Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

17. POGLAVLJE

’Izgrađujte se na svojoj najsvetijoj veri‘

’Izgrađujte se na svojoj najsvetijoj veri‘

’Izgrađujte se na svojoj najsvetijoj veri i održite se u Božjoj ljubavi‘ (JUDINA 20, 21)

1, 2. Na kakvom projektu radiš i zašto je kvalitet gradnje toliko važan?

ZAMISLI kako marljivo gradiš kuću. Izgradnja traje već neko vreme i nastaviće se u budućnosti. Do sada je bilo nekih problema, ali ti je taj posao pružio i osećaj zadovoljstva. Rešio si da se ne predaš niti da posustaneš, šta god da se desi, jer će kvalitet gradnje uticati na tvoj život, pa čak i na tvoju budućnost. Zašto? Zato što si ta građevina upravo ti!

2 Isusov učenik Juda je istakao činjenicu da treba da izgrađujemo sebe. Kada je podstakao suvernike da se ’održe u Božjoj ljubavi‘, otkrio im je da to mogu postići ako se budu ’izgrađivali na svojoj najsvetijoj veri‘ (Judina 20, 21). Kako možeš izgraditi sebe i ojačati svoju veru da bi ostao pod okriljem Božje ljubavi? Obratimo sada pažnju na tri aspekta duhovne izgradnje koji nam mogu pomoći da ojačamo svoju veru.

GRADI VERU U OPRAVDANOST JEHOVINIH ZAHTEVA

3-5. (a) Šta bi Satana želeo da mislimo o Jehovinim zakonima? (b) Kako treba da gledamo na Božje zakone i kako će to uticati na naš stav prema njima? Navedi primer.

3 Kao prvo, treba da budemo potpuno uvereni u to da su Božji zakoni za naše dobro. Dok smo proučavali ovu knjigu, analizirali smo mnoga Jehovina pravedna merila što se tiče ponašanja. Šta ti lično misliš o njima? Satana bi želeo da nas navede da Jehovine zakone, načela i merila smatramo nečim što nas ograničava, pa čak i guši. Tu taktiku koristi još od Edena gde se pokazala veoma efikasnom (Postanak 3:1-6). Da li će Satana uspeti da zavede i tebe? To će u velikoj meri zavisiti od toga kako ti gledaš na stvari.

4 Da to prikažemo jednim primerom: Dok se šetaš predivnim parkom, primećuješ čvrstu i visoku ogradu koja sprečava prolaz u drugi deo parka. Predeo iza ograde izgleda zaista privlačno. U početku ti se možda čini kao da ta ograda nepotrebno ograničava tvoju slobodu kretanja. Međutim, dok gledaš kroz ogradu, primećuješ opasnog lava kako s druge strane vreba plen! Sada shvataš da je ta ograda u stvari zaštita. Da li postoji neki opasan grabljivac koji te upravo sada vreba? Božja Reč nas upozorava: „Budite trezveni, budno pazite! Vaš protivnik, Ðavo, ide unaokolo kao ričući lav i traži koga da proždere“ (1. Petrova 5:8).

5 Satana je prepreden grabljivac. Pošto Jehova ne želi da postanemo Satanin plen, on nam je dao zakone koji nas štite od mnogih Ðavolovih ’spletki‘ (Efešanima 6:11). Zato kad god razmišljamo o Božjim zakonima, u njima treba da vidimo koliko nas naš nebeski Otac voli. Kada Božje zakone sagledamo u tom svetlu, onda su oni izvor sigurnosti i radosti. Isusov učenik Jakov je napisao: „Onaj ko se udubi u savršeni zakon slobode i prione uz njega [...] taj će biti srećan u onom što čini“ (Jakovljeva 1:25).

6. Koji je najbolji način da se uverimo u to da su Božji zakoni i načela za naše dobro? Navedi primer.

6 Najbolji način da izgradimo veru u Boga kao Zakonodavca i da se uverimo kolika mudrost stoji iza tih zakona jeste da živimo po njima. Na primer, u „Hristov zakon“ spada i njegova zapovest da poučavamo ljude da se drže „svega što [nam je] zapovedio“ (Galatima 6:2; Matej 28:19, 20). Jehovine sluge takođe ozbiljno shvataju zapovest da se sastaju kako bi slavili Boga i hrabrili jedni druge (Jevrejima 10:24, 25). U Božje zapovesti spada i poziv da mu se redovno i često molimo i to od srca (Matej 6:5-8; 1. Solunjanima 5:17). Ako budemo živeli po tim zapovestima, još jasnije ćemo videti da su one zaista odraz ljubavi. Poslušnost tim zapovestima donosi nam radost i zadovoljstvo koje u ovom zlom svetu nigde ne bismo mogli naći. Dok duboko razmišljaš o tome koliko dobra tebi lično donosi to što se držiš Božjih zakona, zar tvoja vera ne postaje sve jača?

