Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

CAPÍTULO 12

“Támiñún mutaraʼa, numuu dí Jeobá nixnún tsiakii”

“Támiñún mutaraʼa, numuu dí Jeobá nixnún tsiakii”

Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nisngajma dí ninindxu̱ún xa̱bu̱ guabiinʼ, tákánajkún ga̱jma̱a̱ támiñún

Dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Hechos 14:1-28

1, 2. Ndiéjuunʼ nigíʼnuu Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé náa Listra rá.

 XA̱BU̱ bi̱ kúwíin náa Listra ra̱ʼkhá tháán endxa̱ʼwa̱. Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé ndiʼkhú niguámbu̱u̱n nini̱ thanáá mbáa xa̱bu̱ gúʼxíiʼ bi̱ xúʼko̱ má nigumaa, ikhaa ra̱ʼkhá tháán edxuu dí asndu nakijxi̱i̱ numuu dí niguma thanáá. Ga̱jma̱a̱ numuu milagro dí nini̱, xa̱bu̱ nikumu̱ún dí nindxu̱ún dioses. Dí asndu ndxajkuun ndrígóo Zeus ni̱jkha̱ kagu̱u̱ ri̱ʼi̱ mu maraʼngu̱u̱n, ma̱ngaa asndu ni̱jkha̱ kagu̱u̱n xede̱ mu maxnájxi̱i̱n xóo tsigijñaʼ. Índo̱ xa̱bu̱ kúwá rundxa̱ʼwa̱, ikhú Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nigíʼdi̱i̱ nixprigún, nixkuʼtu xtíñún, asndu gíná wáa niʼngu̱u̱n nithúún xa̱bu̱ dí xúxnún gamajkhu.

2 Ikhú niguáʼnú judíos bi̱ naguwáʼ náa Antioquía ga̱jma̱a̱ Iconio. Nithi dí minduwaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Pablo ma̱ngaa Bernabé, nini̱ dí xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa Listra makiʼníin kuñún. ¡Ra̱ʼkhá tháán nacha̱ niriʼkumijná! Nákhá ginii nindúún muxnún gamajkhu, dí xúgi̱ nuxnáá Pablo ga̱jma̱a̱ itsí dí asndu nikámíndúu. Índo̱ niguámbu̱u̱n nixnáá, ikhú nixmajtaa asndu náa rawuunʼ xuajin ikhí niniña̱a̱nʼ, nikumu̱ún dí nikháñúu.

3. Ndiéjuunʼ graxe̱ gúʼyáá náa capítulo rígi̱ rá.

3 Ndiéjuunʼ nirígá nákhá xóó tséxnún ga̱jma̱a̱ itsí xá. Ndiéjuunʼ ejmañulú ga̱jma̱a̱ numuu dí nigíʼnuu Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé, ma̱ngaa xóo nini̱ xa̱bu̱ Listra rá. Xú káʼnii gándoo gúyaridáá a̱ngiu̱lú bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa guʼwá nagimbáanʼ xóo niʼni Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé rá. (Hech. 14:3.) Guʼyáá.

‹Mbaʼiin judíos ga̱jma̱a̱ griegos nanindxuún xa̱bi̱i̱ Jesús› (Hechos 14:1-7)

4, 5. Náá numuu dí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nigún Iconio, ga̱jma̱a̱ ndiéjuunʼ nirígá ikhí rá.

4 Tséʼni má mba̱yu̱u̱ʼ dí nixkriya̱a̱ʼ Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé náa xuajin Antioquía mbaaʼ dí kaʼyoo Pisidia numuu dí judíos nini̱ gíníin. Ikhiin tákáguabiinʼ “nixprigúu yujndaʼ rajkhúún”, ga̱jma̱a̱ nigúun tsímáá mu xúʼko̱ musngajma dí nánguá guáʼdáá aʼkhúún ga̱jma̱a̱ numuu dí gúgíʼníín xa̱bu̱ bi̱ táʼndún gúdxawíín (Hech. 13:50-52; 18:5, 6; 20:26; Mat. 10:14). Asndu nadxún nigún rajnguʼwún rutaraʼa, xóo mbá 150 kilómetros ndijyúuʼ mu maguánú náa kúbá dí mbiʼyuu Tauro ga̱jma̱a̱ kúbá ndrígóo Sultán.

