Skip to content

Al lor tablo konteni

CHAPITRE 17

“Contigne fortifié zot-mem dan zot bann croyance ki bien saint”

“Contigne fortifié zot-mem dan zot bann croyance ki bien saint”

“Kan zot contigne fortifié zot-mem dan zot bann croyance ki bien saint, . . . reste dan l’amour Bondié.”—JUDE 20, 21.

1, 2. Lor ki projet construction ou pé travail, ek kifer qualité ou travail li bien important?

OU PÉ travail dur lor enn chantier construction. Sa faire inpé le temps ki ou’nn commence sa construction-la ek pa asterla ki ou pou fini. Ziska ler, travail-la inn difficile mais sa finn donne ou beaucoup satisfaction. N’importe ki kitsoz ki arrivé, ou determiné pou pa abandonné ni pou ralenti dan ou travail, parski qualité ou travail pou ena enn l’effet lor ou la vie, mem lor ou l’avenir. Kifer? Parski sa batiment ki ou pé construire-la, c’est ou-mem!

2 Disciple Jude ti mette l’accent lor sa travail construction ki nou pé faire lor nou-mem-la. Dan passage kot li ti encourage bann chretien pou “reste dan l’amour Bondié,” li ti aussi faire koné ki kitsoz pou aide zot pou zot reussi faire sa. Li ti dire: “Kan zot contigne fortifié zot-mem dan zot bann croyance ki bien saint.” (Jude 20, 21) Couma ou kapav fortifié ou-mem dan ou bann croyance, setadir faire ou la foi vinn pli fort pou ki ou reste dan l’amour Bondié? Anou guette trois domaine dan sa construction spirituel ki devant ou-la.

CONTIGNE FORTIFIÉ OU LA FOI DAN BANN KITSOZ JUSTE KI JÉHOVAH DEMANN OU FAIRE

3-5. (a) Ki Satan ti pou content faire ou croire concernant seki Bondié demandé? (b) Couma nou bizin considere seki Bondié demann nou, ek ki l’effet sa bizin ena lor nou? Donne enn l’exemple.

3 En premier, nou bizin fortifié nou la foi dan la loi Bondié. A mesure ki ou finn etudié sa livre-la, ou finn examine beaucoup kitsoz ki Jéhovah demandé concernant ou conduite. Couma ou considere sa bann kitsoz-la? Satan ti pou content faire ou croire ki bann la loi ek principe Jéhovah, zot trop severe, ek ki zot mem faire pression lor ou. Li’nn servi sa methode-la depuis ki li’nn trouvé ki sa finn marché dan jardin Éden. (Genèse 3:1-6) Eski sa tactik-la pou marché lor ou? Sa pou depann beaucoup lor ou l’attitude.

4 Anou prend enn l’exemple. Ou pé promené dan enn jardin publik kan ou remarké ki ena enn fencing bien solide ek bien haute ki empeche ou al dan enn lot partie sa jardin-la. Devant ou, a travers sa fencing-la ou trouve enn joli paysage. Ou premier reaction c’est kitfois pou pensé ki sa fencing-la pa supposé la ek ki sa empeche ou ena enn certaine liberté. Mais kan ou guette bien lot coté fencing, ou remark enn lion feroce ki pé suive enn victime ki li pé rod devoré! Asterla ou comprend ki sa fencing-la, li enn protection. Eski ena enn kikenn ki asterla-mem pé suive ou pou devore ou? La Bible donne nou sa l’avertissement-la: “Garde zot bon sens, ek reste lor zot garde. Zot adversaire, le Diable, pé circulé couma enn lion ki pé criyé ek ki pé rod kikenn pou devoré.”—1 Pierre 5:8.

5 Satan li enn kikenn ki pé suive nou pou devore nou; li sans pitié. Mais, Jéhovah pa envie ki Satan reussi gagne nou, a cause sa Li finn etabli bann la loi pou protege nou kont bann “manigance” sa kikenn ki mauvais-la. (Éphésiens 6:11) Alors chaque fois ki nou medite lor bann la loi Bondié, nou bizin trouve zot couma enn preuve ki nou Papa ki dan le ciel content nou. Kan nou considere bann la loi Bondié dan sa fason-la, zot faire nou trouve securité ek la joie. Disciple Jacques ti ecrire: “Enn kikenn ki examine en profondeur la loi parfait, la loi ki donne la liberté, ek ki perseveré ladan . . . li pou heureux kan li faire sa.”—Jacques 1:25.

