Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA EYA 16

Rwanisa Setani n’Emitego Ye

Rwanisa Setani n’Emitego Ye

“Murwane na Setani, kandi alibairuka.”YAKOBO 4:7.

1, 2. Nibaha abatunga okusemererwa kwingi habw’okurora abantu nibabatizibwa?

OBWORAABA omazire emyaka nyingi nohereza Yahwe, oine kuba ohuliire embazo nyingi ha nso’rokano enkooto ezirukuhebwa hali abo abarukugenda kubatizibwa. Baitu n’obworaaba ohulirre embazo nyingi, oine kuba okwatwaho muno buli murundi orora abo abarukugenda kubatizibwa abali omu ntebe ez’omu maiso obu bemerra kugarukamu ebikaguzo ebibiri. Akaire ako nubwo ohurra abantu boona nibatera omu ngaro basemeriirwe. Amaziga nigasobora n’okwija habwokurora ngu banu nabo behaireyo kugaruka ha rubaju rwa Yahwe. Ka tutunga okusemererwa kw’amaani ha bwire obu!

2 Nobukiraaba ngu turora abantu abarukubatizibwa emirundi nke omu mwaka kandi nitubarorra omu kiikaro ekiturumu kyonka, abamaraika bo barora abantu baingi nibabatizibwa. Nosobora kuteramu akasisani orole “okusemererwa [okubaho] omu iguru” abamaraika n’abo obu barora enkumi n’enkumi z’abantu omu nsi yoona nibeteraniza ha kitebe kya Yahwe? (Luka 15:7, 10) Hataroho okugurukyagurukya, abamaraika basemererwa muno!Hagai 2:7.

SETANI ALI “NKENTALE ERUKUBUBURA”

3. Habwaki Setani n’agendagenda “nkentale erukububura,” kandi kiki eky’arukugonza?

3 Ha rubaju orundi, haroho ebihangwa bindi eby’omwoyo ebikwatwa ekiniga obu birora abantu nibabatizibwa. Hali Setani n’abamaraika be, nikikwasa ekiniga kurora enkumi n’enkumi z’abantu nibaruga omu nsi enu esisikaire. Kandi ganu mananu habwokuba Setani akagamba ngu tiharoho omuntu aheereza Yahwe habw’okuba n’amugonza kandi ngu busaho arukusobora kusigara ali mwesigwa kakuba alengesebwa muno. (Soma Yobu 2:4, 5.) Buli murundi omuntu akora encwamu y’okwehayo hali Yahwe, eki kyoleka Setani kuba mubiihi. Kinu nikisisana ngu Setani aba atiirwe empi rukumi omu maiso ge buli sabiiti. Egi niyo ensonga agendagenda “nkentale erukububura . . . nase’ra owaralya”! (1 Petero 5:8) “Entale” enu eyetegekere kutulya omu by’omwoyo, kutusisira rundi kuhwerekereza obunywani bwaitu na Yahwe.Zabuli 7:1, 2; 2 Timoseo 3:12.

Buli murundi omuntu ayehayo hali Yahwe akabatizibwa, eki kyoleka Setani kuba mubiihi

4, 5. (a) Yahwe atutangiire Setani kutuhikaho omu miringo eki ebiri enkuru? (b) Omukristaayo ow’amananu n’asobora kuba n’obwesige ki?

4 N’obuturaaba twine omunyanzigwa arukutiinisa, titusemeriire kutiina ekihinguraine. Habwaki? Habwokuba Yahwe atutangiire “entale erukububura” okutatukwataho omu miringo ebiri enkuru. Miringo ki egi? Ogw’okubanza, Yahwe araganiize ngu “ekitebe kingi” eky’Abakristaayo nibaija kukiraho “muhito omwingi.” (Okusuku’rwa 7:9, 14) Emirago ya Ruhanga terema kuhikirra. Nahabweki, Setani nauwe asemeriire kumanya ngu abantu ba Ruhanga nk’ekitebe kyona tasobora kubakwataho.

