Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHIWEDELWAKO

Outukulwa vohonde vanininini nosho yo omilandu dopauhaku odo da kwatelwa momatando

Outukulwa vohonde vanininini nosho yo omilandu dopauhaku odo da kwatelwa momatando

Outukulwa vohonde vanininini. Outukulwa vohonde vanininini ohava kufwa moitukulwa inhe inene yohonde, eesele ditilyana, eesele ditoka, oplatelets nosho yo oshikunguluki osho hashi ifanwa oplasma. Pashihopaenenwa, eesele ditilyana odi na oproteina hai ifanwa hemoglobin. Oilongomwa oyo ya kufwa moproteina oyo, kutya nee oyovanhu ile oyoinamwenyo, ohai longifwa okuhakula ovanhu ovo vehe na eesele dohonde ditilyana da wana ile ovo va kanifa ohonde ihapu.

Oplasma, oyo ya fikama po meepresenda 90 domeva, oi na eeholomone dihapu, oikwamongwa, oitungifi yolutu, mwa kwatelwa osuuka. Oi na yo oyookifi yohonde, ovakwaita volutu vokukondjifa omikifi nosho yo eeproteina di lili noku lili, ngaashi oalbumin. Ngeenge omunhu okwa kwatwa komukifi wonhumba, eendokotola otadi dulu oku mu shangela ovenda yoproteina hai ifanwa gamma globulin, oyo ya kufwa moplasma yovanhu ovo va li va kwatwa nale komukifi wa tya ngaho. Meesele dohonde ditoka otamu dulu okukufwa oinima hai ifanwa interferons nosho yo interleukins, oyo hai longifwa okuhakula ovanaudu ovo ve na omaudu a tandavelifwa keembuto doudu nosho yo okankera yomaludi e lili noku lili.

Mbela Ovakriste ove na okudimina omauhaku oo a kwatela mo outukulwa vohonde vanininini va tya ngaho? Ombibeli inai yandja ouyelele wokondadalunde u na sha naasho, onghee hano, keshe umwe oku na okuninga etokolo pauhandimwe la diladilwa nawa, e na momadiladilo kutya ote ke lihokolola koshipala shaKalunga. Ovakriste vamwe ohava anye okutulwa outukulwa vohonde vanininini aveshe, tava tomhafana kutya Omhango yaKalunga oyo a li a pa Ovaisrael okwa li tai pula ohonde oyo ya dja moshinamwenyo ‘i tilweshi medu.’ (Deuteronomion 12:22-24) Ovakriste vamwe otashi dulika va tambule ko ouhaku oo wa kwatela mo outukulwa vohonde vanininini, nonande ohava anye okutulwa ohonde ye lixwa po ile oitukulwa yayo inene. Otashi dulika va tomhafane kutya ngeenge outukulwa vohonde vanininini ova kufwa mohonde ihava kala vali ve lile po omwenyo woshishitwa osho sha kufwa ohonde oyo.

Ngeenge to ningi omatokolo e na sha noutukulwa vohonde vanininini, lipula omapulo aa taa landula apa: Mbela ondi shii ngoo kutya okwaanya ouhaku wa kwatela mo outukulwa vohonde vanininini otashi ti yo kutya ondi na okwaanya omiti odo da kwatela mo oilongomwa oyo ya dja mohonde i na sha nokukondjifa omikifi ile oyo tai dulu okwookifa ohonde? Mbela ohandi dulu ngoo okuyelifila ndokotola kutya omolwashike itandi tambula ko outukulwa vohonde vanininini ile kutya omolwashike nda dimina okutambula ko vamwe vomuvo?

Omilandu dopauhaku odo da kwatelwa momatando. Ope na omulandu umwe wokuhaula ohonde oo hau ifanwa hemodilution nosho yo mukwao wokuxupifa ohonde yomunhu mwene oyo tai di molutu neshina lokufipa po ohonde pefimbo letando, hau ifanwa cell salvage. Momulandu wokuhaula ohonde (hemodilution), ohonde imwe yomunhu ohai kufwa mo molutu ndele tai hapupalifwa mokutulwa omeva opaunamiti eshi tai shunwa molutu lomunaudu pefimbo opo tuu opo. Momulandu oo hau ifanwa cell salvage, ohonde yomunhu mwene oyo tai di molutu ohai fipwa po neshina lokufipa po ohonde pefimbo letando. Ohonde oyo tai di poshipute ile poima opo tapa tandwa ohai fipwa po ndele tai koshwa nokudindwa opo nee tai shunifwa molutu lomunaudu pefimbo opo tuu opo. Molwaashi ondokotola keshe otai dulu okulongifa omilandu da tya ngaho meenghedi di lili noku lili, Omukriste oku na okupula kutya ndokotola waye okwa diladila okuninga po shike shi na sha nomilandu da tya ngaho.

Ngeenge to ningi omatokolo e na sha nomilandu douhaku da tya ngaho, lipula kutya: ‘Ngeenge ohonde yange imwe oya kufwa mo ndele tai kala itai kunguluka oule wokafimbo molutu lange, mbela eliudo lange otali ka pitika nge ngoo ndi kale nda tala ko kutya ohonde oyo oyange natango, nonokutya inai pumbwa “okutilwashi medu”? (Deuteronomion 12:23, 24) Mbela eliudo lange la deulwa kOmbibeli otali ka kala tali vele nge ombedi ngeenge pefimbo louhaku wonhumba ohonde yange imwe oya kufwa mo, ndele tai tulwa oinima yonhumba yopaunamiti opo nee tai shunwa mo molutu lange? Mbela ondi shii ngoo kutya okwaanya omilandu dopauhaku adishe odo da kwatela mo okulongifwa kwohonde yange mwene otashi ti kutya itandi ka dimina okukufwa ohonde opo i konakonwe, okutulwa keshina lokuwapaleka ohonde (hemodialysis) nosho yo eshina lokutula mo omhepo yohapi mohonde pefimbo letando lomutima?’

Omukriste oku na okutokola pauhandimwe kutya ohonde yaye oi na okuungaungwa nayo ngahelipi pefimbo letando. Oku na yo okuninga sha faafana ngeenge tashi uya pokukonakonwa omikifi donhumba nosho yo omauhaku okunena oo a kwatela mo okukufa omunhu ohonde inini, tashi dulika tai tulwa oinima yonhumba yopaunamiti opo nee tai shunwa molutu lomunhu.