Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 17

Si̱tajaa kjoamakjainná xi nʼio tsje tíjna

Si̱tajaa kjoamakjainná xi nʼio tsje tíjna

“Tikinngʼao yaono ya son kjoamakjainno xi nʼio tsje tíjna, [...] tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná.” (JUDAS 20, 21TNM.)

1, 2. Jméni xi tinikiaan joni tsa jngo niʼya, kʼoa ánni nga machjénsíni nga ñaki nda katasʼe.

CHA̱NIYALAI jkui tsa jngo niʼya tinikin. Jekjoatse tibʼendai kʼoa nʼiosa tse chale nga koa̱njngoli. Nʼio tsjoa tjínli ninga tse kjoama̱ tísʼengili. Kʼoa tojmeni xi koa̱n alikui meli si̱tsʼekoai kʼoa nga tosʼe̱jnachrʼoáni. Meli nga ñaki nda katasʼe nga̱ kui si̱chjain nichxin xi nroaján. A ʼyaní jme niʼya xi tinokjoañá. Tijini.

2 Je Judas kʼoakitso nga machjén nga si̱kinngʼaa yaoná joni tsa jngo niʼya. I kitso: “Tikinngʼao yaono ya son kjoamakjainno xi nʼio tsje tíjna, [...] tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná” (Judas 20, 21TNM). Tonga jósʼin si̱kinngʼaa yaoná, xi tsonile, jósʼin si̱tajaa je kjoamakjainná nga ñaki nʼio katasʼejna ánni nga tosi tonda sʼe̱síniná je kjoatsjoachale Niná. Janla koya kataʼyaa jmeni xi koa̱n sʼiaan.

SA NDA SA NDA KATAMAKJAINNÁ JOTSO KJOATÉXOMALE NINÁ

3-5. 1) Jósʼin mele je Na̱i nga si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe kjoatéxomale Jeobá. 2) Jngola choa̱ tʼejnai josʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe je kjoatéxomale Niná kʼoa jósa̱tío tokoán tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen.

3 Xi títjon machjén kʼianga si̱tajaa kjoamakjainná kuinga sa nda sa nda katamakjainná jotso kjoatéxomale Jeobá. I̱ libro jebi jenkjín koya tsaʼyaa josʼin mele Niná nga koanngínkoaa yaoná. Tonga a ʼyachjíñá je kjoatéxomale. Je Na̱i kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná nga nʼio ai tíjna kʼoa nga batéchjoaná xi ndatjín. Jebe nga sasa tsaoyani chjota che̱n jebi, tojo koan ya ʼndenaxóle Edén, kʼoa kuinga tojo kui tísíchjénsíni saʼnda ndʼaibi (Génesis 3:1-6). Tonga a kʼoati jtsaoyaa tsanda ñá che̱n jebi. Kuijin xi kuitsoni tsa ʼyachjiá kʼoa tsa mai je kjoatéxomale Niná.

4 Tobʼelañá, tsa jngola parque jña naskánachon titsomaa kʼoa toʼi̱koa̱n kuichoaa ya jñani tíchjoandai, nʼio naskáchon tonga likui ma bitjasʼeen, jósʼe̱ná. Tsakui nichxin koa̱njtiná. Tonga jngoni xa tíjnaʼya kʼoa kʼiani majinná anni nga kʼoasʼin tíchjoandaisíni. Jmé xi tsoyanile choa̱ jebi. Je Énle Niná kʼoatso nga jngo xa tíjna xi mele ski̱nená kʼoa tongini bájinkonná xi tʼatsʼe, itso: “Tiyochonʼndao, nga̱ je kontrano, je na̱i, joni tsa xa xi tíbaté, tísíkʼótjindaino, tíbásjai ʼya xi ski̱ne” (1 Pedro 5:8).