7, 8. Kako Božja Reč ohrabruje one koji se brinu da li će s prolaskom godina ostati verni Jehovi?

7 Neki se ponekad brinu da će im s prolaskom godina biti sve teže da se drže Jehovinih zakona. Plaše se da će na neki način izneveriti Jehovu. Ako se ikada budeš tako osećao, seti se sledećih reči: „Ja, Jehova, ja sam tvoj Bog, koji te uči za tvoje dobro i koji te vodi putem kojim treba da ideš. O, da si pazio na moje zapovesti! Mir bi tvoj kao reka bio i pravednost tvoja kao morski talasi“ (Isaija 48:17, 18). Da li si ikada zastao i razmislio koliko su samo ohrabrujuće ove reči?

8 Jehova nas podseća da je za naše dobro da ga slušamo. On obećava da će nas blagosloviti na dva načina. Kao prvo, naš mir će biti kao velika reka koja teče spokojno i postojano. Kao drugo, naša pravednost će biti poput morskih talasa. Dok stojiš na obali i posmatraš kako se talasi valjaju jedan za drugim, sigurno imaš osećaj da će to večno trajati. Znaš da će još bezbroj vekova talasi zapljuskivati tu obalu. Jehova kaže da će tvoja pravednost doveka trajati ako ga slušaš. Dokle god se trudiš da mu budeš veran, on neće dozvoliti da posrneš. (Pročitati Psalam 55:22.) Zar ovo divno obećanje ne jača tvoju veru u Jehovu i opravdanost njegovih zahteva?

„NAPREDUJMO PREMA ZRELOSTI“

9, 10. (a) Zašto je zrelost cilj kome treba da teži svaki Božji sluga? (b) Kako razmišljanje o duhovnim stvarima doprinosi našoj radosti?

9 Drugi aspekt duhovne izgradnje otkrivaju sledeće nadahnute reči: „Napredujmo prema zrelosti“ (Jevrejima 6:1). Zrelost je cilj kome treba da teži svaki Božji sluga. Za razliku od savršenstva koje je za sada van našeg domašaja, zrelost je dostižan cilj. Sem toga, kako Jehovine sluge postaju zrelije tako su srećnije u svojoj službi. Zašto je to tako?

10 Božji sluga koji je dostigao zrelost posmatra stvari s Jehovinog stanovišta (Jovan 4:23). Apostol Pavle je napisao: „Oni koji žive po telu razmišljaju o onome što je svojstveno telu, a oni koji žive po duhu o onome što je svojstveno duhu“ (Rimljanima 8:5). Razmišljanje o onome što je svojstveno telu ne donosi mnogo radosti jer je uglavnom egocentrično, kratkovido i najčešće se okreće oko materijalnih stvari. Razmišljanje o duhovnim stvarima donosi radost jer je u centru pažnje Jehova, koji je ’srećan Bog‘ (1. Timoteju 1:11). Duhovna osoba žarko želi da ugodi Jehovi i srećna je čak i kada ima kušnje. Zašto? Zato što nam kušnje pružaju priliku da dokažemo da je Satana lažov, da potvrdimo svoju besprekornost i da tako obradujemo našeg nebeskog Oca (Poslovice 27:11; pročitati Jakovljevu 1:2, 3).

11, 12. (a) Prema Pavlovim rečima, kakvu „moć zapažanja“ treba da imaju Božje sluge i šta znači reč prevedena izrazom „uvežbana“? (b) Šta je potrebno da bi se razvile izvesne veštine?

11 Duhovna zrelost se postiže vežbanjem. Obratimo pažnju na sledeće reči: „Čvrsta hrana je za zrele, za one kojima je moć zapažanja iskustvom uvežbana za razlikovanje dobra od zla“ (Jevrejima 5:14). Kada je Pavle rekao da naša moć zapažanja treba da bude „uvežbana“, upotrebio je grčku reč koja se u prvom veku verovatno često mogla čuti u gimnastičkim dvoranama. Ona se može prevesti i izrazom ’uvežban poput gimnastičara‘. A sada razmislimo šta je sve potrebno za takvu uvežbanost.