5 Omulingo ogwakabiri oku atasobora kutukwataho nigugumibwa ebigambo by’omu ha bahereza ba Ruhanga abesigwa owa kara. Nabbi Azaliya akagambira Omukama Asa: “Mukama ali nainywe, obumurukwikara nauwe.” (2 Ekyebyomubusinge 15:2; soma 1 Abakolinso 10:13.) Haroho ebyokurorraho bingi omu Baibuli ebirukwoleka ngu kara, Setani obu yalengahoga okulya omu ha bahereza ba Ruhanga abesigwa yalemwaga. (Abaheburaniya 11:4-40) Omu kasumi kanu, Omukristaayo weena aikara haihi na Ruhanga n’aija kusobora kurwanisa Setani akamusingura. Ekigambo kya Ruhanga nikitugumya kiti: “Murwane na Setani, kandi alibairuka.”Yakobo 4:7.

NITURWANISA EMYOYO EMIBI

6. Setani arwanisa ata buli Mukristaayo?

6 Setani tasobora kusingura ekitebe kyona omu obulemu bunu baitu ainemu abantu abarukusobora kusingura kakuba bataikara bali bulindaara. Setani amanyire ngu n’asobora kusingura omuntu kakuba omuntu ogu aba ataine obunywani obugumire na Yahwe. Kinu Setani n’asobora kukikora ata? Natutahirra n’amaani, nakurwanisa iwe nk’omuntu, kandi n’akozesa emitego. Katubezeeho emiringo enu enkuru Setani ei akira kukozesa.

7. Habwaki Setani atairemu amaani kutahirra abantu ba Yahwe ?

7 Okututahirra n’amaani. Omukwenda Yohana akagamba: “Ensi yoona eri omu busobozi obw’omubi.” (1 Yohana 5:19, NW) Ebigambo binu by’okuhabura hali Abakristaayo boona. Kusigikirra nk’oku Setani amazire ira kulya abantu abali omu nsi, hati n’agenderra abo abamwirukireho bafooka abahereza ba Yahwe kandi atairemu amaani okubakwata. (Mika 4:1; Yohana 15:19; Okusuku’rwa 12:12, 17) Aine ekiniga habwokuba amanyire ngu asigaize akaire kake. Nahabweki ayongiiremu amaani. Omu kasumi kanu niturora ayongiiremu amaani obukaali, n’okuhwerekereza kwe.

8. Omukwenda Paulo akamanyisa ki obu yagambire ngu “nitufukaana” n’emyoyo emibi?

8 Nakurwanisa iwe nk’omuntu. Omukwenda Paulo akahabura Abakristaayo bagenzi be ati: “Habwokuba nitufukaana . . . n’emyoyo emibi enyakuli omu biikaro ebya ha iguru.” (Abefeso 6:12, NW) Habwaki omukwenda Paulo yakozesiize ekigambo kufukaana? Habwokuba nikiihayo amakuru ag’okurwana ebigwo. Nahabweki obu yakozeseze ekigambo eki akaba nayoleka ngu buli omu hali itwe aine obulemu n’emyoyo emibi. Tube nitwikara omu nsi nambere abantu baingi baikiririza omu Setani rundi nangwa, titusemeriire kwebwa ngu obu twayehaireyo hali Yahwe, tukatandikaho obulemu na Setani hamu n’abamaraika be. Buli Mukristaayo weena ataaha obulemu bunu ha kiro ayehayo hali Yahwe kandi abwikaramu. Enu niyo ensonga habwaki omukwenda Paulo yatereriire Abakristaayo omu Efeso “okwemere’ra obudupe bwa Setani.”Abefeso 6:11, 13, 14.

9. (a) Habwaki Setani n’abamaraika be bakozesa emitego nyingi? (b) Habwaki Setani alengaho kusiisa entekereza yaitu, kandi nitusobora tuta kumurwanisa? (Rora akasanduuko  Wegendereze Obugobya Bwa Setani!.) (c) Mutego ki ogwa Setani ogu turukugenda kubazaaho?