5 Je Na̱i ñaki jemele ski̱nená. Tonga nga tsín ya katatsaoyaa jotjín koya che̱n batíobasenná, je Jeobá tsjoáná kjoatéxoma xi basenkaoná (Efesios 6:11). Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoatéxoma xi tsjoáná Jeobá kui kʼoéyaa jkoaa nga kui kʼoasʼínni nga nʼio tsjoakená. Kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen, koa̱njinná nga kui xá tjíoni kjoatéxomale nga ndasʼin kuiyoaa kʼoa nga tsínkui jtsaojiaan xi chʼaotjín. Kuijin nga kʼoakitsoni Santiago nga je chjota “xi nda básjaijin je kjoatéxoma xi ñaki kjoakixi, xi síkʼéyondaíná” nʼio tsjoa sʼele nga sítjoson (Santiago 1:25).

6. Jngola choa̱ tʼejnai jmeni xi tjínnele sʼiaan kʼianga sa nda sa nda katamakjainná jotso kjoatéxomale Niná.

6 Kʼianga sa nda sa nda katamakjainná tʼatsʼe Jeobá kʼoa kao jotso kjoatéxoma xi tsjoáná, machjénní nga nyaon nyaon si̱tjosoán jotso. Tobʼelañá, tjínnele si̱tjosoán “je kjoatéxomale Cristo”, jolani je xi tso nga kʼuínyasoán “ngayije kjoa” xi tsakʼénená (Gálatas 6:2; Mateo 28:19, 20). Kʼoati nitjosoán je kjoatéxoma xi bʼénená nga kuiyojtián kʼianga jchaxkoán je Niná kʼoa nga kʼoainganʼiongañálee xíngiaa (Hebreos 10:24, 25). Ijngosa kjoatéxoma xi tsjoá Niná kuiní nga kʼoétsʼoaa ngantsjai kʼoa nga ni̱ma̱ná katanroajinni kʼianga kʼoétsʼoaa (Mateo 6:5-8; 1 Tesalonicenses 5:17). Kʼianga nitjosoán kjoatéxoma jebi ñaki ʼyañá nga kjoatsjoachale Niná tjenkao kʼoa machoyaná nga tokui xi nda sikatíoná kʼoa xi tsjoa kʼoe tokoán. Xi i̱ Sonʼnde lijña so̱koná kjoatsjoa jebi nga̱ tse kjoañʼai tjín. Tojosísʼin tiʼyaa, kʼiatsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jokji kjoanda tísʼená nga tinitjosoán kjoatéxomale Niná sa nda sa nda koa̱nkjainná nga ñaki kʼoatjín jotso.

7, 8. Jmé kjoanʼiojin tsjoále Énle Niná je xíngiaa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín kuitjosonntsjaile je kjoatéxomale Jeobá.

7 Tjínkʼa xíngiaa xi sakʼoa makjáojinle kʼiatsa tsínni kuitjosonntsjaile je kjoatéxomale Jeobá jokji koai nó. Kʼiatsa sakʼoa kʼoasʼe tokoán, si̱kjaʼaitsjenjiaan én jebi: “An, Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga ji xi nda kuijnasíni, je xi kʼoasʼin síkasényali ya ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai. Kʼiatsa koasenñolani je kjoatéxomana, ñaki nyʼánjin sʼin kuijnai joni tsa jngo xo̱ngáje kʼoa je kjoakixili ñaki jo xóle ndáchikonjin koa̱n” (Isaías 48:17, 18). A sakʼoaa nikjaʼaitsjain jokji sínʼiojinná én jebi.