5 Ginii niguánú náa Iconio, nindxu̱u̱ mbá xuajin náa tséniña̱a̱ʼ runi̱ dí naguʼwún nuni̱ griegos ga̱jma̱a̱ nindxu̱u̱ mbá xuajin dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu náa naʼtáñajunʼ Galacia. a Náa xuajin rígi̱ kúwá mbaʼiin xa̱bu̱ bi̱ nuthi ajngáa hebreo ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ na̱nguá nindxu̱ún judío bi̱ niguánú nirtajximijna̱ judíos. Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nigún gútaraʼa náa guʼwá dí judíos nuxnáá gamajkhu Dios xó má naguʼwún nuni̱ (Hech. 13:5, 14). “Rí nithi niʼni rí mbaʼin judíos ga̱jma̱a̱ griegos mani̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jesús” (Hech. 14:1).

6. a) Náá numuu dí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé ra̱ʼkhá tháán nijmiin nisngáa rá. b) Xú káʼnii gándoo gúʼyaridúún xá.

6 Náá numuu dí ra̱ʼkhá tháán nijmaa nisngáa Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé rá. Numuu dí Pablo najmañuu wéñuuʼ dí naʼthí náa Biblia, táʼniuu gakhi̱i̱ maʼthí xóo ni̱ʼkha̱ rarígá, ma̱ngaa maʼthí dí nijuiʼtáriyaʼ ga̱jma̱a̱ nakro̱ʼo̱o̱ Xtángoo ndrígóo Moisés náa nasngájma dí Jesús nindxu̱u̱ Mesías bi̱ nijuiʼthá ma̱ʼkha̱ (Hech. 13:15-31; 26:22, 23). Mú Bernabé nijmaʼniiʼ xóo bi̱ naxmiéjuunʼ kaʼñún eʼwíinʼ (Hech. 4:36, 37; 9:27; 11:23, 24). Túti i̱ndó dí nakumu̱ún ikhiin, nijmún má xúʼko̱ ajngá rawuunʼ Jeobá mu muthi. Xú káʼnii gándoo gúʼyaridúún índo̱ nuʼtáraʼa xá. Dí muʼnigajma̱a̱ májánʼ Ajngá rawuunʼ Dios, guʼyáʼ texto dí manigu̱u̱nʼ mudxawíín bi̱ nuʼtáruʼúún ga̱jma̱a̱ guʼthúún ajngáa dí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún, mú gajmulú má xúʼko̱ Ajngá rawuunʼ Dios mu muʼthúún, raʼkháa dí nakumulú ikháánʼ.

7. a) Ndiéjuunʼ erígá índo̱ nuʼtáraʼa rá. b) Ndiéjuunʼ gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱lú índo̱ bi̱ kúwá náa guʼwúlú tsíñún gúyulú numuu dí nuʼnigajma̱a̱ rá.

7 Lucas niʼthí dí raʼkháa xúgíinʼ xa̱bu̱ Iconio nidxawíín ajngáa rí májánʼ, ikhaa niʼthí dí “judíos bi̱ túnimbu̱ún nixkajxi̱i̱n xa̱bu̱ bi̱ raʼkhíin judíos mu makiʼníin” kuñún a̱ngiu̱lú. Ikhaa numuu rígi̱ dí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé “niguanún mba̱yu̱u̱ʼ ikhí” mu mutaraʼa má xúʼko̱ ajngáa rí májánʼ. Rígi̱ niʼni dí “xa̱bu̱ xuajen niruiʼtami̱jna̱: Tikhuun nagún majñúnʼ judíos ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ nagún majñúúnʼ apóstoles” (Hech. 14:2-4). Xúʼko̱ má erígá dí mbiʼi xúgi̱ ga̱jma̱a̱ numuu ajngáa rí májánʼ, tikhuun naʼni dí makuwá mbá jnduʼ ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ nuni̱ wajímijná (Mat. 10:34-36). Lá tsíñún gúyulú bi̱ kúwá náa guʼwúlú numuu dí nuʼnigajma̱a̱ ráʼ. Á mu dí xúʼko̱, garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí ikhiin nijuiʼthúún mbá dí nduwaʼ ga̱jma̱a̱ numulú. Rí xóo nuʼthá ga̱jma̱a̱ dí nu̱ʼni̱ mambáñún mbuyáá dí nijuiʼthúún nindxu̱u̱ ragájkhun ga̱jma̱a̱ muriʼkhu̱u̱ xóo endxaʼwamíjna̱ (1 Ped. 2:12; 3:1, 2).

8. Náá numuu dí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nigájni̱i̱n náa Iconio, ga̱jma̱a̱ ndiéjuunʼ eʼsngúlú rá.

