Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 17

Gohed Strongim Holy Faith Bilong Iufala

Gohed Strongim Holy Faith Bilong Iufala

“Gohed iusim holy faith wea iufala garem finis for strongim iufala seleva, . . . mekem iufala gohed kasem gud samting from love bilong God.”—JUDE 20, 21.

1, 2. Wanem nao iumi mas duim for strongim iumiseleva, and why nao hem important?

IUMI evriwan laek for strong and healthy. Sapos iumi laek grow strong and healthy, iumi mas kaikaim healthy kaikai, duim exercise, and gohed lukaftarem gud health bilong iumi. Iumi mas waka hard for duim olketa samting hia. Nomata hem no isi, iumi no givap bikos datwan bae helpem iumi for gohed laef. Tingim nara samting wea iumi mas strongim tu. Wanem nao datwan?

2 Disaepol Jude storyim datwan taem hem encouragem olketa Christian for “gohed kasem gud samting from love bilong God.” Long datfala sem scripture hem talem tu hao for olketa duim datwan. Hem sei: “Gohed iusim holy faith wea iufala garem finis for strongim iufala seleva.” (Jude 20, 21) Hao nao iu savve strongim faith bilong iu mekem iu gohed kasem gud samting from love bilong God? Iumi bae storyim thrifala samting.

GOHED STRONGIM FAITH BILONG IU LONG OLKETA LAW BILONG JEHOVAH

3-5. (a) Satan laekem iumi for garem wanem tingting abaotem olketa law bilong Jehovah? (b) Wanem tingting nao iumi shud garem abaotem olketa law bilong God? Storyim tokpiksa.

3 Firstfala samting iumi mas duim, hem for strongim faith bilong iumi long olketa law bilong God. Long disfala buk, iu lanem staka raeteous law bilong Jehovah saed long fasin. Hao nao tingting bilong iu abaotem olketa law hia? Satan laek trikim iu mekem iu tingse olketa law, principle, and standard bilong Jehovah hard tumas and mekem iu no garem freedom. Hem luksavve datfala trik waka gud taem hem iusim long Eden, so hem gohed for iusim kam kasem distaem. (Genesis 3:1-6) Waswe, bae hem trikim iu tu? Datwan bae depend long hao iu ting long olketa law bilong Jehovah.

4 Tingim disfala tokpiksa. Taem iu wakabaot long bush iu lukim fence raonem wanfala area. Datfala fence hem hae and strong tumas. Taem iu luk go insaed long datfala fence hem luk naes tumas. Maet firstaem iu no minim why nao datfala fence stap long there. Bat taem iu gohed for lukluk go, iu lukim wanfala raf lion long there wea lukaotem animal for kaikaim! Then iu luksavve nao, datfala fence hem for protectim iu. Waswe, eniwan lukaotem iu distaem for spoelem iu? Bible warnim iumi olsem: “Iufala mas gohed for garem gudfala tingting and gohed for lukaot. Devil, wea hem enemy bilong iufala, hem raraon olsem wanfala lion wea singaot big and hem laekem tumas for kaikaim eniwan.”—1 Peter 5:8.

5 Satan hem olsem wanfala raf animal wea laek kaikaim man. Jehovah no laekem Satan for kaikaim iumi dastawe hem givim olketa law for protectim iumi from “olketa kleva trik” bilong Devil. (Ephesus 6:11) So evritaem iumi ting raonem olketa law bilong God, iumi shud luksavve olketa law hia showimaot Dadi bilong iumi long heven lovem iumi. Sapos iumi luksavve long datwan, bae iumi ting long olketa law bilong God olsem samting for protectim iumi and mekem iumi hapi. Disaepol James sei: “Man wea lukluk gud long datfala perfect law wea mekem man free, and wea gohed for duim wanem law talem, . . . hem bae hapi.”—James 1:25.

6. Wanem nao best wei for strongim faith bilong iumi long olketa raeteous law and principle bilong God? Storyim example.

6 Nambawan wei for strongim faith bilong iumi long God and for luksavve olketa law bilong hem wise, hem for evritaem obeyim olketa komand bilong hem. Tingim samfala example. Wanfala komand long “law bilong Christ” hem komand bilong Jesus for teachim pipol ‘evri samting wea hem laekem iumi for duim.’ (Galatia 6:2; Matthew 28:19, 20) Olketa Christian tinghae tu long komand for gohed hipap tugeta for worshipim Jehovah and encouragem narawan. (Hebrew 10:24, 25) Nara komand bilong God hem for prea evritaem, prea staka taem, and prea from heart. (Matthew 6:5-8; 1 Thessalonica 5:17) Taem iumi followim olketa komand hia, iumi kasem gud samting wea showimaot Jehovah lovem iumi. No eni samting long world savve mekem iumi barava hapi and satisfae olsem. Taem iu ting raonem gud samting wea iu kasem from iu followim Bible, datwan barava strongim faith bilong iu long olketa law bilong God.