9 Akozesa emitego. Paulo n’atererra Abakristaayo okwemerra bagumire “emitego” ya Setani. (Abefeso 6:11, NW) Omu kyahandiikirwe kinu, Paulo akaba atarukubaza ha mutego gumu. Emyoyo emibi ekozesa emitego nyingi ey’obugobya hatali gumu gwonka, kandi haroho ensonga habwaki ekozesa emitego nyingi. Abakristaayo abamu basoboire kusingura omutego gumu ogwa Setani baitu bagwa omu mutego ogundi. Nahabweki, Setani n’abamaraika be betegereza muno abantu nukwo bamanye obuceke bwabo. Hanyuma bakozesa obuceke omu by’omwoyo omuntu asangwa aine. Eky’omugisa kiri ngu, nitusobora kumanya emitego nyingi ei Setani akozesa habwokuba eyolekerwe omu Baibuli. (2 Abakolinso 2:11) Omu katabu kanu, tukasangwa tubalizeho emu ha mitego nk’egi. Ekyokurorraho, okugonza itungo, abanywani ababi, hamu n’obusihani. Hati katubazeeho omutego gundi Setani akozesa, omutego ogw’oburaguzi.

EKIKORWA KY’OBURAGUZI—KIRI KIKORWA KY’OBUGOBYA

10. (a) Oburaguzi nikyo kiki? (b) Yahwe arora ata ebikorwa by’oburaguzi, kandi iwe ekikorwa eki okirora ota?

10 Omuntu araguza aba n’akoragana n’emyoyo emibi. Kutera engisa, amasano, obufumu, n’okubandwa emizimu biri bimu ha bikorwa eby’oburaguzi. Nk’oku tukimanyire kurungi, omuntu weena abikora ali “kinugwa” hali Yahwe. (Ekyebiragiro 18:10-12; Okusuku’rwa 21:8) Kusigikirra nk’oku naitwe tusemeriire ‘kunoba obubi’, tikyakubaire ky’amagezi okukoragana n’emyoyo emibi. (Abarumi 12:9) Kinu ka nikiba kikorwa ky’obugobya hali Isiitwe ow’omu iguru!

11. Habwaki Setani asobora kutunga obusinguzi bw’amaani kakuba atusonasona tuketahya omu by’oburaguzi? Kozesa ekyokurorraho.

11 Baitu, habw’okugamba ngu oburaguzi kikorwa ky’okugobeza Yahwe, Setani nikyo atairemu amaani kusobora kukitutahyamu. Buli murundi omuntu ayetahya omu buraguzi, Setani aba atungire obusinguzi bw’amaani. Habwaki? Leka tukirengesanize tuti: Kakuba omusirikale bamusonasona okuruga omu ihe lye nukwo aketeranizaho ihe ly’abanyanzibwa, omudumizi w’ihe ly’abanyanzigwa n’asobora kusemererwa muno. Omudumizi w’abanyanzigwa n’asobora kumukozesa nk’ekyokurorraho kwepankira hali omudumizi omukuru nambere owamahe onu arugire. Nikyo kimu, kakuba Omukristaayo ayetahya omu by’oburaguzi, n’aba akikozere ayegondiize kandi akimanyire ngu n’aruga hali Yahwe kandi n’agaruka hansi y’obudumizi bwa Setani. Teramu akasisani orole omulingo Setani atunga okusemererwa kwingi kandi akakozesa omuntu onu nk’ekyokurorraho kye eky’obusinguzi! Haroho omuntu weena akugondeze kuha Setani obusinguzi obw’omulingo gunu? Nikikafuhe! Tituli bali b’enkwe.

KUTULETAMU OKUGURUKYAGURUKYA

12. Kakodyo ki Setani akakozesa kuhindura entekereza y’abantu ha bikwatiraine n’oburaguzi?

12 Kasita tunoba oburaguzi, Setani tasobora kutuhambiriza kubututahyamu. Hati, akyetegereza ngu aine kuhindura entekereza yaitu. Omu mulingo ki? Aserra omulingo gw’okubuzabuzamu Omukristaayo kuhikya obwaletera abamu kweta ekintu “ekibi ekirungi, nekirungi bakyeta ekibi.” (Isaya 5:20) Kusobora kuhikiriza kinu, Setani akozesa akakodyo ke akaira, akaikaire nikamukorra—kuletera abantu kugurukyagurukya.