8 Táʼni má mba̱yu̱u̱ʼ índo̱ xa̱bu̱ sia̱nʼ niri̱ya̱ʼ awan dí muxnáá ga̱jma̱a̱ itsí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé, índo̱ ikhiin nidxawíín rígi̱ nigún náa imbo̱o̱ xuajin (Hech. 14:5-7). Xúʼko̱ má ma̱ndoo mu̱ʼni̱ mangáánʼlú mbuʼyáá májánʼ dí mu̱ʼni̱. Á mu i̱ndó nuriyulú xámiñulúʼ muʼthá má xúʼko̱ dí nuʼnimbulú (Filip. 1:7; 1 Ped. 3:13-15). Mú á mu nandún muxnulú, ikháánʼ xúʼniu̱u̱n xó má eniulú mu xúʼko̱ nda̱a̱ dí gúgíʼníín ikháánʼlú ga̱jma̱a̱ a̱ngiu̱lú (Pro. 22:3).

Najuiʼthúún dí matangi̱ín “náa Dios bi̱ ndaʼya” (Hechos 14:8-19)

9, 10. Náá mina̱a̱ʼ wanuu Listra, ga̱jma̱a̱ tsíin eyamajkún xa̱bu̱ bi̱ kúwá ikhí rá.

9 Dí xúgi̱ niguánú náa Listra. Xuajin rígi̱ naʼtáñajunʼ Roma dí gíʼ mbá 30 kilómetros náa Iconio, xa̱bu̱ bi̱ kúwá ikhí nimbájxu̱u̱n májánʼ gajmiún bi̱ kúwá náa Antioquía mbaaʼ dí kaʼyoo Pisidia, náa xuajin rígi̱ na̱nguá kúwíin wéñuuʼ judíos, ma̱ngaa ikhí nuthi ajngáa griego ga̱jma̱a̱ licaonio. Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nigíʼdi̱i̱ nitaraʼa náa nanújngúún mbaʼiin xa̱bu̱, numuu dí ikhí nda̱a̱ guʼwá náa judíos nuxnáá gamajkhu Dios. Ma̱ngaa ikhí Pablo niʼni mbá milagro xóo dí niʼni Pedro náa Jerusalén índo̱ niʼni thanuu mbáa xa̱bu̱ gúʼxíiʼ bi̱ xúʼko̱ má nigumaa (Hech. 14:8-10). Milagro dí niʼni Pedro niñambáá mu mbaʼiin xa̱bu̱ maguánú mani̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jesús, mú dí niʼni Pablo mixtiʼkhu kayuuʼ xóo niriʼña xa̱bu̱ (Hech. 3:1-10).

10 Xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa Listra nuxnún gamajkhu eʼwíinʼ dioses. Ikha jngóo índo̱ ndiyáá dí asndu nakijxi̱i̱ xa̱bu̱ bi̱ niguma thanáá, nikumu̱ún dí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nindxu̱ún dioses. Nithi rí Bernabé nindxu̱u̱ Zeus dios ndrígu̱ún xa̱bu̱ griego ga̱jma̱a̱ dí Pablo nindxu̱u̱ Hermes, bi̱ na̱jkha̱ kagu̱u̱ ajngún dioses (atayáá náa kúgumaʼá “ Listra náa nduyamajkuíí Zeus ga̱jma̱a̱ Hermes”). Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nini̱ mbá tsiaki̱i̱ dí muthún xa̱bu̱ dí ga̱jma̱a̱ tsiaki̱i̱ ndrígóo Jeobá Dios bi̱ gajkhun nini̱ milagro rígi̱, (Hech. 14:11-14).

“Nutaráʼaxu ajngáa rí májánʼ mu muniʼñáánʼ dí ragíʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ magutangáanʼ náa Dios bi̱ ndaʼya, bi̱ niʼni mekhu, ku̱ba̱ʼ, lamáa ma̱ngaa xúgíʼ dí rígá ikhí.” (Hechos 14:15)

11-13. a) Ndiéjuunʼ niʼthún xa̱bu̱ kúwá náa Listra Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé bi̱ rá. b) Ndiéjuunʼ eʼsngúlú rí xóo niʼthí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé rá.