8 Tojosí tso testo jebi, je Jeobá kʼoatso nga jao kjoanda so̱koná kʼiatsa si̱tjosonlee. Xi títjon, je kjoanyʼán xi sʼe̱ná kʼoasʼin koa̱nngóson joni tsa jngo xo̱ngáje nga kijna yojyo nga tífaʼa. Xi majaoni, je kjoakixiná kʼoasʼin koa̱nngóson joni tsa xóle ndáchikon. Si̱kjaʼaitsjenla joma nga tjomingʼa kʼoa bichó ya ndaindáchikon, kʼoakjima ʼndeʼnde. Kʼoa ʼyañá nga kʼoakoa̱n tokʼia saʼndani. Jmé xi bakóyaná jebi. Kui bakóyaná nga koa̱n kixi koanngínkoaa yaoná tokʼia saʼndani. Kʼiatsa kʼoénelee yaoná ngantsjai nga kixi kjuintʼalee Niná, tijé koasenkaoniná kʼoa likui tsjoáʼnde nga jtsaojenngiaa (tʼexkiai Salmo 55:22). * Kʼianga chotʼayajiaan nga jao kjoanda jebi, sa makjain sa makjainná tʼatsʼe Jeobá kʼoa kao kjoatéxomale.

SA NDA SA NDA KUIYOAA NGIXKO̱N JEOBÁ

9, 10. 1) Jméni xi koa̱n sʼiaan ngatsʼiaa ninga saténgilañá. 2) Jósʼin basenkaoná nga tsjoa sʼe tokoán kʼianga kui mangínñá josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá.

9 Je xi majaoni koya machjén kʼianga si̱tajaa kjoamakjainná kuiní nga “kjuintítjoán josaʼnda nga koa̱nsonná” (Hebreos 6:1). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi saténgiñá ngatsʼiaa. Tonga koaan “kjuintítjoán josaʼnda nga koa̱nsonná”, xi tsonile, koaan si̱nkjínyasaa kjoafaʼaitsjen xi tjínná tʼatsʼe Niná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, sa tsjoa sa tsjoa sʼe̱ná nga si̱xálee Jeobá. Kataʼyala anni.

10 Je chjotale Cristo xi nda tíjna ngixko̱n Jeobá, alikui totsʼe kjoafaʼaitsjen síchjén kʼianga jme xi sʼín, kui fini josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá (Juan 4:23). Je pastro Pablo kʼoakitso nga “je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele yaoná, sísinle kjoale yaoná, tonga je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele Espíritu Santo, sísinle kjoa xi tsʼe Espíritu Santo” (Romanos 8:5). Je chjota xi tokui fini josʼin mele yaole, likuikʼia nga ñaki tsjoa satíole. Nga̱ to yaole fini, to tsojmi nʼio símekon kʼoa tokui fini xi beni xko̱n. Tonga je chjota xi tosa kui fini josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá, “je Niná xi tsjoa tjínle”, nʼio tse kjoatsjoa batiojin, nga̱ ñaki jé tjíosʼín kuenta tojmeni xi sʼín (1 Timoteo 1:11TNM). Chjota jebi mele koayatsjoa ni̱ma̱le Niná kʼoa saʼnda kao kjoatsjoa faʼatojin je kjoa xi faʼainele kʼianga chotʼayakao kjoamakjainle. Ánni. Kuinga be nga je Na̱i tjíobʼasjendiso kʼianga kixi tjíobinya kʼoa nga je ni̱ma̱le Jeobá tjíofáyatsjoa (Proverbios 27:11; tʼexkiai Santiago 1:2, 3).

11, 12. 1) Jókitso Pablo, jósi̱koaa je kjoafaʼaitsjenná kʼoa jmé xi tínchja̱ni je én xi kisichjén. 2) Jmé xi machjénle yaoná nga katamataja.

11 Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená nga katamatajasa kjoamakjainná. Je Biblia itso: “Tonga je tsojmi xi taja, kui xi machjénle je xi jekoanjchá, xi nʼio koanngakaole je kjoafaʼaitsjenle nga male faʼájin je xi nda, kʼoa je xi tsʼen” (Hebreos 5:14). Tojosí tso testo jebi, machjénní nga si̱ngalee je kjoafaʼaitsjenná. Je én xi kisichjén ibi je Pablo tsakui nichxin nʼio koanchjén ngasʼa ya naxinandá Grecia ya jñani gimnasio kisatio, nga̱ kui tínchja̱ni josʼin sítaja yaole je chjota xi gimnasta ʼmi. Kataʼyala choaa xi tʼatsʼe jebi.

