Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

KAPITULO 14

«Jchapatikon kibʼanaltikon bʼa stsajel» jas skʼulajel

«Jchapatikon kibʼanaltikon bʼa stsajel» jas skʼulajel

Ja tsome tojwanum bʼa bʼajtan siglo wa stsaʼa skʼulajel jun jasunuk bʼa masto wa xya ajyuk tsoman ja kongregasyonik

Ti elel bʼa Hechos 15:13-35

1, 2. a) ¿Jastik sjobʼjelik jel tʼilan oj yaweyi sjakʼjel ja tsome tojwanum bʼa bʼajtan siglo? b) ¿Jas koltajel ajyiyujile bʼa oj stsaʼe lek ja jas oj skʼuluke?

 WANEXANI smajlajel ja jas oj tsaxuk skʼulajeli. Ja jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik, ti tsomane bʼa jun sala bʼa Jerusalén, wa xkan skʼel sbʼaje. Kʼot ja sjutsʼinil bʼa oj stsaʼe jun jasunuk jel tʼilan oj kʼulaxuk. Ja yajelyi senya ja swinkileʼi yaʼunej ajyuk sjobʼjelik jel tʼilanik: ¿tʼilan maʼ oj skʼuʼuke ja snochumanik ja Kristo ja Ley bʼa Moisés?, ¿tʼilan maʼ oj ajyuk jun stukil ja snochumanik Kristo bʼa judíoʼe sok ja matik mi judíoʼuke?

2 Ja hermanoʼik it bʼa ay chaʼan xchole wantoni chʼak spaklaye jitsan impormasyon. Jun sjejel, staʼawe tiʼal bʼa jujuntik jas yalunejkan ja Yabʼal ja Dyosi sok bʼa yexperienciaʼe jujuntik hermanoʼik bʼa wa xchiktes ke ja Jyoba wani skʼulan aseptar ja snochumanik Kristo bʼa mi judíoʼuke. Yalaweta ja jas tʼilan oj yale ajyi. Ayiʼoje jitsan prebaʼik sok ja yip ja Jyoba wani xchiktesel jaman lek ja tojelal oj bʼobʼ snocheʼi. Pe ayni jun sjobʼjel: ¿oj maʼ yaʼekan bʼa oj tojuke?

3. ¿Jas yuj jelni oj koltanuk spaklajel ja kapitulo 15 bʼa Hechos?

3 Bʼa snochjel ja stojelal ja yip ja Dyosi, ja jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik wani skʼanayujile skʼuʼajel sok mi oj xiwuke. ¿Jas yuj? Yujni xiwela sbʼaj bʼa oj yawe kʼiʼuk ja ilkʼujol yiʼoje ja olomalik bʼa relijyon judío. Chomajkil, ayni winike ja bʼa kongregasyon bʼa wa skʼanawe oj stʼene ja tuk bʼa oj skʼuʼuke ja Ley bʼa Moisés sok ojni bʼobʼ yale bʼa mi oj skʼule aseptar ja jas oj tsaxuki. Yuja jas kalatiktaʼi, ¿jasa oj skʼuluk ja tsome tojwanum? Yajni wantik yiljel och jastal xchapawe ja jasunuk wan ekʼeli, ojni kiltik jastal ja tsome tojwanum ja bʼa jtyempotik cha jachni wan skʼulajel. Ja it cha ojni skoltayotik yibʼanal ja snochumanotik Kristo ja yajni ay jas wa stsaʼatik skʼulajel sok yajni wa xtʼaspuntik wokolik.

«Ja jaw wani slaja sbʼaj soka jas yalawe ja Alumaniki» (Hechos 15:13-21)

4, 5. ¿Bʼa jas alubʼalkan skʼulan sitar ja Santiago bʼa oj koltanuk xchiktesel ja jas wan ekʼeli?

4 Tixa kʼe kʼumanuk ja nebʼuman Santiago, ja majan yermano ja Jesús. a Lajansok yeʼnani wan stojel ja reunioni. Sok ja jas yala xchiktesni ja jas stsaʼaweta skʼulajel ja matik tey tsomani. Kʼe yal jachuk: «Ja Simeón xcholunej kabʼtik tsʼikan lek jastal ja sbʼajtanil ekʼele yaʼa sat ja Dyos ja matik mi judíoʼuki bʼa oj ya eluk jun chonabʼ bʼa oj yiʼ ja sbʼiʼili. Sok ja jaw wani slaja sbʼaj soka jas yalawe ja Alumaniki» (Hech. 15:14, 15).