Gimnastičar razvija veštine vežbanjem

12 Kada smo se rodili, naše telo nije bilo uvežbano. Na primer, beba besciljno pomera ručice i nožice. Zato nasumice maše ručicama, pa čak i udari sebe po licu zbog čega se i sama iznenadi i uplaši. Međutim, postepeno uvežbava određene pokrete. Najpre počne da puzi, zatim prohoda, a onda počne da trči. * A šta da kažemo za jednog gimnastičara? Kad posmatramo s kakvom gracioznošću i preciznošću izvodi seriju gimnastičkih pokreta uopšte ne sumnjamo u to da je njegovo telo poput dobro naštelovane mašine. On nije slučajno postao tako spretan, već je satima i satima vežbao. Biblija kaže da takvo vežbanje ima određenu vrednost, ali da je mnogo bolje da vežbamo svoju moć zapažanja! (1. Timoteju 4:8).

13. Kako možemo vežbati svoju moć zapažanja?

13 U ovoj knjizi smo govorili o mnogo čemu što će ti pomoći da uvežbaš svoju moć zapažanja kako bi ostao veran Jehovi i stabilan u duhovnom pogledu. Moli se Jehovi za vođstvo i razmišljaj o biblijskim načelima i zakonima dok donosiš odluke u svom svakodnevnom životu. Kad god treba da doneseš neku odluku pitaj se: ’Šta biblijski zakoni i načela govore o tome? Kako ih mogu praktično primeniti? Šta bi se dopalo mom nebeskom Ocu?‘ (Pročitati Poslovice 3:5, 6 i Jakovljevu 1:5.) Svaki put kada doneseš odluku na ovakav način, ti u stvari vežbaš svoju moć zapažanja. To će ti pomoći da postaneš i da ostaneš duhovno jaka osoba.

14. Kakvu želju treba da razvijamo da bismo duhovno napredovali i na šta treba da pazimo?

14 Čak i kada postanemo zreli, uvek ima prostora da u duhovnom pogledu napredujemo. Napredak i rast zavise od hrane koju uzimamo. Zato je apostol Pavle rekao: „Čvrsta hrana je za zrele.“ Uzimanje čvrste duhovne hrane je jedan od osnovnih preduslova za izgrađivanje vere. Kad ispravno primenjuješ ono što si naučio, postupaš mudro, a Biblija kaže: „Mudrost je najvažnija.“ Zato treba da razvijamo iskrenu želju za sticanjem sve većeg znanja o vrednoj istini koju nam je naš nebeski Otac otkrio (Poslovice 4:5-7; 1. Petrova 2:2). Naravno, to što imamo znanje i Božju mudrost nije razlog da postanemo uobraženi ili ponosni. Redovno treba da se preispitujemo kako ponos ili neke druge slabosti ne bi uhvatile korena u našem srcu. Pavle je napisao: „Ispitujte da li ste u veri, sami sebe proveravajte“ (2. Korinćanima 13:5).

15. Zašto je ljubav neophodna za duhovni napredak?

15 Čak i kada smo sagradili kuću, ima još dosta toga da se radi. Neophodno je da je redovno održavamo i popravljamo, a kako se okolnosti menjaju možda je potrebno i neko proširenje. Šta je nama potrebno da bismo postali zreli i održali svoju duhovnost? Pre svega, ljubav. Ljubav prema Jehovi i suvernicima treba da bude sve jača. Ako nemamo ljubavi, sve ono što znamo i što činimo ne vredi baš ništa (1. Korinćanima 13:1-3). Ljubav će nam pomoći da postanemo zreli hrišćani i da nastavimo da duhovno napredujemo.

USMERI PAŽNJU NA NADU KOJU JEHOVA PRUŽA

16. Kakvo razmišljanje Satana nameće ljudima i koje odbrambeno sredstvo nam pruža Jehova?

16 Pogledajmo i treći aspekt duhovne izgradnje. Da bi postao pravi Hristov sledbenik, moraš da paziš kako razmišljaš. Satana kao vladar ovog sveta veoma dobro zna kako da navede ljude da se prepuste negativnom razmišljanju, pesimizmu, sumnjama i očaju (Efešanima 2:2). Takvo razmišljanje je za Božje sluge opasno isto koliko je i za jednu brvnaru opasno ako drvo od kog je napravljena počne da truli. Na sreću, Jehova nam pruža neophodno odbrambeno sredstvo, a to je nada.

17. Kako Božja Reč slikovito prikazuje koliko je važno imati nadu?

17 Biblija spominje različite delove duhovne ratne opreme koja nam je potrebna u borbi protiv Satane i ovog sveta. Važan deo te opreme je kaciga, to jest „nada u spasenje“ (1. Solunjanima 5:8). U biblijska vremena vojnik je znao da u borbi neće dugo opstati bez kacige. Ona je obično bila od nekog metala i nosila se preko kape od filca ili kože. Zahvaljujući toj kacigi većina udaraca vojniku nije nanosila velike povrede. Kao što kaciga štiti glavu, tako nada štiti naš um i naše misli.

18, 19. Kakav je primer Isus ostavio što se tiče nade i kako se možemo ugledati na njega?