13. Setani akozeseze ata akakodyo ke ak’okuletera abantu kugurukyagurukya?

13 Wetegereze omulingo Setani yakozeseze akakodyo ako omu busumi bwa kara. Omu rugonjo rwa Adeni akakaguza Haawa: “Nukwo Ruhanga yagambire ati mutalirya ha miti yona eyomu rugonjo?” Omu busumi bwa Yobu, Setani akagenda omu rukurato rw’abamaraika orukaba ruli omwiguru yakaguza ekikaguzo kinu: ‘Yobu natinira busa Ruhanga?’ Kandi akasumi Yesu akaba n’akyatandika obuhereza bwe omu nsi, Setani akagambira Yesu ati: ‘Obworaboli mwana wa Ruhanga, gambira amabale ganu gafoke ebyokulya.’ Banza otekereze—Setani akalengaho kusibiriza ebigambo Yahwe yabalize sabiiti mukaaga ezikaba zihingwireho obu yagambire: ‘Ogu nuwe Mwana wange oundukugonza, ounsemeriirwe muno’!Okubanza 3:1; Yobu 1:9; Matayo 3:17; 4:3.

14. (a) Setani akozesa ata akakodyo ke ak’okuletera abantu kutandika kugurukyagurukya ha bikwatiraine n’oburaguzi? (b) Bintu ki ebi turukugenda kubazaaho?

14 Omu kasumi kanu, Setani n’akozesa akakodyo nuko kamu ak’okulengaho kuletera abaheereza ba Yahwe kugurukyagurukya obu kirukuhika ha bubi bw’oburaguzi. Eky’enaku, asoboire kuletera Abakristaayo abamu kutandika kugurukyagurukya. Batandikire kukaguza obu garaaba gali mananu ngu mali oburaguzi bwona bubi muno. (2 Abakolinso 11:3) Nitusobora tuta kukonyera abantu nka banu okuhindura entekereza yabo? Nitusobora tuta kwegendereza kurora ngu obukodyo bwa Setani tibwatukwata? Kugarukamu ebikaguzo binu, katubazeeho ebintu bibiri ebi Setani atahizemu oburaguzi omu mulingo gw’amagezi yabisiisa. Ebintu binu nibyo eby’okwesemeza n’eby’obujanjabi.

ATUKWATIRA HA KWEGOMBA KWAITU N’EBYETAGO BYAITU

15. (a) Abantu baingi omu nsi za Bulaaya na Amerika baine ntekereza ki obu kirukuhika ha by’oburaguzi? (b) Abakristaayo abamu basisirwe bata entekereza y’ensi erukukwata ha by’oburaguzi?

15 Kukira muno omu nsi za Bulaaya na Amerika, amasano, oburogo, hamu n’emiringo endi ey’oburaguzi etwarwa kuba nk’etaine akabi k’amaani. Emizaano ya ha ntambi, ebitabu, puroguramu za ha Tivi, hamu n’emizaano ya ha kompyuta ikara n’eyoleka ebikorwa eby’oburaguzi kuba by’okwesemeza, eby’amagezi, kandi ebitaine akabi. Emizaano emu eya ha ntambi hamu n’ebitabu ebirukubaza ha buraguzi abantu babigondeze muno n’okuhika kutandikaho ebitebe eby’abasagiki babyo. Kinu nikyoleka ngu Setani n’abamaraika be batungire obusinguzi bw’amaani omu kuletera abantu kutekereza ngu oburaguzi tibwine akabi. Entekereza enu ey’okugayarra obu kirukuhika ha by’oburaguzi Abakristaayo nabo ebakwasire? Abamu nabo batungire entekereza enu etahikire. Omu mulingo ki? Kukuha eky’okurorraho ekirukwoleka kinu, Omukristaayo omu akarora omuzaano ogwa ha rutambi ogurukukwata ha buraguzi hanyuma yagamba ngu, “omuzaano nguboine baitu tinkozere ekikorwa kyona eky’oburaguzi.” Habwaki entekereza ya mulingo gunu eri mbi muno?

16. Habwaki kiri ky’akabi kukomamu eby’okwesemeza ebirukwoleka ebikorwa eby’oburaguzi?

16 N’obuharaaba haroho embaganiza hagati y’okukora ebikorwa by’oburaguzi n’okubirora, eki tikirukumanyinsa okubirora kyonka tikiine akabi. Habwaki nitugamba tuti? Tekereza hali kinu: Ekigambo kya Ruhanga nikyoleka ngu Setani n’abamaraika be tibasobora kusoma ebitekerezo byaitu. * Nahabweki nk’oku twasangirwe tubalizeeho, kusobora kumanya eki turukutekerezaho n’okumanya obuceke obu twine omu by’omwoyo, emyoyo emibi erengaho muno kwetegereza ebikorwa byaitu otwaliremu n’ebitukora okwesemeza. Engeso z’Omukristaayo obu zooleka n’ayegondeza omu kusoma ebitabu rundi kurora emizaano ebirukubazaaho eby’emizimu, eby’amasano n’oburogo, emizimu kutaaha omu bantu, hamu n’ebintu bindi eby’oburaguzi, aba n’agambira aba daimoni eky’arukugonza. Nitusobora kugamba ngu Omukristaayo onu aba n’abagambira aba daimoni obuceke bwe! Aba daimoni nabo eki bakora nukwo kwongeramu amaani omu kurwanisa Omukristaayo onu kuraba omu buceke obw’abolekere kuhikya bamutiire ekigwo. Abamu hali abo abatandikisize nibarora eby’okwesemeza ebirumu eby’oburaguzi bamalirirre nibakora ebikorwa binu eby’okuragura.Soma Abagaratiya 6:7.

Leka obukonyezi bwa Yahwe bukugasire omu bwire obw’oburwaire

17. Setani n’asobora kukozesa kakodyo ki kuhabya omuntu anyakurwaire?

17 Setani takozesa okwegomba kwaitu kwonka okw’okwesemeza baitu akozesa n’ekyetago kyaitu eky’okutunga obujanjabi. Omu mulingo ki? Omukristaayo anyakulengereho kutunga obujanjabi baitu obwomeezi bwe bwayeyongera kusisikara n’asobora kweralikirra muno. (Marako 5:25, 26) Kinu nikisobora kuha Setani na ba daimoni omugisa omurungi ogw’okukozesa okumuhabya. Aba daimoni nibasobora kwohya omuntu onu omurwaire kuserra obujanjabi n’akozesa “amaani g’amasano,” rundi oburaguzi. (Isaya 1:13, NW) Kakuba akakodyo kanu aka Setani kakora, kinu nikisobora kucekya obunywani bwe na Ruhanga. Omu mulingo ki?

18. Bujanjabi bwa mulingo ki Omukristaayo asemeriire kwanga, kandi habwaki?

18 Yahwe akagambira Abaisareri abakaba bacwiremu kukozesa “amaani g’amasano” ati: “Kandi obumurago’raga emikono yanyu, ndabaserekaga amaiso gange: ego, nobumurasabaga muno, timpu’rege.” (Isaya 1:15) Gali mananu nti nitugonza kwetantara ekintu kyona ekirukusobora kutangira esaara zaitu n’okutulemesa kutunga obukonyezi kuruga hali Yahwe—kukira muno obu turukuba turwaire. (Zabuli 41:3) Nahabweki, obujanjabi obu buba bwine akakwate n’eby’oburaguzi, Omukristaayo ow’amananu abwanga. * (Matayo 6:13) Omu mulingo ogu, n’aija kusigara akyaine obusagiki bwa Yahwe.—Rora akasanduuko “ Mali Bunu Buraguzi?” akali ha rupapura 194.

OBU HABA HAROHO ENGANIKYO NYINGI EZIRUKUBAZA HA BA DAIMONI

19. (a) Setani abihabihire ata abantu baingi habikwatiraine n’amaani ge? (b) Abakristaayo ab’amananu basemeriire kwetantara enganikyo za mulingo ki?

19 N’obu kiraaba ngu abantu baingi omu mahanga ga Bulaaya na Amerika batwara amaani ga Setani kuba nka gatali g’amaani, omu bicweka bindi eby’ensi abantu baine entekereza erukwahukana. Setani adomeseze baingi batandika kwikiriza ngu aine amaani maingi. Abantu abamu ebintu byabu byona babikora nibatiina emyoyo emibi. Enganikyo nyingi zibazaaho ebikorwa ebyoleka ngu badaimoni baine amaani. Enganikyo zinu bakira kwibaza omu mulingo ogurukusikiriza; kandi abantu bagonza muno kuzihuliiriza. Naitwe tusemeriire kwetahya omu nganikyo nk’ezi? Nangwa, abahereza ba Ruhanga ow’amananu tibazetahyamu habw’ensonga ibiri enkuru.

20. Omuntu n’asobora ata kurarangya ebisuba bya Setani atakimanyire?

20 Eky’okubanza, omuntu obwatandika kugambira abandi ebintu aba daimoni bakozere aba n’akonyera Setani kuhikiriza ebigendererwa bye. Omu mulingo ki? Ekigambo kya Ruhanga kyoleka ngu Setani n’asobora kukora eby’amahano bike, baitu nabwo kituhabura ngu akozesa “nobwokuro’raho nebyamahano ebyebisuba.” (2 Abasesalonika 2:9, 10) Kusigikirra nk’oku ali mubiihi omukuru, amanyire omulingo asobora kuhindura entekereza y’abantu abarukugonza eby’oburaguzi n’okubaletera kwikiririza omu bintu ebitahikire. Abantu nka banu nibasobora kwikiriza ngu baine ebintu ebi baboine rundi ebi bahulirre kandi bakatandika kubigambira abantu abandi ngu mananu. Obwire buhika abantu banu habw’okwikara nibabazaaho enganikyo zinu, batandika kwongeramu ekisura. Kakuba Omukristaayo ararangya enganikyo za mulingo gunu, n’aija kuba n’ahikiriza Setani eby’agonza—“ise ebisuba.” Omuntu onu n’aba n’ararangya enyegesa ya Setani.Yohana 8:44; 2 Timoseo 2:16.

21. Nitugonza ebiturukubazaho bisigikire hali ki?

21 Ekyakabiri, nobukyakuba ngu Omukristaayo n’asobora kuba yatungireho akakwate na ba daimoni, asemeriire kwetantara kwikara nagambira Abakristaayo bagenzi be enganikyo za mulingo ogu. Habwaki? Nitutererwa kwikara: “Nturora ha Yesu wenka, omukozi wokuikiriza kwaitu, kandi omuhikiriza wakwo.” (Abaheburaniya 12:2) Mali, Kristo nuwe tusemeriire kutaho amaiso gaitu hatali Setani. Kandi ekitusemeriire kumanya nikyo ngu Yesu atatandike kuganikiza abegeswa be ebintu ebirukukwata ha myoyo emibi nobukiraaba ngu akaba n’asobora kubagambira Setani eky’arukusobora n’eky’atarukusobora. Baitu amakuru amarungi ag’Obukama nugo yataireho omutima gwe gwona. Nahabweki naitwe nitugonza kwegera hali Yesu n’abegeswa be nukwo ebiturukubazaaho bibe “ebyamani ebya Ruhanga.”Engeso Ezabakwenda 2:11; Luka 8:1; Abarumi 1:11, 12.

22. Kiki ekitusobora kukora kuleta okusemererwa omu iguru?

22 Mananu, Setani akozesa obukodyo oburukwahukana, otwaliremu n’oby’oburaguzi kulengaho kusiisa obunywani bwaitu na Yahwe. Baitu obu tunoba obubi tukagonza ebirungi, tituha Setani omugisa gwona ogw’okucekya encwamu yaitu y’okwanga oburaguzi omu miringo yabwo yona. (Soma Abefeso 4:27.) Teramu akasisani orole okusemererwa okuba omu iguru obutweyongera “okwemere’ra obudupe bwa Setani” okuhikya obwalihwerekerezebwa!Luka 15:7; Abefeso 6:11.

^ kac. 16 Amabara agakozesebwa kusoborraho Setani (Omuhakaniza, Omuhangirizi, Omubiihi, Omwohi) tigarukumanyisa ngu aine obusobozi bw’okuseruliiriza ebiri omu mitima n’ebitekerezo byaitu. Ha rubaju orundi, Yahwe n’agambwa kuba “Mukama alenga emitima,” kandi Yesu n’agambwa kuba ogu “arukurora omunda nomutima.”Enfumo 17:3; Okusuku’rwa 2:23.

^ kac. 18 Kumanya ebirukukiraho, rora ekicweka ekiine omutwe “A Health Test for You?” ekiri omu Watchtower ya Desemba 15, 1994, rupapura 19-22, hamu n’ekicweka “The Bible’s Viewpoint: Your Choice of Medical Treatment—Does It Matter?” ekiri omu Awake! ya Janwali 8, 2001.