Jngo gimnasta ntsjaintsjai kotʼaya nga sítaja kʼoa sítja̱ya yaole

12 Kʼianga sʼa tsiaan, alikui maná binyakixiaa. Kuilakjoan je xi sʼa ʼndíxó, saʼnda tsín be jñani tjío je ntsja kao ndso̱ko̱. Kje bejin josʼin síchjén je ntsja kʼoa saʼnda tijé bʼéxʼíʼani yaole. Tonga jokji fi nichxin sa machoya sa machoyale josʼin síchjén yaole. Títjon finia, chan faʼá ndso̱ko̱ kʼoa xi maskanni saʼnda tokaa. * Jokji tjen bichó nganʼiole chjota yaa ʼyañá josʼín jngo gimnasta. Kʼianga síkʼótjijinsén yaole ñaki tokʼoamaná. Tonga kʼianga male kʼoasʼín nʼio nkjín ora kotʼaya nga nyaon nyaon. Je Biblia kʼoatso nga basenkao choaná nga kʼoasʼin nitajaa yaoná, tonga kʼoati tso nga je xi ngisa chjíle kuiní nga si̱chjinee je kjoafaʼaitsjenná (1 Timoteo 4:8TNM).

13. Jósʼin koa̱n si̱chjinee je kjoafaʼaitsjenná.

13 I̱ libro jebi jenkjín koya kichotʼayá josʼin si̱chjinee kjoafaʼaitsjenná ánni nga ñaki kixi kjuintʼasínilee Jeobá kʼoa nga nda kuijnasíñá ngixko̱n. Kʼiatsa jmeni xi mená sʼiaan, títjon kjoanla chótʼayajiaan je kjoatéxomale Niná kʼoa kʼoétsʼoalee nga katasíchoyaná. Chjónangilee yaoná: “Jótso kjoatéxomale Niná xi tʼatsʼe kjoa jebi. Jósʼin koa̱nchjénna. A sa̱sénxótsele Jeobá jmeni xi mena sʼian” (tʼexkiai Proverbios 3:5, 6; * Santiago 1:5). Kʼiatsa kʼoasʼin ntsjaintsjai chjónangilee yaoná jebi, kʼoasʼin koa̱nchjineni kjoafaʼaitsjenná. Koa̱nnkjínya kjoafaʼaitsjen xi tjínná tʼatsʼe Niná, kʼoa kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá.

14. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená nga tosi tonda katamataja kjoamakjainná kʼoa jméni xi kʼoéchjoalee yaoná.

14 Ningalani jenʼio tjínná kjoafaʼaitsjen xi tsʼe Niná, tojo machjénní nga tosi tonda si̱nkjínyasaa. Kʼoa tojosʼin jekaʼyaa je pastro Pablo kʼoakitso nga “je tsojmi xi taja, kui xi machjénle je xi jekoanjchá”. Kʼianga tsín toya kuiyoʼndee machjénní nga nda chótʼayajiaan je Énle Niná. Kʼoati machjén nga katamaná josʼin si̱chjén jmeni xi jeʼyaa tʼatsʼe Biblia, xi tsonile, nga katasʼená kjoachjine. Kʼoa jebi nʼio chjíle nga̱ je Biblia kʼoatso nga “je xi ngisa chjíle kuiní kjoachjine”. Kuinga si̱metokonsíñá jmeni xi bakóyaná je Niná (Proverbios 4:5-7; 1 Pedro 2:2). Ninga nʼio ʼyaa tʼatsʼe Niná kʼoa ninga tjínná kjoachjinele, alikui koa̱n chʼa̱sjengʼaa yaoná. Machjénní nga kjitʼa si̱kuindaa yaoná nga tsínkui xi chʼaotjín katafaʼasʼenjin ni̱ma̱ná kʼoa nga tsín kjoangʼatokon katasʼená. Je Pablo i kitso: “Chótʼao yaono nga tijonnio, tsa nda tiyokao xi makjainno. Nda chótʼao yaono tsa nda kjoaon” (2 Corintios 13:5).