11 Maski ajndu xa̱bu̱ kúwá rundxa̱ʼwa̱ mu muxnún gamajkhu, mú Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nini̱ asndu xó má eʼngo̱o̱ mu muxprigún xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ dí gúthún maʼga̱nú asndu náa a̱jkiu̱ún. Nithúún: “Xabuanii, náá numuu kuwáanʼ runi̱ rígi̱ rá. Mangáanʼ ni̱ndxu̱xu̱ʼ xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ numíniiʼxu xó má ikháanʼla. Nutaráʼaxu ajngáa rí májánʼ mu muniʼñáánʼ dí ragíʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ magutangáanʼ náa Dios bi̱ ndaʼya, bi̱ niʼni mekhu, ku̱ba̱ʼ, lamáa ma̱ngaa xúgíʼ dí rígá ikhí. Nákha wájyúuʼ ikhaa niniñuuʼ rí mámbá xuajen maʼni xó má ikhaa nandoo, maski ajndu xúʼko̱ ikhaa tániñuuʼ rasngájmaminaʼ xóo nindxu̱u̱ índo̱ niʼni xúgíʼ enii rí májánʼ. Índo̱ niʼni rí maxnúu ruʼwa ga̱jma̱a̱ majma̱a̱ májánʼ rí nudu, nixnúún wéñuuʼ ganitsu ga̱jma̱a̱ niʼni rí makuwá gagi” (Hech. 14:15-17). Dí ni’nirámá’ Lucas rígi̱ mbaʼa rí ma̱ndoo maʼsngúlú xú kaʼnii gúʼtárúʼúún bi̱ na̱nguá nindxu̱ún cristianos.

12 Ndiéjuunʼ nindxu̱u̱ timbá dí naʼsngúlú rá. Xó má niʼni Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé ikhiin na̱nguá niku̱mu̱ún dí guáʼdáá itháan numún ki xóo xa̱bu̱, nithi rí ikhiin mangiin nindxu̱ún xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ rí guáʼdáá gaʼkhu xó má ikhiin. Gajkhun má dí nindrigú espíritu santo ga̱jma̱a̱ niguma káwíin náa kiʼsngáa dí nduwaʼ, ma̱ngaa dí nixtaʼwíin magúun mekhuíí mutañajunʼ gajmiún Cristo. Mú niguánú ndiyáá dí xa̱bu̱ bi̱ kúwá Listra mangiin ma̱ndoo mundri̱gú rígi̱ á mu nunimbu̱u̱n dí naʼthí Cristo.

13 Xú káʼnii e̱ʼni̱ náa nuʼtáraʼa rá. Lá nduʼyáá dí xa̱bu̱ bi̱ nuʼtáruʼúún nindxu̱ún xó má ikháánʼ ráʼ. Índo̱ nuʼsngáa ga̱jma̱a̱ numuu Ajngá rawuunʼ Dios, lá nu̱ʼni̱ gaʼduunʼ dí mundrígú gamajkhu xó má niʼni Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé ráʼ. Xúʼko̱ niʼni Charles Taze Russell bi̱ nijmañuu niʼtáráʼa májánʼ nákhá siglo 19 ga̱jma̱a̱ 20, nindxu̱u̱ mbá májánʼ xkri̱da dí ma̱ndoo mbuʼyaridáá. Ikhaa niʼnirámáʼ: “Tsíyulú dí mundrígú gamajkhu ikháánʼlú ni má bi̱ nuʼsngúún, ma̱ngaa tsíyulú dí muxna mbiʼyulú Rabí”. Ninindxu̱u̱ xa̱bu̱ guabaaʼ xó má Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé. Xó má nákha wajyúuʼ xúʼko̱ má dí mbiʼi xúgi̱ ma̱ngaa, tsíyulú mundrígú gamajkhu índo̱ nuʼtáraʼa dí phú nandulú nindxu̱u̱ dí mumbáñún xa̱bu̱ matangi̱ín “náa Dios bi̱ ndaʼya”.

14-16. Ndiéjuunʼ dí i̱mbá gijma̱ rí ma̱ndoo maʼsngúlú xóo niʼthí Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé náa Listra rá.

14 Raga̱jma̱ dí majmañulú dí xóo niʼni Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé, nindxu̱u̱ dí majmulú dí mambáñún makru̱ʼu̱u̱n xa̱bu̱ bi̱ nuʼtáruʼúún. Bi̱ nindxu̱ún judíos ga̱jma̱a̱ bi̱ nurtajximíjna̱a̱ judíos bi̱ kúwá náa Iconio nakru̱ʼu̱u̱n ga̱jma̱a̱ numuu Dios, mú na̱nguá xa̱bu̱ Listra, ikhiin tséyáá ni mbá chíʼgíiʼ o nditháan kayuuʼ dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Kiʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ dí xóo Dios nimbájxu̱u̱ gajmíi̱n israelitas. Mú ikhiin najmañún nuñajunʼ xanáá, numuu dí náa xuajñún rígá ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ najma̱a̱ májánʼ dí nudu̱. Xáʼniún gakhi̱i̱ makru̱ʼu̱u̱n xú káʼnii nindxu̱u̱ Dios numuu rí ikhaa naʼni ma̱jma̱a̱ májánʼ dí nudu̱. Índo̱ Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé ndiyáá rígi̱, ikhú nijmún xóo xkri̱da mu muthún ga̱jma̱a̱ numuu Dios (Rom. 1:19, 20).