7, 8. Hao nao Bible encouragem olketa wea wari nogud hem hard tumas for evritaem obeyim olketa law bilong God?

7 Samfala man savve wari and tingse hem bae hard tumas for gohed obeyim olketa law bilong Jehovah for staka year. Olketa wari nogud olketa bae foldaon long sin. Sapos enitaem iu feel olsem, tingim disfala toktok: “Mi Jehovah, wea mi God bilong iufala. Mi nao Man wea teachim iufala for kasem gud samting, and Man wea leadim iufala long road wea iufala mas wakabaot long hem. Bae hem gud sapos iufala barava obeyim olketa law bilong mi! Sapos olsem, peace bilong iufala bae olsem wanfala river, and raeteous wei bilong iufala bae olsem olketa wave long sea.” (Isaiah 48:17, 18) Waswe, iu enitaem tingim hao olketa toktok hia savve barava encouragem iumi?

8 Long datfala scripture, Jehovah laekem iumi for luksavve iumi bae kasem gud samting sapos iumi obeyim hem. Hem promisim tufala blessing. Firstfala blessing, peace bilong iumi bae kamap olsem wanfala river wea ran kwaet, wea hem big, and hem ran olowe. Mek-tu blessing, raeteous wei bilong iumi bae olsem olketa wave long sea. Sapos iu standap long saed sea and lukluk long olketa wave wea kam and go bak, iu luksavve olketa wave hia bae gohed for kam and brek for olowe. Jehovah hem sei raeteous wei bilong iu savve olsem olketa wave long sea wea gohed olowe. Sapos iu traem best for faithful long hem, hem bae no letem iu foldaon! (Readim Psalm 55:22.) Olketa naesfala promis olsem savve strongim faith bilong iu long Jehovah and long olketa raeteous law bilong hem.

“WAKA HARD FOR KAMAP MATURE”

9, 10. (a) Why nao hem nambawan goal for Christian kamap mature? (b) Why nao wei for garem spiritual tingting mekem iumi hapi?

9 Iumi lukim mek-tu samting for strongim faith bilong iumi long disfala toktok long Bible: “Iumi mas waka hard for kamap mature.” (Hebrew 6:1) Hem nambawan goal for Christian kamap mature. Hem hard tumas for iumi kamap perfect, bat iumi savve kasem goal for kamap mature. Taem olketa Christian gohed for kamap mature, olketa savve barava hapi for worshipim Jehovah. Why nao olsem?

10 Christian wea mature, hem wanfala spiritual man. Hem followim tingting bilong Jehovah taem hem disaedem samting. (John 4:23) Paul sei: “Olketa wea letem body wea sin for bossim olketa tingim nomoa samting wea body laekem, bat olketa wea letem spirit bilong God for bossim olketa tingim nomoa samting bilong spirit.” (Rome 8:5) Man wea no garem spiritual tingting, bae no hapi. Hem bae tingim hemseleva, tingim nomoa samting for distaem, and laekem tumas olketa material samting. Bat man wea garem spiritual tingting bae hapi bikos hem evritaem tingim Jehovah, “datfala hapi God.” (1 Timothy 1:11) Spiritual man laekem tumas for mekem Jehovah hapi, and nomata hem kasem hard taem hem hapi tu. Why nao olsem? Taem iumi kasem hard taem, iumi garem chance for pruvim Satan hem laea and for showimaot iumi gohed faithful long God, wea datwan mekem Dadi bilong iumi long heven hem hapi.—Proverbs 27:11; readim James 1:2, 3.

11, 12. (a) Wanem nao Paul sei abaotem ‘tingting bilong olketa Christian for luksavve long samting’? (b) Wanem nao mining bilong Greek word wea iumi transleitim “mekem olketa fit”? (c) Wanem kaen training nao body needim?

11 For kamap spiritual man and mature Christian, man mas kasem training. Tingim disfala scripture wea sei: “Strongfala kaikai hem for pipol wea mature and wea iusim evritaem tingting bilong olketa for luksavve long samting, wea diswan mekem olketa fit for luksavve long wanem hem stret and wanem hem no stret.” (Hebrew 5:14) Paul sei taem iumi evritaem iusim tingting for luksavve long samting, datwan nao ‘mekem iumi fit’ for luksavve long wanem hem stret and no stret. Greek word wea iumi transleitim “mekem olketa fit” hem minim ‘duim training olsem wanfala gymnast.’ * Long first century long Greece, olketa gymnast iusim datfala word for storyim training wea olketa duim. Tingim wanem nao hem minim for duim training.