15. Ánni nga nʼio machjénsíni nga katasʼená kjoatsjoacha kʼiatsa mená nga tosi tonda koa̱ntaja kjoamakjainná.

15 Kʼianga jemajngo jngo niʼya tojo masinsale, kʼoa tsakui nichxin saʼnda si̱jeyaa kʼiatsa koa̱nchjénná. Kʼoakjoan tima je kjoamakjainná. Jméni xi sʼiaan nga tosi tonda nʼio katasʼejna kʼoa nga katamatajasa. Xi ngisa machjén kuinga sa tsjoacha sa tsjoacha katamaa je Jeobá kʼoa kao je ndsʼee. Kʼiatsa tsínná kjoatsjoacha toxitsjoaní ninga nʼio nda ʼyaa jotso Biblia kʼoa ninga nda tinixálee Niná (1 Corintios 13:1-3). Tojosʼin tiʼyaa, kui kjoatsjoacha tíjnatítjon kʼiatsa mená nga tosi tonda koa̱ntaja kjoamakjainná.

KUI KʼOÉYAA JKOAA JE KJOACHOYA XI TSJOÁ JEOBÁ

16. Jótjíobatío kjoafaʼaitsjenle chjota je Na̱i, kʼoa jósʼin síkuindaná je Jeobá.

16 Kuila kataʼyaa xi majanni koya machjén kʼianga si̱tajaa kjoamakjainná. Kʼianga kʼoakoa̱nkjoaan jokoankjoan je Cristo machjénní nga si̱kuindaa josʼin nikjaʼaitsjeen. Nga̱ je Na̱i, xi tíbatéxoma i̱ Sonʼnde, nʼio male josʼín nga síkinroajen kon chjota, nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín nda kuitjo tojmeni xi sʼin, nga liʼya xi sínʼiotʼa kʼoa nga tsínle kjoachoya (Efesios 2:2). Je kjoafaʼaitsjen jebi yaa mangóson cho̱kixo, bijbi síkixoya kjoamakjainná, josíkao cho̱kixo je ndʼiayáte, nga tobijbi síkixo. Tonga je Jeobá jngo kjoachoya tsjoáná, xi síkuinda kjoafaʼaitsjenná nga tsín kʼoakatama.

17. Jósʼin bakó ya Biblia nga nʼio chjíle je kjoachoya xi tjínná.

17 Je Biblia nkjín koya ki̱cha̱ síkʼaxki̱ xi machjénná nga kuixkantʼakoaa je Na̱i kʼoa kao xi chonle i̱ Sonʼnde. Jngo koya ki̱cha̱ xi nʼio machjénná kui je xi “xombeki̱cha̱” tsole Biblia, xi tsonile, je kjoachoya xi tjínná nga kuitjo̱ntjé (1 Tesalonicenses 5:8). Je sondado xi kisʼe nichxin nga kichji Biblia jngo ki̱cha̱ bʼéya jko̱ kʼoa jngo najño xi xjoa̱xín bʼéyangi ánni nga totsinjonsíni je ki̱cha̱ xi bʼakaole kʼoa choa miʼaonsíni. Kʼiatsa tsín tjíale jko̱ ki̱cha̱ jebi nga kijin kjoajchán likui tsʼangile yaole. Ki̱cha̱ jebi kui kisikuinda jko̱ sondado, kʼoa je kjoachoya xi tjínná ñá kui síkuinda kjoafaʼaitsjenná.

18, 19. Jósʼin tsakakó Jesús nga tsínkʼia kisichajin je kjoachoya xi kisʼejna ngixko̱n, kʼoa jósʼin koa̱n chjénngilee.