5 Ja jas yalawe ja Simeón, wa xkʼan kaltik, ja Simón Pedro, ja Bernabé sok ja Pablo bʼobʼta ajiniyi jul skʼujol ja Santiago jujuntik tekstoʼik bʼa Biblia bʼa koltajiyuj xchiktesel ja jas wan ekʼeli (Juan 14:26). Sok tixa xcholo ke ja jas yalawe ja yeʼnleʼi «wani slaja sbʼaj soka jas yalawe ja Alumaniki» sok tixa skʼulan sitar ja Amós 9:11, 12, bʼa kʼotelni parte ja bʼa yabʼal ja Dyos bʼa hebreo bʼa wa xnaji sbʼaj jastal «ja Alumaniki» (Mat. 22:40; Hech. 15:16-18). Ojni kiltik ke ja jas yala ja Santiago sok ja jas yalakan ja Amós mini junukxta, bʼobʼta yujni ja Santiago tini wan skʼulajel sitar ja bʼa Septuaginta, bʼa jani ja Yabʼal ja Dyos bʼa hebreo bʼa sutubʼal bʼa griego.

6. ¿Jastal koltani ja tekstoʼik bʼa Biblia bʼa oj chiktesxuk lek sbʼaja yajelyi senya ja swinkile?

6 Ja bʼa jas yalakan ja Amós, ja Jyoba yala ke ojni cha ya kʼeʼuk yajkʼachil ekʼele «ja skarpa snaj ja David», wa xkʼan alxuk, ja intilal bʼa ti oj jakuk ja sGobyerno ja Mesías (Ezeq. 21:26, 27). ¿Wan maʼ xkʼan yal ja jaw ke ja Jyoba oj cha kʼe yil sbʼajsok lek kechanta soka chonabʼ Israel? Miyuk, pes ja jas alubʼalkani cha wa xyala ke «kristyanoʼik bʼa spetsanil ja chonabʼiki» oj kʼotuke jun ita tsome kristyanoʼik bʼa payubʼale yuja sbʼiʼil ja Dyosi. Chomajkil, ja Pedro xcholunejxa ja it: «Ja yeʼn [ja Jyoba] mini yila ay stukil ja yeʼnle [ja matik mi judíoʼuki] soka keʼntiki [ja judíoʼiki], pes ja yeʼn ya sakbʼuk ja skʼujole yuja skʼuʼajeli» (Hech. 15:9). Wa xkʼan kaltik bʼa pilan modo, ja Dyosi wani skʼana ke tanto judíoʼik sok tanto matik mi judíoʼuk oj sbʼajuke ja sGobyerno (Rom. 8:17; Efes. 2:17-19). Ja jastik alubʼalkani mini tʼun wa xya abʼxuk stojolil ke bʼa oj ajyuk ochel ja bʼa sGobyerno ja Dyosi, ja matik mi judíoʼuki tʼilani oj yiʼ senya ja swinkile ma oj ochuke judíoʼil.

7, 8. a) ¿Jastal xchʼakakan ja Santiago ja sloʼili? b) ¿Jas yuj wa xnaʼatik ke mini wanuk yaljel ke tʼilan ja oj iʼxuk ja jas wa spensarani?

7 Yuja prebaʼik chikan lek stojolil wan yajel ja jastik tsʼijbʼunubʼalkani sok ja jas yalawe ja hermanoʼiki, ja Santiago xchʼakakan yaljel jachuk: «Ja yujil, ja keʼn wa xpensaraʼan mok katik yiʼe wokol ja matik mi judíoʼuk bʼa wane kumxel soka Dyosi. Mas lek, la jtsʼijbʼantikyile bʼa a-stalna sbʼaje soka jastik ti chʼikan soka kʼulubʼal dyosiki, ja koʼel mulal sok ixuk winik, soka chanteʼik bʼa tsʼotubʼal ja snukʼi sok ja chikʼi. Pes man tyempo najate, ja Moisés ajyelyuj cholumanik bʼa kada chonabʼ, yujni kada sábado wa skʼumane tsats ja bʼa naʼitsik wa stsomo sbʼaje ja jastik stsʼijbʼani» (Hech. 15:19-21).

8 ¿Wan maʼ yajel makunuk ja Santiago ja cholal yiʼoj bʼa stojel ja reunión jaw bʼa oj yal ja jas wa spensaraʼani? Mini tʼun jachukuk. Yajni yala «ja keʼn wa xpensaraʼan», chikani lek ke ja yeʼni mi wanuk yaljel jastal it «ja il jani oj kʼulaxuk ja jas wa xkala». Kechani wan yaljel ja jastal wa spensaraʼan bʼa jastal oj tojbʼesxuk ja jas wan ekʼeli yajel makunuk ja jas yalawe ja tuk hermanoʼik sok jastalni wa xyala ja Yabʼal ja Dyosi.