6. Ki pli bon fason ena pou fortifié ou la foi dan bann la loi ek bann principe Bondié ki juste? Donne enn l’exemple.

6 Pli bon fason pou fortifié nou la foi dan sa Kikenn ki donne bann la loi-la ek dan sagesse ki ena dan so bann la loi, c’est kan nou vive en accord avek so bann commandement. Par exemple, dan “la loi Christ” ena aussi commandement ki Jésus inn donné pou enseigne lezot “tou bann commandement ki [li’nn] donne [nou].” (Galates 6:2; Matthieu 28:19, 20) Pou bann chretien, commandement pou contigne rassemblé pou adore Jéhovah ek pou profite bann frequentation encourageant, sa aussi li bien important. (Hébreux 10:24, 25) Parmi bann commandement Bondié ena aussi conseil pou prié Jéhovah souvent, avek tou nou leker ek regulierement. (Matthieu 6:5-8; 1 Thessaloniciens 5:17) A mesure ki nou vive en accord avek sa bann commandement-la, li vinn pli clair pou nou ki zot vrai-mem pou nou bien. Kan nou obeir sa bann commandement-la, sa faire nou gagne enn certaine la joie ek satisfaction ki nou pa gagné okenn part dan sa le monde rempli ar probleme-la. Kan ou medite lor bann profit ki ou-mem ou finn gagné letan ou finn vive en accord avek bann la loi Bondié, eski sa pa fortifié la foi ki ou ena dan sa bann la loi-la?

7, 8. Ki l’assurance Parole Bondié donne bann ki demann-zot si zot pou kapav garde toujours enn conduite droite a mesure ki le temps passé?

7 Parfois certain demann-zot si li pa pou trop difficile pou zot reste attaché ar bann la loi Jéhovah a mesure ki le temps passé. Zot peur pangar enn jour zot desobeir la loi Jéhovah. Si jamais ou pense coumsa, garde sa bann parole-la bien dan ou l’esprit: “Moi, Jéhovah, mo-mem to Bondié, mo-mem ki enseigne toi pou to profit, mo-mem ki faire toi marche lor chemin kot to bizin marché. Ah si selman to ti prend compte mo bann commandement! Lerla to la paix ti pou vinn couma enn la riviere, ek to la justice pareil couma bann vague la mer.” (Isaïe 48:17, 18) Eski ou’nn deja prend le temps pou reflechi lor sa bann parole-la ek trouve l’assurance ki ena ladan?

8 Ici Jéhovah rappel nou ki li dan nou l’avantage pou obeir Li. Li promette nou deux benediction si nou faire sa. Premier benediction, nou la paix pou vinn couma enn la riviere, enn la riviere calme kot de l’eau pa arrete coulé. Deuxieme benediction, nou la justice pou vinn couma bann vague la mer. Si ou deboute lor la plage ek ou guette bann vague ki pé allé-vini enn apré lot sans zot arreté, surement sa faire ou pense bann kitsoz ki permanent, ki jamais pa fini. Ou koné ki bann vague pou contigne vinn crase lor sa la plage-la pou l’eternité. Jéhovah dire ki ou la justice, setadir ou conduite droite, kapav vinn pareil couma sa bann vague-la. Tant ki ou faire zeffort pou reste fidele envers Li, jamais Li pa pou laisse ou tombé! (Psaume 55:22) Sa bann promesse-la touche leker, pa vrai? Eski sa pa fortifié ou la foi dan Jéhovah ek dan bann kitsoz juste ki Li demann ou faire?

“ANOU AVANCE VERS LA MATURITÉ”

9, 10. (a) Kifer la maturité li enn joli l’objectif pou bann chretien? (b) Couma sa aide nou pou ena la joie kan nou trouve bann kitsoz dan enn fason spirituel?

9 Sa bann parole inspiré-la faire ressorti enn deuxieme domaine dan ou projet construction: “Anou avance vers la maturité.” (Hébreux 6:1) La maturité li enn joli l’objectif pou enn chretien. Li pa possible pou bann dimoune gagne la perfection asterla, mais la maturité li enn l’objectif ki zot kapav realisé. En plus, bann chretien ki vinn mur, trouve enn pli grand la joie encore pou servi Jéhovah. Kifer?

10 Enn chretien mur, li enn dimoune spirituel. Li trouve bann kitsoz pareil couma Jéhovah trouvé. (Jean 4:23) Paul ti ecrire: “Bann ki vive dapré la chair, pense bann kitsoz charnel, mais bann ki vive dapré l’esprit, pense bann kitsoz spirituel.” (Romains 8:5) Kan enn dimoune trouve bann kitsoz dan enn fason charnel, li pa gagne beaucoup la joie parski li ena tendance pou guette zis li tousel, li pa trouve pli loin, ek so l’attention fixé lor bann kitsoz materiel. Kan enn dimoune trouve bann kitsoz dan enn fason spirituel, li ena la joie parski so l’attention fixé lor Jéhovah, ki enn “Bondié heureux.” (1 Timothée 1:11) Enn dimoune spirituel envie faire plaisir Jéhovah ek li ena la joie mem kan li passe par bann l’epreuve. Kifer? Parski bann l’epreuve donne li l’occasion pou prouvé ki Satan enn menteur ek pou developpe so l’integrité. Sa c’est bann kitsoz ki faire nou Papa ki dan le ciel content.—Proverbes 27:11; Jacques 1:2, 3.

11, 12. (a) Ki Paul ti dire lor “bann capacité mental” enn chretien, ek ki vedir mot ki’nn traduire par “entrainé”? (b) Ki l’entrainement nou bizin donne nou lekor pou li developpé ek vinn souple?

11 A force nou entrainé, nou gagne spiritualité ek maturité. Guette seki sa verset-la dire: “Nourriture solide, li pou bann dimoune ki ena maturité, pou bann ki, a force inn pratiké, ena bann capacité mental ki finn entrainé pou faire difference entre seki bon ek seki mauvais.” (Hébreux 5:14) Kan Paul ti koz lor bann capacité mental ki finn “entrainé,” li ti servi enn mot grec ki ti servi souvent dan bann gymnase grec dan premier siecle. Kapav traduire sa mot-la par ‘entrainé couma enn dimoune ki faire gymnastik.’ Alors mazinn seki sa l’entrainement-la impliké.

Lekor enn dimoune ki faire gymnastik entrainé a force li pratiké

12 Kan nou né, nou lekor pa’nn gagne okenn l’entrainement. Par exemple, enn tibaba pa bien comprend dan ki direction li bizin envoye so le bras ek so lipié. A cause sa, li bouge so le bras dan tou sens, parfois li mem tape-li dan so figure, ek lerla li-mem li gagne sok. Doucement-doucement a force li bouge so bann membre, li commence entraine so lekor. Tibaba-la marche quatre patte, apré li commence faire so bann premier pas—li marché, ek inpé le temps apré, li galopé. * Mais ki nou kapav dire lor enn dimoune ki faire gymnastik? Kan ou trouve enn athlete sauté ek faire coustik dan l’air sans okenn difficulté ek dan enn fason precis, pena okenn doute dan ou l’esprit ki li’nn bien entraine so bann muscle pou ki zot kapav faire tou sa bann mouvement-la. Li pa kapav faire tousala enn coute coumsa; derriere sa ena beaucoup l’heure-temps l’entrainement. La Bible reconette ki sa qualité l’entrainement ki nou donne nou lekor-la, li “utile pou enn tigit kitsoz,” alors ki l’entrainement ki nou donne nou bann capacité mental, li ena beaucoup plus valeur!—1 Timothée 4:8.

13. Couma nou kapav entraine nou bann capacité mental?

13 Dan sa livre-la, nou finn examine beaucoup point ki pou aide ou entraine ou bann capacité mental pou ki ou vinn enn dimoune spirituel ki reste fidele envers Jéhovah. Kan ou prend bann decision dan ou la vie toulé-jour, reflechi dan la priere lor bann principe ek bann la loi Bondié. Pou chaque decision ki ou prend pose-ou sa bann question-la: ‘Ki la loi ou-soit principe la Bible appliké dan sa situation-la? Couma mo kapav mette zot en pratik? Ki mo bizin faire pou faire plaisir mo Papa ki dan le ciel?’ (Proverbes 3:5, 6; Jacques 1:5) Chaque decision ki ou prend dan sa fason-la pou aide ou pou entraine ou bann capacité mental pou faire difference entre seki bon ek seki mauvais. Sa qualité l’entrainement-la pou aide ou vinn ek reste enn dimoune ki vrai-mem spirituel.

14. Pou ki kitsoz nou bizin developpe enn l’amour pou nou kapav grandi lor plan spirituel, mais ki kitsoz nou bizin veille bien?