15 Lá mangáánʼ ma̱ndoo majmulú xkri̱da dí mambáñún xa̱bu̱ índo̱ nuʼtáraʼa ráʼ. Maski ajndu bi̱ nañajunʼ xanáá naʼdu ikháá má tsígáʼ náa mbaʼa ku̱ba̱ʼ. Mú mixtiʼkhu xóo eʼni mújúunʼ mámbá ku̱ba̱ʼ náa maʼdu, rígá ku̱ba̱ʼ náa dí tséʼni má wéñuuʼ gakhi̱i̱, mú rígá ku̱ba̱ʼ náa ndayóoʼ mbiʼi mu maguma májáanʼ. Xúʼko̱ má egíʼníílú mangáánʼ. Nguáná kúwá bi̱ nundrígú nacha̱ ajngáa dí májánʼ, mú kúwá bi̱ ndayóoʼ itháan mba̱yu̱u̱ʼ mbiʼi mu ma̱ndoo mudrigú. Xúgiáánʼ mbóó má dí nuʼthúún xa̱bu̱, ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios. Gu̱ʼni̱ xó má niʼni Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé, á mu nduʼyáá náa religión egún ga̱jma̱a̱ xóo kúwíin ma̱ndoo mbuʼyáá xóo muʼthúún (Luc. 8:11, 15).

16 Ragajtsú dí ma̱ndoo majmañulú, dí ikháánʼlú ragíʼmaa makánajkulú á mu xa̱bu̱ tsíñún gudxawíín dí nuʼthúún. Náá numuu rá. Numuu rí maski ajndu ikháanʼ nu̱ʼni̱ mbá tsiaki̱i̱ muʼsngúún xa̱bu̱ mu ikhiin nguáná ma̱ndoo muniña̱a̱ʼ. (Mat. 13:18-21). Xó má niʼthúún Pablo a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa Roma, mámbáa dí ikháánʼlú xó má bi̱ nuʼtáruʼúún muxnájxi̱i̱ “cuenta náa Dios” (Rom. 14:12).

“Niniñu̱u̱ʼ mu Jeobá mañewu̱u̱n” (Hechos 14:20-28)

17. Náa ni̱jkha̱ Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nda̱wa̱á rí nigún náa Derbe ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

17 Xó má ndiʼyáá dí xa̱bu̱ Listra nixnán ga̱jma̱a̱ itsí Pablo, nixmajtaa asndu náa rawuunʼ xuajin ikhí má niniña̱a̱nʼ numuu dí nikumu̱ún dí nikháñúu. Mú índo̱ niguáʼnú a̱ngiu̱lú nixujxi̱i̱ ga̱jma̱a̱ nigúun ku̱ya̱a̱ náa xuajin, náa niguanúu niʼgu mu mbayáa jxu̱u̱ʼ. I̱mba̱ néjtsuu ni̱jkha̱ ga̱jma̱a̱ Bernabé, xó mbá 100 kilómetros asndu náa Derbe. Ikhaa ndiyóoʼ maʼga̱ maski ajndu na̱ʼkhu̱ náa nixnán ga̱jma̱a̱ itsí. Tákánajkhún, nájmi̱i̱n niguánú náa xuajin rúʼko̱ náa “niʼngu̱u̱n nini̱ dí mbaʼin mani̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jesús”. Ikhiin tágúu̱n mbájmbu náa Antioquía mbaaʼ dí kaʼyoo Siria, numuu dí ‹nitangi̱i̱n náa Listra, Iconio nda̱wa̱á náa Antioquía mbaaʼ dí kaʼyoo Pisidia›. Náá numuu dí nitangi̱i̱n ikhí xá. Numuu rí nindúún muni̱ “gakhi̱i̱ a̱jkiu̱ún xa̱bi̱i̱ Jesús, ma̱ngaa mú muxnúún tsiakii mu maguaʼdáá má xúʼko̱ fe” (Hech. 14:20-22). ¡Ra̱ʼkhá tháán májánʼ xkri̱da nigíʼ xa̱bu̱ bugi̱! Nimbañún itháan a̱ngiu̱lú ki xóo i̱ndó maxmiéjúnʼ kuyamijná ikhiin. Xúʼko̱ má dí mbiʼi xúgi̱, mbaʼiin a̱ngiu̱lú bi̱ nindxu̱ún misioneros ga̱jma̱a̱ circuito nduyaridúún ikhiin.