9. ¿Jastik slekilal ajyi yuja jas yala ja Santiago?

9 Ja jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik skʼulane aseptar ja jas yala ja Santiago. Jelni lek ja jas yala. ¿Jastik slekilal? Bʼajtan, mini skʼana oj ya «yiʼe wokol ja matik mi judíoʼuk», yujni mi skʼulan obligar bʼa oj skʼuʼuke ja Leyi (Hech. 15:19). Xchabʼil, skisa ja sconciencia ja snochumanik Kristo bʼa judíoʼe, bʼa jitsanxa jabʼil wa smaklaye ja jas stsʼijbʼankan ja Moisés «kada sábado [...] ja bʼa naʼitsik wa stsomo sbʼaje» (Hech. 15:21). b Yoxil, ya ajyuk tsoman ja matik judíoʼe sok ja matik mi judíoʼuke. Sok ja masto tʼilani: Lekni yila ja Jyoba yujni akuerdo ay soka jas wa skʼana. ¡Jelni tsamal ja jastal stojbʼese ja wokol bʼa xiwela sbʼaj ya ajyuk ja jastal tsoman ay sok laman ay ja xchonabʼil ja Dyosi! Wani xkʼuʼantik lek ke juni lekil sjejel sbʼaja kongregasyonik ja bʼa jtyempotik.

Ja Albert Schroeder tey bʼa jun asamblea internacional bʼa 1998.

10. ¿Jastal wa snocho ja Tsome Tojwanum ja jas skʼulane ja jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik bʼa bʼajtan siglo?

10 Ja bʼa kapitulo ekʼta, kilatik ke jastalni ja tsome jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik bʼa bʼajtan siglo, ja bʼa jtyempotiki ja Tsome Tojwanum bʼa testigoʼik bʼa Jyoba tolanibida wa sleʼawe ja stojelal ja Jyoba, ja Maʼ kechan jel niwan bʼa sutanal ja luʼumi, sok bʼa Jesukristo, ja olomal bʼa kongregasyon (1 Cor. 11:3). c ¿Jastal wa skʼulan? La kiltik ja jas xcholo ja hermano Albert Schroeder, bʼa tini ajyi ja bʼa Tsome Tojwanum masan 1974 man marzo bʼa 2006, ja yajni chʼak ja sakʼanil ja bʼa Luʼumi. Ja yeʼn yala: «Ja Tsome Tojwanumi wa stsomo sbʼaje ja miercolesiki. Wa xkʼe stulyi sok orasyon sok wa xkʼanxiyi ja stojelal ja yip ja Jyoba. Wani xkʼujolaxi ja janekʼ wa xbʼobʼi bʼa jachuk oj chʼak ilxuk ja jastik junuki sok bʼa akuerdo ay soka Yabʼal ja Dyos, ja Biblia, ja jastik junuk oj tsaxuk skʼulajeli». Cha jachtikni yala ja Milton Henschel, bʼa aʼtiji jitsan jabʼil ja bʼa Tsome Tojwanum sok chʼak ja sakʼanil ja bʼa Luʼum bʼa marzo bʼa 2003. Ja yeʼn yayi ja sjobʼjel it jel tʼilan ja estudianteʼik ja bʼa klase 101 bʼa Galaad: «¿Jas pilan organizasyonil ja bʼa Luʼum bʼa ayiʼoj jun tsome winike bʼa wa spaklay ja Yabʼal ja Dyos, ja Biblia, bʼajtanto ay jas oj stsaʼe skʼulajel?». Wani xnaʼatik lek ke meyuk.

«Xchapawe oj stsaʼe jujuntik winike [...] bʼa sjekjel» (Hechos 15:22-29)

11. ¿Jastal yalawe yabʼ ja kongregasyonik ja jas xchapawe skʼulajeli?