18 Je Jesús jngo choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná nga likʼia kisichajin kjoachoya xi kisʼele. Tosi̱kjaʼaitsjenla jmeni xi koantʼain nichxin nga toje si̱kʼien. Jngo miyole xi yátsʼi̱n tsakasénle xi to tao̱n xi kisʼinnile. Kʼoa ijngosa xi tsakʼéʼmatʼain yaole, xi tsín bexkon Jesús kitso. Kʼoa je miyole xi ngikʼa tsakangaa kʼoa kitsjionkon. Kʼoa chjota xi tiyani naxinandále tijé kineni Jesús kʼoa kʼoakitsole je sondado romano nga kjoañʼai katasíkjaʼá kʼoa nga katasíkʼien. Tojosʼin tiʼyaa, je Jesús nʼio tse kjoañʼai jaʼatojin. Tsakui nichxin alikʼia kʼoakji kjoañʼai kuitjátojiaan ñá. Tonga jméni xi tsakasenkao Jesús nga kiskale. Ya Hebreos 12:2 kʼoatso nga “[to]tʼatsʼe je kjoatsjoa xi kisʼejna ngixko̱n, alikui kisisinle kjoasoa. Tsakʼejna ngakixile je yáxilele Niná”. Tojo tso testo jebi, je Jesús ñaki kui tsakʼéya jko̱ “je kjoatsjoa xi kisʼejna ngixko̱n”.

19 Tonga jmé “kjoatsjoa xi kisʼejna ngixko̱n” Jesús. Kuiní nga kʼoasjetsje jaʼaínle Niná kʼoa nga koako nga to chjotandiso je Na̱i kʼiatsa ska̱le jmeni xi kjoaʼatojin. Tsínsa jme xi kʼoasikji tsjoa tsakʼé kon Jesús. Xi ijngosani, kʼoati be nga nʼio tse kjoanichikontʼain tsjoále je Nʼaile kʼoa nga ya koaikʼejnakao ijngokʼani ya ngʼajmi. Kʼianga tsakjaʼá kjoañʼai, kui kisikjaʼaitsjen je kjoachoya xi kisʼejnabasenle. Kʼoakjoánti sʼiaan tsanda ñá, alikui si̱chajiaan je kjoatsjoa xi tísíkʼéjnabasenná Jeobá. Jmé kjoatsjoani. Kuinga kuinyakoaa nga katabitjotsje jaʼaínle. Kʼiatsa si̱tjosonlee Jeobá kʼoa tsa tosi tonda ya si̱nʼiotʼaa yaoná je kjoatsjoachale ninga tojmeyeje kjoa xi kjoaʼaínená koakoñá nga ñaki to chjotandiso je Na̱i.

20. Jméni xi koasenkaoná nga tsín si̱kinroajeen tokoán kʼoa nga tsín si̱chajiaan kjoachoya xi tjínná.

20 Je Jeobá ñaki jemele sichikontʼainná nga kʼoasʼin kixi timangíntʼalee (Isaías 30:18; tʼexkiai Malaquías 3:10). * Nʼio tsjoa sʼele nga tsjoále je choʼndale jmeni xi mele, xi kixi tíjna ngixko̱n (Salmo 37:4). Kuinga nʼio kuenta sʼiansíñá je kjoachoya xi tíjnabasenná. Nikʼiajinla nga kui kjoafaʼaitsjen xi tjíosʼele chjota xi je Na̱i kjinentsja katasʼená, jolani nga kʼoasʼin síkinroajen kon kʼoa nga tochʼaotjín xi síkjaʼaitsjen. Kʼiatsa kʼoati jetísʼe kjoafaʼaitsjenná nʼio kʼoétsʼoalee je Jeobá nga katatsjoáná “je kjoanyʼántakonle [...] xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota” nga̱ kuiní xi sikuinda ni̱ma̱ná kao kjoafaʼaitsjenná (Filipenses 4:6, 7).