Body bilong gymnast kamap fit bikos hem evritaem duim training

12 Taem iumi born, body no kasem yet eni training. Baby no savve kontrolem gud hand and leg bilong hem. Dastawe hem savve muvim olobaot hand bilong hem, gogo hem savve hitim feis bilong hem, and datwan mekem hem seke and krae. Bat gogo taem hem evritaem muvim hand and leg, hem trainim nao body bilong hem. Then datfala baby hem krol, gogo taem hem big lelebet hem wakabaot, and then bihaen hem savve ranran nao. Bat waswe long wanfala gymnast? Taem iu lukim gymnast jamp go ap and twistim body bilong hem long air long wei wea showimaot hem savve tumas hao for duim datwan, iu luksavve hem trainim gud olketa masol bilong hem for longfala taem finis, dastawe hem fit for duim olsem. Wei wea gymnast savve tumas for duim olsem no kamap nating nomoa. Hem mas duim training for staka hour. Bible sei datkaen wei for trainim body savve “helpem hem lelebet nomoa.” Bat samting wea important tumas nao hem for trainim tingting bilong iumi for luksavve long samting wea Jehovah laekem!—1 Timothy 4:8.

13. Hao nao iumi savve trainim tingting bilong iumi for luksavve long samting?

13 Disfala buk storyim staka samting wea savve trainim tingting bilong iu for luksavve long samting, mekem iu savve gohed olsem spiritual man wea faithful long Jehovah. Bifor iu disaedem eni samting, ting raonem olketa law and principle bilong God and prea abaotem datwan. Taem iu mekem eni disison, tingim olketa kwestin hia: ‘Olketa wanem Bible law and principle nao join witim diswan? Hao nao mi savve followim olketa law and principle hia? Wanem disison nao bae mekem Dadi long heven hapi?’ (Readim Proverbs 3:5, 6; James 1:5.) Evritaem iu mekem disison followim olketa Bible law and principle, iu trainim go moa tingting bilong iu for luksavve long samting. Taem iu trainim iuseleva long wei olsem, iu bae kamap mature Christian.

14. (a) For iumi grow long spiritual wei, wanem nao iumi mas lane for barava laekem? (b) Wanem nao iumi mas keakea long hem?

14 Nomata man savve kasem goal for kamap mature Christian, hem savve gohed yet for grow long spiritual wei. For man grow, hem mas kaikai. Dastawe Paul sei: “Strongfala kaikai hem for pipol wea mature.” Wanfala main samting for strongim faith nao hem for gohed kaikaim strongfala spiritual kaikai. Sapos iu followim wanem iu lanem datwan showimaot iu wise, and Bible sei: “Wisdom nao hem main important samting.” So iumi mas lane for barava laekem olketa nambawan tru samting wea Dadi givim long iumi. (Proverbs 4:5-7; 1 Peter 2:2) Bat sapos iumi savve staka samting long Bible, iumi shud no tingse iumi gud winim narawan. Iumi mas evritaem lukluk gud long iumiseleva nogud iumi start for praod or eni nara nogud wei start for kamap long heart bilong iumi. Paul sei: “Gohed for lukluk gud long iufala seleva for savve sapos iufala followim yet olketa tru teaching.”—2 Corinth 13:5.

15. Why nao iumi mas garem love for grow long spiritual wei?

15 Man savve strong and healthy, bat sapos hem laek gohed olsem, hem mas gohed for kaikai gud and lukaftarem gud hemseleva. Wanem nao iumi needim mekem iumi kamap mature and gohed fren gud witim God? Main samting nao hem love. Iumi mas mekem kamap big love wea iumi garem for Jehovah and olketa brata and sista. Sapos iumi no garem love, evri savve bilong iumi and olketa samting wea iumi duim hem iusles nomoa. (1 Corinth 13:1-3) Sapos iumi garem love, iumi savve kamap mature Christian and gohed for grow long spiritual wei.

TINGTING STRONG LONG HOPE WEA JEHOVAH GIVIM

16. (a) Wanem kaen tingting nao Satan laekem pipol for garem? (b) Wanem nao Jehovah givim for protectim iumi?

16 Mek-thri samting for strongim faith nao, iumi mas tingting strong long hope wea Jehovah givim. For duim olsem, iumi mas keakea long wanem iumi tingting abaotem. Satan wea rulim world savve tumas hao for mekem pipol tingse olketa iusles nomoa, ting long nogud saed long samting, no trustim eniwan, and no garem eni hope. (Ephesus 2:2) Kaen tingting olsem savve barava spoelem tingting bilong Christian. Nomata olsem, iumi hapi tumas bikos Jehovah givim important samting for protectim iumi, wea hem nao hope.

17. Wanem tokpiksa nao Bible iusim wea showimaot hope hem important samting?

17 Bible storyim evri samting for faet wea iumi needim for againstim Satan and disfala world. Wanfala important samting for protectim iumi nao hem datfala helmet, “wea hem nao hope wea iumi garem for sev.” (1 Thessalonica 5:8) Long bifor, soldia hem luksavve hem isi for narawan killim hem dae sapos hem no werem helmet long taem for faet. Staka helmet garem metal long aotsaed and skin bilong animal long insaed, wea savve protectim hed bilong soldia from samting wea hitim hed bilong hem. Long sem wei wea helmet protectim hed, hope savve protectim tingting bilong iu.

18, 19. (a) Jesus gohed for garem hope nomata wanem nao kasem hem? (b) Hao nao iumi savve followim example bilong hem?

18 Jesus showimaot nambawan example long wei for gohed tingim hope wea hem garem. Tingim hard taem wea hem kasem long lastfala naet bifor hem dae. Wanfala gud fren givim Jesus go long enemy bikos hem laekem selen. Narafala fren sei hem no savve long Jesus. Olketa narawan lusim hem and ranawe. Pipol bilong hem les long hem and singaot big for mekem olketa Roman soldia killim hem dae long barava nogud wei. Luk olsem olketa hard taem wea Jesus kasem hem winim eni hard samting wea iumi bae kasem. Wanem nao helpem hem? Hebrew 12:2 sei: “From hem tingim hapi wea hem bae kasem, hem no givap and hem no shame nomata hem dae long wanfala post, and distaem hem sidaon long raet saed long throne bilong God.” Jesus evritaem tingting strong long “hapi wea hem bae kasem.”

19 Wanem hapi nao Jesus bae kasem? Hem savve hem bae help for mekem nem bilong Jehovah holy sapos hem no givap nomata hem kasem hard taem. Hem bae givim nambawan pruv hao Satan hem laea. Datfala hope mekem Jesus barava hapi! Hem savve tu, sapos hem gohed faithful, Jehovah bae barava blessim hem and hem bae hapi for stap moa witim Dadi bilong hem. Hope wea Jesus garem mekem hem hapi tumas and hem gohed tingim datwan nomata hem kasem olketa barava hard taem. Iumi mas duim sem samting tu and tingim evritaem hapi wea iumi bae kasem. Jehovah givim iumi privilege for help mekem nem bilong hem holy. Iumi pruvim Satan hem laea taem iumi chusim Jehovah for rulim iumi and taem iumi gohed kasem gud samting from love bilong Dadi nomata iumi kasem hard taem and test.

20. Wanem nao savve helpem iu gohed garem gudfala tingting and hope?

20 Jehovah laekem tumas for blessim olketa faithful wakaman bilong hem. (Isaiah 30:18; readim Malachi 3:10.) Hem hapi for givim stretfala samting wea heart bilong olketa laekem. (Psalm 37:4) So gohed for tingting strong long hope wea iu garem for lukim olketa promis bilong God kamap tru. No letem rabis and olobaot tingting long world bilong Satan spoelem gudfala tingting bilong iu. Sapos iu luksavve tingting bilong world isisi affectim mind and heart bilong iu, prea strong long Jehovah mekem hem givim iu “peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim.” Datfala peace bilong God savve gaedem heart and tingting bilong iu.—Philippi 4:6, 7.

21, 22. (a) Wanem nambawan hope nao olketa long “big crowd” tinghae long hem? (b) Wanem hope wea olketa Christian garem nao iu laekem tumas, and iu disaed strong for duim wanem?

21 Ting raonem nambawan hope wea iu garem! Sapos iu wanfala long “big crowd” wea bae “no dae long datfala big trabol,” tingim laef wea iu klosap nao for garem. (Revelation 7:9, 14) From Satan and olketa demon no stap, laef bae gud tumas. Maet distaem hem hard for minim datkaen laef bikos iumi evriwan getius for kasem hevi from Satan. Taem hevi from Satan hem finis, iumi bae hapi tumas for help for mekem earth kamap paradaes anda long rul bilong Jesus and 144,000 wea rul witim hem long heven! Iumi hapi tumas long hope for lukim evri difren kaen sik finis, welkamim olketa wea iumi lovem wea laef bak moa, and for garem living wea God laekem iumi for garem! Gogo, bae iumi perfect, then bae iumi kasem nambawan blessing wea Rome 8:21 storyim. Hem sei iumi “bae free olsem olketa pikinini bilong God, wea datwan hem nambawan samting.”

22 Freedom wea Jehovah laekem iu for garem hem winim eni freedom wea iu savve tingim. Iu savve garem datfala freedom sapos iu obey. Hem no isi for faithful and obeyim Jehovah evri day, bat sapos iu tingim olketa blessing hia, datwan bae strongim iu for no givap. So traem best for gohed strongim holy faith bilong iu, mekem iu gohed kasem gud samting from love bilong God for olowe!

^ par. 11 Gymnast hem wanfala sportsman.