdxuu Gixa̱a̱ rí masngájma rí niʼngo̱o̱ nidaaʼ! Lá manigulúʼ muʼni gaʼdxíí xáʼ. Na̱nguá, numuu rí na̱nguá ni̱ndxu̱lú mbáa bi̱ minduwaaʼ.

SATANÁS NAʼNI RÍ XÚʼNIMBULÚʼ

12. Xú káʼnii eʼni Gixa̱a̱ mu mariʼkhu̱u̱ xóo eʼyáá espiritismo rá.

12 Maʼni mingíjyúuʼ majngutíguáanʼ náa espiritismo á mu naguiyulú kuʼyáá. Satanás ndaʼyoo, ikha jngó nandoo muriʼkhuíí rí nundxa̱ʼwáá edxu̱lúʼ. Xú káʼnii eʼni xá. Naʼni majngawáanʼ mu makumulúʼ rí “májánʼ nindxu̱u̱ ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ nindxu̱u̱ májánʼ” (Isaías 5:20). Mbaʼa nuthu najmuu mbá rí nambáyúu wéñuʼ: Naʼni rí xúʼnimbulú náa dí gajkhun.

13. Araxná xkri̱da rí xú káʼnii Satanás naʼni rí xúʼnimbulú náa rí gajkhun.

13 Guʼyáá tikhuu xkri̱da xóo nijmuu Gixa̱a̱ rígi̱. Náa Ku̱ba̱ʼ mitsaan, Satanás niraxu̱u̱ Eva: “Lá gajkhun rí niʼthí Dios rí ikháanʼ ragíʼmaa muphula xúgíʼ xndúu ixi̱ dí rígá náa ixi̱ ri̱ʼi̱ ráʼ.” Mba̱yu̱ʼ tsiguʼ nda̱wa̱á, nixtáa náa mbá reunión ndrígu̱ún ángeles mekhuíí ga̱jma̱a̱ niʼni mbá graxe̱ ga̱jma̱a̱ numuu Job bi̱ ninindxu̱u̱ jmbii: ‹Lá ndaʼyamajkuaʼ xúʼkhuiín Job ráʼ.› Ga̱jma̱a̱ mba̱yu̱ʼ tsiguʼ nda̱wa̱á, índo̱ Cristo ndiʼkhún nigíʼdu̱u̱ maʼtáraʼa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, niʼni graxe̱ rígi̱: “Xi Ade Dios ñajuanʼ, aratañajun ri mataxi pan itsi rigueʼ”. Asndu tátiyuʼ índo̱ nitsíjmaa ga̱jma̱a̱ ajngáa rí niʼthí Jeobá mbá majun xmáná rí ninújngoo: “Aʼdeʼ tsigueʼ tsi naʼne akuinʼ-jayo, jame pu-nadxu akuinʼ-jayo” (Génesis 3:1; Job 1:9; Mateo 3:17; 4:3).

14. a) Xú káʼnii eʼngo̱o̱ eʼni Gixa̱a̱ mu xa̱bu̱ muraximíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu espiritismo rá. b) Ndiéjunʼ gúʼyáá xúgi̱ rá.

14 Rí mbiʼi xúgi̱ xó má nákha wajyúúʼ, Gixa̱a̱ najmuu ikháá má tsáʼkhá. Mbá xkri̱da, najmuu rígi̱ mu muraximíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu espiritismo. Ga̱jma̱a̱ naʼngo̱o̱ naʼni rí tikhun cristianos muraximíjna̱ á mu xúgíʼ nindxu̱u̱ ra̱májánʼ xó má ethi xa̱bu̱. Asndu xóo nuraximíjna̱: “Lá phú gajkhun...ráʼ.” (2 Corintios 11:3). Mú, xú káʼnii gándoo guʼtamíjná gajmiúlú mu mumbáñuun muriʼkhui̱i̱ rí xóo endxaʼwamíjna̱ xá. Ndiéjunʼ gambáyulú mu muñeumíjna̱ náa tsáʼkhá rúʼko̱ rá. Mu muriʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱, guʼyáá a̱jma̱ enii náa rí Satanás naʼni marigá espiritismo: Rí muʼni gagimijná ga̱jma̱a̱ índo̱ naʼniulú nandii.

NAJMUU RÍ NANDULÚ GA̱JMA̱A̱ RÍ NDAYÚLÚ

15. a) Xú káʼnii eyáá xawan xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa Europa ga̱jma̱a̱ América del Norte rá. b) Xú káʼnii rí tikhun a̱ngiu̱lú nundxa̱ʼwa̱míjna̱ xóo eʼni numbaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu xawan rá.

15 Mámbá mbiʼi xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa Europa ga̱jma̱a̱ América del Norte na̱nguá eyáá á mu ra̱májánʼ nindxu̱u̱ espiritismo, xawan ga̱jma̱a̱ eʼwáʼ rí kagujtuminaʼ ga̱jma̱a̱. Ra̱ʼkhá tháán mbaʼa películas, libros, programas ga̱jma̱a̱ videojuegos nasngájma rí nuni xa̱bu̱ wéñiʼ naʼni makujmaa mitsaan, májánʼ ga̱jma̱a̱ rí itháan nuxi̱ʼ. Asndu rígá libros ga̱jma̱a̱ películas dí na̱ʼkha̱ ga̱jma̱a̱ numuu espiritismo rí najmaʼnuʼ wéñuʼ; rí asndu kuwa mbaʼa grupo bi̱ numbañún. Nakujmaa rí xa̱bu̱ wéñiʼ niʼngu̱u̱n nini rí xa̱bu̱ mbuyáá espiritismo xóo rí na̱nguá migamíi. Lá xúʼko̱ má ekumún tikhun cristianos ráʼ. Xúʼko̱. Xú káʼnii rá. Muʼgíʼ mbá xkri̱da rí najmaʼnuʼ, mbáa ndxájulú bi̱ ndiʼyoo mbá película náa na̱ʼkha̱ wéñuʼ rí kagujtuminaʼ ga̱jma̱a̱ espiritismo niʼthí: “Xúʼko̱, ndi̱yo̱o̱ película, mú rúʼko̱ na̱nguá nindxu̱u̱ rí matani espiritismo”. Náa numuu rí migamíi ku̱ma̱ rígi̱ rá.

16. Ndíjkha rí migamíi ma̱ta̱ya̱a̱ o matraxnuu rí kagujtuminaʼ ga̱jma̱a̱ espiritismo rá.

16 Gajkhun má rí ma̱ta̱ya̱a̱ espiritismo na̱nguá nindxu̱u̱ ikháá xó má rí matani; mú rúʼko̱ tsíyoo gáʼthi rí na̱nguá migamíi. Náa numuu rá. Mu mugíʼdi̱i̱, mbuʼyáá mbá rí naʼthí náa Biblia: Satanás gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiʼ xándoo mbuyáá rí endxaʼwáá edxu̱lúʼ. * Numuu rí nandún mbuyáá ndiéjunʼ endxaʼwamíjna̱lú ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ rí naʼni makáguabáanʼ náa inuu Dios, nduyáá má xúʼko̱ xúgíʼ rí eʼni, ma̱ngaa dí xú káʼnii eʼni gagimijnálu. Á mu mbáa nasngájma ga̱jma̱a̱ rí naʼni rí naniguuʼ películas ga̱jma̱a̱ libros náa naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu espiritismo, xawan, xa̱bu̱ bi̱ guáʼdiin xa̱bu̱ wéñiʼ, o i̱ʼwáʼ, xtáa randxaʼwún xa̱bu̱ wéñiʼ. Xúʼko̱ xtáa rasngájma ndiéjunʼ gándoo gáxpatríguíi ga̱jma̱a̱. Xa̱bu̱ wéñiʼ najmún rígi̱ mu xa̱bu̱ maʼga̱nú maʼni. Tikhun bi̱ nuraxnuu ga̱jma̱a̱ bi̱ nduyáá náa na̱ʼkha̱ espiritismo naʼni dí manigu̱nʼ itháan rí asndu naguanu nuni (atraxnuu Gálatas 6:7).

Atambáyuminaʼ náa Jeobá índo̱ naʼniaʼ nandii

17. Xú káʼnii gándoo gájmuu Satanás índo̱ ndaʼyoo rí mbáa xtáa gíná numuu rí naʼniuu nandii rá.

17 Satanás raʼkháa i̱ndó najmuu rí nanigulúʼ muʼni gagimijná, ma̱ngaa rí ndayúlú índo̱ naʼniulú nandii. Mbá xkri̱da, mbáa cristiano bi̱ naʼniuu nandii naxtáa gíná índo̱ ndaʼyoo rí nda̱a̱ nimbá thana rí mambáyúu maʼni a̱jkiu̱u̱n (Marcos 5:25, 26). Xú káʼnii gándoo gájmuu rúʼko̱ Satanás gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiʼ rá. Ma̱ndoo muni rí xa̱bu̱ bi̱ naʼniuu nandii maxmiéjunʼ wéñuʼ ma̱ngaa rí manújngorámuʼ rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ magruigú thana o i̱ʼwáʼ rí “gíʼdoo magia”, o espiritismo (Isaías 1:13). Rí majpátriguíi náa tsáʼkhá rúʼko̱ mani̱ndxu̱u̱ ra̱májánʼ kayuʼ rí nambáxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ Dios. Xú káʼnii rá.

18. Ndiéjunʼ rí gíʼmaa muʼni gaʼduunʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú cristianos ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

18 Israelitas bi̱ nijmún “magia”, Jeobá niʼthún: “Índo̱ ikháanʼ nuxruiyaʼ ñawanla, ikhúúnʼ narugo iduʼ. Maski ajndu ikháanʼ nuni mbaʼa tsajkhun, ikhúúnʼ na̱nguá edxuun” (Isaías 1:15). Ikháanʼ tsíyulú majngutíguáanʼ náa tsáʼkhá rúʼko̱ xó má ikhiin. Tsíyulú muʼni nimbá rí maʼni rí Jeobá marugoo cháʼun índo̱ nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ ní xambáyulú, itháan á mu naʼniulú nandii (Salmo 41:3). Ikha jngó, á mu nduʼyáá rí mbá thana o mbá rí nutulúʼ muʼni na̱ʼkha̱ náa espiritismo, mbáa cristiano gíʼmaa maʼni gaʼduunʼ mbá kayuʼ (Mateo 6:13). Xúʼko̱ xúʼnimbáti̱ga̱ rí Jeobá maʼndoo kaʼyulú (Atayáá ma̱ngaa kúgumaʼá “ Lá nindxu̱u̱ espiritismo ráʼ.”).

LÁ MÁJÁNʼ MAJNGRUIGULÚ RUʼTHÁ RÍ NUNI XA̱BU̱ WÉÑIʼ RÁʼ.

19. a) Xú káʼnii nindxu̱u̱ minduwaʼ náa nijngutíguíin tikhun xa̱bu̱ ráʼ. b) Ndiéjunʼ dí gíʼmaa muʼni gaʼduunʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú cristianos gajkhun rá.

19 Náa xúgíʼ Europa ga̱jma̱a̱ América del Norte nánguá eyáá á mu migamíi rí naʼni Satanás, mú náa i̱mba̱ níʼkhá nindxu̱u̱ mixtiʼkhu. Mbaʼin xa̱bu̱ nakumu̱ún rí ikhaa gíʼdoo itháan tsiakii. Ikha jngó xúgíʼ mbiʼi namiñun kuñún xa̱bu̱ wéñiʼ. Mú ma̱ngaa nanigu̱u̱nʼ mudxawíín ga̱jma̱a̱ muthi mbaʼa rí nini xa̱bu̱ wéñiʼ. Mú, lá gíʼmaa xa̱bi̱i̱ Dios mudxawíín rí nuthi eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ wéñiʼ o dí majngruigu̱u̱n ruthi xáʼ. Na̱nguá, numuu dí rígá a̱jma̱ numuu.

20. Xú káʼnii gándoo gúʼni rí asndu xúʼyáá rí kuwaanʼ rumbáyii Satanás rá.

20 Timbá numuu nindxu̱u̱ rí á mu najngruigulú ruʼthá rí nuni xa̱bu̱ wéñiʼ, mumbáyiilu Satanás. Xú káʼnii rá. Maski ajndu náa Biblia nasngájma rí ikhaa naʼngo̱o̱ naʼni mbaʼa rí nakujmaa tsiakii ndrígóo, ma̱ngaa nasngájma rí najmuu ‹señal ga̱jma̱a̱ milagros rí minduwaʼ› (2 Tesalonicenses 2:9, 10). Nda̱wa̱a̱ imba̱a̱ bi̱ najmañuu naʼni nduwaʼ xóo ikhaa, ga̱jma̱a̱ najmuu edxu̱ún xa̱bu̱ bi̱ naniguunʼ espiritismo. Xúʼko̱ naʼni munimbu̱ún rí gajkhun nindxu̱u̱ rí ndiyáá o nidxawíín mbá dí tárígá. Nda̱wa̱á muthi xóo rí gajkhun nirígá, ga̱jma̱a̱ índo̱ nudxawíín eʼwíínʼ nuriguíí itháan índo̱ nuthúún eʼwíínʼ. Ndiéjunʼ gárígá á mu mbáa cristiano naʼthí ma̱ngaa ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ rá. Rí xtáa rambáyúu ‹anu̱u̱ bi̱ nindxu̱u̱ minduwaaʼ›. ¡Maʼni rí eʼwíínʼ maʼndún muniʼniiʼ! (Juan 8:44; 2 Timoteo 2:16.)

21. Ndiéjunʼ gándoo guʼtamíjnalú rá.

21 Maski ajndu mbáa gáʼthulúʼ rí gajkhun nini gínáa xa̱bu̱ wéñiʼ, rígá imbo̱o̱ numuu mu xájngruigulú ruʼthún nángi eʼni a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱. Nandulúʼ muʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Cristo, raʼkháa Satanás. Gíʼmaa “mbuʼyáá tsumáá wéñuʼ bi̱ Kayá edxu̱u̱ bi̱ Naʼni̱i̱ májáánʼ fe ndrígúlú, Jesús” (Hebreos 12:2). Índo̱ ikhaa nixtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ tajngruigo̱o̱ raʼthún discípulos ndrígóo ga̱jma̱a̱ numún espíritus, maski ajndu ikhaa ndaʼyoo májánʼ rí ma̱ndoo maʼni o xándoo maʼni Gixa̱a̱. Rí phú niʼni, niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Reino. Májánʼ eʼni á mu nduʼyaridáá Jesús ga̱jma̱a̱ apóstoles ndrígóo índo̱ nitamijná ajngáa rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún, xóo ‹xúgíʼ rí májánʼ dí niʼni Dios› (Hechos 2:11; Lucas 8:1; Romanos 1:11, 12).

22. Xú káʼnii eyambáá rí marigá ‹gagi mekhuíí› rá.

22 Xó má ndiʼyáá Satanás najmúu mbaʼa enii tsáʼkhá mu magíʼ maʼni gámbóo rí nambáxulúʼ gajmiúlú Jeobá, mbá rí ikhaa nindxu̱u̱ espiritismo. Mú, á mu naguiyulú kuʼyáá má xúʼko̱ dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ nuʼni rí májánʼ, xúniʼñáʼ rí Gixa̱a̱ maʼni guabaaʼ a̱jkiu̱lú rí nandulúʼ muʼni gaʼduunʼ má xúʼko̱ xúgíʼ enii espiritismo (atraxnuu Efesios 4:27). ¡Ra̱ʼkhá tháán mba̱a̱ ‹gagi garigá mekhuíí› á mu naguajún ‹jmbu mu xajngutíguáanʼ náa tsáʼkhá ndrígóo Gixa̱a̱› asndu índo̱ maguma gámbáa! (Lucas 15:7; Efesios 6:11.)

^ párr. 16 Nimbá rí xóo nagumbiʼyuu Satanás xóo opositor, bi̱ naʼnigáma, bi̱ naʼni nduwaʼ, bi̱ nagruiga tsáʼkhá ga̱jma̱a̱ bi̱ naʼni xtujtaa ma̱ndoo mbaʼyoo rí endxaʼwamíjna̱lú o dí rígá náa a̱jkiu̱lú. Mú, Jeobá nagumbiʼyuu ‹bi̱ ndaʼyoo rí gíwanʼ a̱jkiu̱lú›, ga̱jma̱a̱ Jesús, ‹bi̱ ndaʼyoo tsumáá rí endxaʼwamíjna̱lú ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má a̱jkiu̱lú› (Proverbios 17:3; Revelación 2:23).