18 Kada je reč o očuvanju nade, Isus je ostavio najbolji primer. Setimo se samo šta je sve pretrpeo poslednje noći svog života na zemlji. Blizak prijatelj ga je izdao zbog novca. Drugi je porekao da ga uopšte i poznaje. Ostali su ga napustili i pobegli. Njegovi sunarodnici su se okrenuli protiv njega i čak su tražili da ga rimski vojnici pogube na mučeničkom stubu. Slobodno možemo reći da je Isus bio u tako teškim kušnjama u kakvim se mi nikada nećemo naći. Šta mu je pomoglo da sve to izdrži? Odgovor nalazimo u Jevrejima 12:2: „Zbog radosti koja je stajala pred njim podneo je mučenički stub ne mareći za sramotu i seo je s desne strane Božjeg prestola.“ Isus nikada nije izgubio iz vida ’radost koja je stajala pred njim‘.

19 Koja je radost stajala pred Isusom? On je znao da će svojom istrajnošću doprineti posvećenju Jehovinog svetog imena. Pružiće najveći mogući dokaz da je Satana lažov. Nikakva druga nada ne bi mogla doneti Isusu veću radost! Znao je i da će ga Jehova bogato nagraditi za vernost i da je pred njim divno vreme kada će ponovo biti sa svojim Ocem. Isus je razmišljao o toj divnoj nadi dok je prolazio kroz najteže trenutke. I mi treba da razmišljamo o nadi koju imamo. I pred nama stoji radost. Jehova je svakoga od nas udostojio časti da učestvujemo u posvećivanju njegovog velikog imena. Možemo dokazati da je Satana lažov ako izaberemo Jehovu za svog vladara i ako ostanemo na sigurnom pod okriljem njegove ljubavi, bez obzira na to s kakvim ćemo se kušnjama možda suočiti.

20. Šta će ti pomoći da pozitivno razmišljaš i da sačuvaš nadu?

20 Jehova ne samo što je spreman da nagradi svoje verne sluge već jedva čeka da to učini (Isaija 30:18; pročitati Malahiju 3:10). On uživa u tome da svojim slugama ispuni želje koje su u skladu s njegovom voljom (Psalam 37:4). Zato svu pažnju usmeri na nadu da ćeš videti ostvarenje Božjih obećanja. Nikada se nemoj prepustiti negativnom, ponižavajućem i izvitoperenom načinu razmišljanja ovog Sataninog sveta. Ako osećaš da duh ovog sveta polako ulazi u tvoje misli i srce, usrdno se moli Jehovi da ti da „mir koji prevazilazi svaki um“. Taj mir koji daje Bog čuvaće tvoje srce i tvoje misli (Filipljanima 4:6, 7).

21, 22. (a) Kakvu veličanstvenu nadu ima „veliko mnoštvo“? (b) Čemu ćeš se najviše radovati u novom svetu i šta si čvrsto rešio da radiš da bi to doživeo?

21 Razmišljaj o predivnoj budućnosti koja te očekuje. Ako pripadaš ’velikom mnoštvu‘ koje će ’doći iz velike nevolje‘, zamisli kakav ćeš život uskoro imati (Otkrivenje 7:9, 14). Kad više ne bude bilo Satane i njegovih demona, osetićeš olakšanje koje je sada teško zamisliti. Uostalom, ko je od nas ikada živeo bez pritiska koji donosi Satanin iskvarujuć uticaj? Kad tog pritiska više ne bude, kako ćemo samo biti srećni dok budemo pretvarali zemlju u raj pod vođstvom Isusa i njegovih 144 000 nebeskih suvladara! Bićemo oduševljeni što više nema bolesti i nemoći, što su voljene osobe uskrsnule i što napokon živimo onako kako je Bog nameravao! Dok budemo napredovali ka savršenstvu, bićemo sve bliži još većoj nagradi koja je obećana u Rimljanima 8:21 — naime dobićemo „slavnu slobodu Božje dece“.

22 Jehova želi da uživamo u slobodi većoj od one koju možemo zamisliti. A to možemo postići samo ako smo mu poslušni. Zar onda nije vredno da uložimo sav svoj trud da bismo već sada iz dana u dan bili poslušni Jehovi? Zato se izgrađujmo na svojoj najsvetijoj veri da bismo se u svu večnost održali u Božjoj ljubavi!

^ odl. 12 Naučnici kažu da mi razvijamo poseban oblik senzibiliteta za opažanje položaja i stava tela, što se naziva propriocepcija. Na primer, takav oblik senzibiliteta nam omogućuje da tapšemo zatvorenih očiju. Jedna odrasla pacijentkinja koja je izgubila propriocepciju nije mogla da stoji, da hoda, pa čak ni da sedi.