11 Ja jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik bʼa Jerusalén kʼotyeta bʼa junxta akuerdo sbʼaja yajelyi senya ja swinkile. Pe bʼa jachuk ja hermanoʼik ja bʼa kongregasyonik oj ajyuke tsoman, tʼilani oj yale yabʼ ja jas xchapaweta bʼa jun modo chikan lek stojolil, bʼa oj tulwanuk sok bʼa oj tsatsankʼujolanuk. ¿Jastal lajxiyujile? Ja Biblia wa xcholo jachuk: «Ja jekabʼanumiki sok ja ansyanoʼiki, sok yibʼanal ja kongregasyoni, xchapawe oj stsaʼe jujuntik winike ja bʼa yeʼnleʼi bʼa sjekjel soka Pablo sok ja Bernabé bʼa Antioquía. Ja yeʼnleʼi sjekawe ja Judas, ja maʼ wa xcha aji sbʼiʼiluk Barsabás, sok ja Silas, ja yeʼnleʼi winike bʼa jel chaʼan xchole ja bʼa hermanoʼiki». Chomajkil, stsʼijbʼane jun karta bʼa jachuk ja yeʼnleʼi oj skʼumukeyi ja kongregasyonik bʼa Antioquía, Siria sok Cilicia (Hech. 15:22-26).

12, 13. a) ¿Jasa koltani yuja waj ja Judas sok ja Silas? b) ¿Jasa lajxiyuj ja skarta ja jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik?

12 Ja Judas sok ja Silas kʼotele «winike bʼa jel chaʼan xchole ja bʼa hermanoʼiki», ja yuj ja yeʼnleʼi wani sbʼajine bʼa oj wajuke bʼa sparte ja Tsome Tojwanumi. Yuja kʼotye chane hermanoʼik, wani xchiktes ke jelni tʼilan ja sjakʼjel ajyiyujile sbʼaja sjobʼjel yaʼaweʼi, juni tojelal yeʼn yaʼa ja tsome tojwanum. Yuja kʼot ja Judas sok ja Silasi, koltani bʼa mas lek oj yil sbʼaje ja snochumanik Kristo bʼa judíoʼe bʼa Jerusalén sok ja matik mi judíoʼuk ay ja bʼa kongregasyoniki. Wani xkʼuʼantik lek, ke jelni lek yuja jekjiye ja hermanoʼik it sok sjeʼaweni yajal kʼujol, pes koltani bʼa yajel ajyuk ja lamanil sok bʼa oj ajyuk tsoman ja xchonabʼil ja Dyosi.

13 ¿Jasa lajxiyuj ja karta? Mini kechanuk xchiktes sbʼaja yajelyi senya ja swinkile. Cha xchiktesniyi sbʼaja jasa tʼilan oj skʼuluke ja matik mi judíoʼuk bʼa oj kʼulajuke aseptar yuja Jyoba sok jachuk oj ajuk koʼuk slekilale. Ja parte mas tʼilani wa xyala: «Ja yip ja Dyosi sok ja keʼntikoni kilunejtikon mini sbʼejuk oj katikona wilex mas karga, kechani ja jastik it bʼa ay stʼilanili: bʼa oja talnabʼajex soka jastik kʼapubʼalyi ja kʼulubʼal dyosiki, ja chikʼi, ja chanteʼik bʼa tsʼotubʼal ja snukʼi sok ja koʼel mulal sok ixuk winik. Ta atalnabʼajex lek soka jastik it, ojni wajuka wujilex lek. ¡Talnabʼajik!» (Hech. 15:28, 29).

14. ¿Jastal lek ja yaʼtijumotik ja Jyoba jel tsoman aytik ja bʼa luʼumkʼinal it jel pil pil ay?

14 Ja bʼa jtyempotik ay mas ja 8 miyon testigoʼik bʼa Jyoba bʼa teye bʼa mas ja 100 mil kongregasyon bʼa sutanal ja luʼumi. Ama jachuk, junxtani ja jas wa xkʼuʼantik sok wa xkabʼtik stsamalil ajyel tsoman. Pe ta teytik bʼa jun luʼumkʼinal bʼa jel jomel ay sok pilpil ay, ¿jastal lek jel tsoman aytik? Pes jun rason jel tʼilan jani yuja wa stojowotik ja Jesukristo, ja olomal bʼa kongregasyon, sok wa xya makunuk «ja moso jel toj sok wa spensaraʼan leki», wa xkʼan alxuk, ja Tsome Tojwanum (Mat. 24:45-47). Sok ja keʼntiki gustoxtani wa xnochotik ja stojelali.

«Jel gustoʼaxiye yuja tsatsankʼujolajiyeʼi» (Hechos 15:30-35)

15, 16. ¿Jastal yabʼye ja kongregasyonik ja stojelal ja tsome tojwanum, sok jas yuj?

15 Ja Hechos wa snocho yaljel ke yajni kʼotye ja bʼa Antioquía, ja chane hermanoʼik elyekon ja bʼa Jerusalén «ti stsomowe tiw ja nole nebʼumaniki sok yaweyi ja karta» soka stojelal ja tsome tojwanum. ¿Jastal yabʼye ja kongregasyon? «Yajni skʼumaneