Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUHAA HAU

Te mau tuhaa rii o te toto e te mau ravea tâpûraa

Te mau tuhaa rii o te toto e te mau ravea tâpûraa

Te mau tuhaa rii o te toto. No roto mai te mau tuhaa rii i na tuhaa rahi e maha o te toto: te mau toropuru ura, te mau toropuru tea, te mau taoˈa tahi haaputua toto e te pape toto. I roto i te mau toropuru ura, ei hiˈoraa, te vai ra te poroteina parauhia hémoglobine. Ua faaohipahia te mau raau hamanihia i te hémoglobine o te taata aore ra o te animara no te rapaau i te feia maˈi e anemia puai to ratou aore ra ua pau rahi roa to ratou toto.

I roto i te pape toto, e 90 i nia i te hanere pape, mea rahi te oromona, te miti no roto mai i te mato, te poroteina parauhia enzyme, te mau maitai no roto mai i te maa, tae noa ˈtu te mau maitai o te repo e te tihota. I roto atoa i te pape toto, te vai ra te mau taoˈa haaputua, te mau taoˈa aro maˈi e te mau poroteina mai te albumine. Mai te peu e e nehenehe te hoê taata e peehia i te tahi maˈi, e faaue te mau taote ia patiahia o ˈna i te gammaglobuline no roto mai i te pape toto o te feia tei paruru-ê-hia na. E horoa mai te mau toropuru tea i te mau interférons e te mau interleukines, o te faaohipahia no te rapaau i te tahi mau maˈi tirotiro e te tahi mau mariri ai taata.

E nehenehe anei te mau Kerisetiano e farii i tera mau ravea rapaauraa e tuhaa rii o te toto to roto? Aita te Bibilia e horoa ra i te mau tatararaa rii taa maitai. Na te taata tataitahi ïa e faaoti no ˈna iho i mua i te Atua ia au i to ˈna manaˈo haava. E patoi paha vetahi i te taatoaraa o te mau tuhaa rii, ma te feruri e ua titau te ture ta te Atua i horoa ia Iseraela ia “faatahe” i te toto o te animara “i raro i te repo.” (Deuteronomi 12:22-24) Area te tahi atu, o te patoi i te mau pâmuraa toto taatoa aore ra na tuhaa rahi o te toto, e farii paha ïa i te mau ravea rapaauraa e tuhaa rii o te toto to roto. E feruri paha ratou e ia tae i te hoê faito, e faaea te mau tuhaa rii no roto mai i te toto i te faahohoˈa i te ora o te taata aore ra o te animara no ˈna te toto tei ravehia.

Ia rave oe i te faaotiraa no nia i te mau tuhaa rii o te toto, a feruri i teie mau uiraa: ‘Ua taa maitai anei ia ˈu e ia patoi au i te mau tuhaa rii atoa o te toto, te auraa ïa e te patoi atoa ra vau i te tahi mau raau o te aro i te tahi mau maˈi aore ra o te haaputua i te toto ia mau te taheraa toto? E nehenehe anei ta ˈu e faataa i te hoê taote no te aha vau e patoi ai aore ra e farii ai ia faaohipahia hoê tuhaa iti o te toto aore ra hau atu?’

Te mau ravea tâpûraa. O te faatarapaperaa toto e te rave-faahou-raa mai i te toto i tahe te tahi nau ravea. No te faatarapaperaa toto, e faahaerehia te hoê tuhaa o te toto i rapaeau i te tino, e tuuhia ˈtu te hoê mono i te faito pape toto, e e faahoˈihia ˈtu i roto i te tino. No te rave-faahou-raa mai i te toto i tahe, e rave-faahou-hia te toto e tahe i roto i te tâpûraa e e faahoˈihia ˈtu i roto i te tino. E rave-faahou-hia mai te toto i tahe o te hoê pepe aore ra te hoê apoo o te tino, e tamâhia aore ra e titiahia, a faahoˈihia ˈtu ai i roto i te tino. No te mea e ere hoê â huru faaohiparaa ta tera e tera taote i teie mau ravea, e titauhia ia ani te Kerisetiano i to ˈna taote i ta ˈna e opua mau e rave.

Ia rave oe i te faaotiraa no nia i teie mau ravea, a ui ia oe iho: ‘Ia faahaerehia maa toto to ˈu i rapaeau i to ˈu tino e ia tapea-noa-hia ˈtu te taheraa maa taime iti, e faatia anei to ˈu manaˈo haava ia ˈu ia hiˈo i teie toto ei tuhaa noa â o to ˈu tino, o te ore ïa e titau ia faatahehia i raro i te repo? (Deuteronomi 12:23, 24) E haapeapea anei to ˈu manaˈo haava haapiihia i te Bibilia mai te peu e i roto i te hoê tâpûraa e tatarahia te hoê tuhaa o to ˈu toto no te rapaau hou a faahoˈihia ˈtu ai i roto i to ˈu tino? Ua taa maitai anei ia ˈu e ia patoi au i te mau ravea rapaauraa atoa o te faaohipa i to ˈu iho toto, te patoi atoa ra ïa vau i te hoê hiˈopoaraa toto, te hoê tamâraa toto, aore ra te hoê matini mafatu-mahaha?’

Na te Kerisetiano tataitahi e faaoti no ˈna iho eaha te faaohiparaa i to ˈna iho toto ta ˈna e faatia i roto i te hoê tâpûraa. Hoê â huru no te mau hiˈopoaraa a te taote e te mau ravea apî o te iriti maa toto iti, o te rapaau paha i te reira, a faahoˈi atu ai i roto i te tino.