21, 22. 1) Jmé kjoachoya xi tjínle je chjotankjín xi síkʼaxki̱ Biblia. 2) Ánni nga nʼio ʼyachjísíni je kjoachoya xi tsjoáná Niná, kʼoa jméni xi tjínneli sʼiain nga sʼe̱li kjoanda jebi.

21 Nʼio naskánatjín jmeni xi tichoyalee. Si̱kjaʼaitsjenjinla josʼin kuiyoaa kʼiatsa ya tiyojinlee je chjotankjín xi síkʼaxki̱ Biblia, xi kjoaʼatojin tjínkon je kjoañʼai xi sʼa nroa (Revelación [Apocalipsis] 7:9, 14TNM). Kʼianga jetjóxin je Na̱i kao ánkje tsʼenle nʼiojin tse kjoatsjoa kuiyojiaan, nga̱ tsín tije kʼoetʼaniná kʼoa tsín tijme che̱n koatiobasenniná jotjíosʼín tsa ndʼai. Nga jekoa̱ntsín je Na̱i, ñaki kaojin kjoatsjoa si̱xá nga ʼndenaxó si̱kʼóyaa Sonʼnde kʼianga koatexoma Cristo kao xi jngo siento kao ñachanño jmi mani. Ñaki jemená nga katatjoxin je chʼin, nga katafaʼáyanile xíngiaa xi jekʼien kʼoa nga kʼoasʼin kuiyoñá josʼin koanmele Niná saʼnda ngasʼa. Kʼianga jetjóxínná je jée xi kichʼá, jechrian kuiyolee nga kuiyondé “kao kjoajeya xi tsʼe [xti]le Niná”, kʼoa je kjoanda jebi ngisa tichjíngánile (Romanos 8:21).

22 Je Jeobá mele nga ñaki ndaí kuiyoaa nichxin xi nroaján. Kʼoa kʼianga ndaí kuiyoaa machjénní nga si̱tjosoán. Ali tsa toxitsjoajin nga kʼoasʼin tibʼenelee yaoná nga tinitjosonlee Niná nga nyaon nyaon. Tosi tonda si̱kinngʼaa yaoná ya son kjoamakjainná xi nʼio tsje tíjna ánni tosi tonda sʼe̱síniná kjoatsjoachale Niná tokʼia saʼndani.

^ párr. 8 Salmo 55:22: “Jesoa Jeobá tikʼami je chʼáli, kʼoa jé koasenkaoli. Alikui tsjoáʼnde nga ska̱jenngi je xi chjotakixi”.

^ párr. 12 Je chjota científico propiocepción tsole kʼianga kʼoasʼin be je yaoná jñani tíjna kʼoa jñani tjío nga jngó jngó koya yaoná. Kʼoa nga kui tjínná kuinga masíniná nijtsinyá ndsaa ninga tíchjoangi xkoaan. Kʼiatsa tsín tinda sixáni jebi nga jekoa̱njchíngaa, tochale likui tikoa̱n kuise̱nkixiñá, likui tikoa̱n kuitsomañá kʼoa saʼnda likui tikoa̱n kuiyokixiñá.

^ párr. 13 Proverbios 3:5, 6: “Tin’iot’ai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ’mini josʼin machoyali. Jé kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jé sikixiya je ndiaali”.

^ párr. 20 Malaquías 3:10: “Nroakao ngayeje diezmo ya jña xinyátjao tsojmi, ánni nga sʼe̱síni xi ma chine ya niʼyana; kʼoa tʼiaon kjoanda chótʼayakaonáo xi tʼatsʼe jebi, kui xi tso Jeobá, xi tsʼe chjotakjoajchán, a tsílaxó skoxʼáno ngʼajmi kʼoa nʼio tse kjoanichikontʼain tsjoano saʼnda nga tsín tijme xi ñʼai koa̱nchonnino”.