14 Mem si nou’nn gagne enn certaine maturité, nou kapav toujours grandi lor plan spirituel. Pou nou grandi nou bizin mangé. A cause sa Paul ti dire: “Nourriture solide, li pou bann dimoune ki ena maturité.” Contigne prend nourriture spirituel ki solide, sa li enn kitsoz ki pou fortifié ou la foi. A mesure ki ou mette en pratik seki ou aprann dan fason ki bizin, ou manifesté la sagesse, ek la Bible dire: “La sagesse, sa-mem ki pli important.” Alors, li necessaire ki nou developpe enn l’amour pou bann verité ki nou Papa enseigne nou. (Proverbes 4:5-7; 1 Pierre 2:2) Bien sur, kan nou gagne la connaissance ek sagesse Bondié, c’est pa enn raison pou nou faire vantard ou-soit pou nou ena l’orgueil. Nou bizin examine nou-mem regulierement pou veille bien ki nou pa laisse l’orgueil ou-soit enn lot faiblesse prend racine dan nou leker ek developpé. Paul ti ecrire: “Contigne testé zot-mem pou guetté si zot dan la foi, ek contigne examiné seki zot-mem zot été.”—2 Corinthiens 13:5.

15. Kifer l’amour li important pou nou grandi lor plan spirituel?

15 Mem kan inn fini construire enn lakaz, ena encore travail pou faire. Bizin occupe l’entretien lakaz-la, faire bann reparation ek parfois ajoute bann la chambre si li necessaire. Ki kitsoz nou bizin encore pou nou vinn mur ek garde nou spiritualité? Avant tou, nou bizin l’amour. Nou bizin contigne grandi dan nou l’amour pou Jéhovah ek pou nou bann frere ek soeur. Si nou pena l’amour, tou nou connaissance ek seki nou faire pa pou vaut nanyin; c’est coumadir beaucoup tapaz pou nanyin. (1 Corinthiens 13:1-3) Grace a l’amour, nou kapav vinn enn chretien mur ek contigne grandi lor plan spirituel.

GARDE OU L’ESPRIT FIXÉ LOR L’ESPERANCE KI JÉHOVAH DONNÉ

16. Ki qualité pensée Satan faire bann dimoune ena, ek ki moyen Jéhovah inn donne nou pou protege nou?

16 Anou guette enn lot domaine dan sa construction ki ou pé faire-la. Pou ki ou fortifié ou-mem pou vinn enn vrai disciple Christ, ou bizin veille bien lor ou fason pensé. Satan, chef sa le monde-la, bien koné couma pou faire bann dimoune ena bann pensée negatif. Li bien koné couma pou faire zot trouve tou kitsoz pa bon, faire zot perdi confiance ek tombe dan desespoir. (Éphésiens 2:2) Sa fason pensé-la li dangereux pou enn chretien pareil couma karya dangereux pou enn batiment en di-bois. Heureusement Jéhovah donne nou enn moyen pou protege nou. Li donne nou l’esperance.

17. Ki comparaison Parole Bondié servi pou montré l’importance l’esperance?

17 La Bible donne enn la liste bann different partie ki ena dan l’equipement la guerre spirituel ki nou bizin pou lutté kont Satan ek sa le monde-la. Casque, setadir “l’esperance pou gagne delivrance,” li enn partie important dan sa l’equipement-la. (1 Thessaloniciens 5:8) Dan lepok biblik, enn soldat ti koné ki li pa ti pou reste vivant longtemps si li ti laguerre sans so casque. Souvent sa casque-la ti en metal ek li ti rembourré avek enn tissu epais ou-soit avek cuir. Casque enn soldat ti protege li kont tou seki ti kapav faire li gagne bann coup lor la tête ek sa ti aussi amorti bann sok. Pareil couma enn casque protege la tête, l’esperance kapav protege ou bann pensée, ou fason raisonné.

18, 19. En seki concerne garde so l’esperance, ki l’exemple Jésus inn donné, ek couma nou kapav imite li?

18 En seki concerne garde so l’esperance, Jésus inn donne pli bon l’exemple ki ena. Rappel ki quantité li ti souffert pendant so dernier la nuit lor la terre. Enn bon camarade ti trahir li pou gagne l’argent. Enn lot ti faire coumadir li pa ti konn li. Lezot ti abandonne li ek ti sauvé. Bann dimoune dan so prop nation ti rejette li ek ti demandé ki bann soldat romain torture li ziska li mort. Li pa exageré pou dire ki Jésus ti passe par bann l’epreuve pli dur ki seki nou, nou kapav passé. Ki ti aide li? Hébreux 12:2 reponn: “A cause la joie ki ti pé attann li, li finn endure enn poteau souffrance, sans prend compte la honte, ek li finn assize dan coté droite trone Bondié.” Jamais Jésus pa ti blié “la joie ki ti pé attann li.”