18. Xú káʼnii extaʼwíin a̱ngiu̱lú bi̱ muni̱ mbá ñajunʼ náa guʼwá nagimbáanʼ rá.

18 Nixnún tsiakii a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ dí nithúún ma̱ngaa xkri̱da ndrígún, ma̱ngaa “nindrigi̱i̱n bi̱ mbuya̱ edxu̱u̱ mámbá náa kúwá bi̱ nagimbíi̱n”. Maski asndu “espíritu santo” ndrígóo Jeobá nixnúún ikha, mú ikhiin xóó nitajkáan ga̱jma̱a̱ nirkuéyimijná índo̱ “niniñu̱u̱ʼ mu Jeobá mañewu̱u̱n” xa̱bu̱ bi̱ muyégun edxu̱u̱ bugi̱ (Hech. 13:1-4; 14:23). Xúʼko̱ má eni̱ dí mbiʼi xúgi̱ ma̱ngaa, nákha xóó tsédrigi̱i̱n bi̱ makánún mbá ñajunʼ náa guʼwá nagimbáanʼ. A̱ngiu̱lú bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ nutajkháan ga̱jma̱a̱ nduyáá á mu a̱ngiu̱lú buʼko̱ nunimbaníí xó má e̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9). Tséʼniuu má nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ xtáa náa xuajñuu Jeobá, dí itháan gíʼdoo numuu “nindxu̱u̱ rí xóo naʼthí, rí xóo naʼni, ga̱jma̱a̱ á mu xtáa xó má e̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia”. Numuu dí ikhaa mbaʼyóoʼ maʼsngúún ga̱jma̱a̱ mambáñún a̱ngiu̱lú (Gál. 5:22, 23). Ndxájulú circuito kaʼyoo rí maxnún ñajunʼ rígi̱ a̱ngiu̱lú.

19. Ndiéjunʼ ñajunʼ kajkuáa ñawúúnʼ a̱ngiu̱lú bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xóo eyaridáá Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé xá.

19 A̱ngiu̱lú bi̱ nuyégún edxu̱u̱ nduyáá má dí ndayóoʼ muxnajxi̱i̱ cuenta náa Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu xóo eniu̱u̱n a̱ngiu̱lú bi̱ kúwíin náa guʼwá nagimbáanʼ (Heb. 13:17; 1 Ped. 5:1-3). A̱ngiu̱lú bugi̱ nuni̱ xó má niʼni Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé, ikhiin nutaraʼa, nuxnún tsiakii ga̱jma̱a̱ kúwá xawii mu muni̱ gínámíjná ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ kúwíin náa guʼwá nagimbáanʼ (Filip. 2:3, 4).

20. Ndiéjuunʼ exkajxáánʼ mu’ni índo̱ nduʼyáá ñajunʼ dí nuni̱ a̱ngiu̱lú rá.

20 Náa Biblia naʼthí ndiéjuunʼ dí niʼni Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé índo̱ nitangi̱i̱n náa Antioquía mbaaʼ dí kaʼyoo Siria, ikhí naʼthí “índo̱ niguáʼnúu nigimbíin xúgíinʼ a̱ngiu̱xu ga̱jma̱a̱ nithúún xúgíʼ rí Dios niʼni náa ñawúúnʼ ikhiin. Ma̱ngaa nithúún xú káʼnii Dios nimbáʼtoo kamba̱a̱ mu xa̱bu̱ bi̱ rañájúnʼ judíos ma̱ndoo maguaʼdáá fe” (Hech. 14:27). Rí mbiʼi xúgi̱ índo̱ nduʼyáá xúgíʼ ñajuunʼ dí nuni̱ a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ xú káʼnii Jeobá eʼni tsajkurámiinʼ, mangáánʼ naxkajxáánʼ itháan “mutaraʼa ajngáa rí májánʼ” ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá.

a Atayáá náa kúgumaʼá “ Iconio, náa kúwá xa̱bu̱ Frigia”.