19 Ki la joie ti pé attann Jésus? Li ti koné ki si li enduré, li ti pou contribué pou sanctifié nom Jéhovah ki saint. Li ti pou donne pli grand preuve possible ki Satan enn menteur. Okenn lot l’espoir pa ti pou kapav donne Jésus enn pli grand la joie ki sa! Li ti koné aussi ki Jéhovah ti pou donne li enn grand recompense pou so fidelité—ki zis dan enn tipé le temps encore li ti pou retrouve so Papa. Dan bann periode pli difficile, Jésus ti garde so l’esprit fixé lor sa l’esperance ki ti donne li la joie-la. Nou bizin faire pareil couma li. Nou aussi nou ena enn la joie ki pé attann nou. Jéhovah donne sakenn parmi nou privilege pou contribué pou ki so grand nom sanctifié. Nou kapav prouvé ki Satan li enn menteur kan nou choisir Jéhovah couma nou Souverain ek kan nou reste dan l’amour nou Papa, n’importe ki l’epreuve ou-soit tentation nou gagné.

20. Ki kapav aide ou pou ena bann pensée positif ek pou garde l’esperance?

20 Jéhovah pa zis envie recompense so bann serviteur ki fidele; Li pé attann kan Li pou faire sa. (Isaïe 30:18; Malaki 3:10) Pou Li c’est enn plaisir pou donne so bann serviteur seki zot leker ena droit demandé. (Psaume 37:4) Alors garde touletan ou l’esprit fixé lor l’esperance ki ena devant ou pou trouve bann promesse Bondié realisé. Pa laisse bann fason pensé negatif, immoral, ek deformé ki ena dan sa le monde Satan-la gagne ou. Si ou senti ki l’esprit le monde pé rente doucement-doucement dan ou pensée ou-soit ou leker, prié Jéhovah pou Li donne ou “la paix . . . ki pli grand ki tou pensée.” Sa la paix ki sorti kot Bondié-la pou protege ou leker ek ou l’esprit.—Philippiens 4:6, 7.

21, 22. (a) Ki l’esperance extraordinaire bann membre ‘la grande foule’ ena? (b) Ki l’aspect dan sa l’esperance-la pli interesse ou, ek ki ou determiné pou faire?

21 Sa l’esperance lor ki ou kapav fixé ou l’esprit-la, li vrai-mem enn l’esperance extraordinaire! Si ou faire partie dan ‘la grande foule’ ki pou “sorti dan la grande tribulation,” mazinn la vie ki ou pou ena bientot. (Révélation 7:9, 14) Kan Satan ek so bann demon nepli pou existé, ou pou trouve enn soulagement ki ou pa kapav maziné asterla. Apré tou, kisannla parmi nou inn deja vive sans ki mauvais l’influence Satan faire pression lor li? Kan nou pou nepli ena sa pression-la, li pou vrai-mem enn la joie pou travail enba direction Jésus ek so 144,000 le roi ki associé ar li, pou faire la terre vinn enn paradis! Tou bann maladie ek bann handicap pou disparette. Nou pou kapav accueil tou bann ki nou content ek ki’nn mort kan zot pou sorti dan tombe. Nou pou vive la vie ki Bondié ti envie pou nou depuis commencement. Kan nou pense tou sa bann kitsoz-la, sa donne nou la joie, pa vrai? Ek a mesure ki nou avance vers la perfection, nou pou vinn pli pré ar enn pli grand recompense, recompense ki Romains 8:21 appel “liberté extraordinaire bann zenfant Bondié.”

22 Jéhovah envie ki ou gagne enn liberté pli grand ki seki ou kapav maziné. Chemin ki amenn vers sa liberté-la, c’est l’obeissance. Eski li pa vaut la peine ki asterla ou faire tou zeffort ki ou kapav pou obeir Jéhovah chaque jour ki passé? Alors, contigne fortifié ou-mem dan ou bann croyance ki bien saint, pou ki ou kapav reste dan l’amour Bondié pou l’eternité!

^ par. 12 Bann scientifik dire ki nou developpe enn sens special ki appel proprioception. Sa permette nou conscient dan ki direction nou lekor bougé ek position nou bann membre. Par exemple, c’est sa sens-la ki permette nou tape nou la main mem si nou lizié fermé. Enn madame ki ti’nn perdi sa sens-la, pa ti kapav debouté, marché ni mem assizé.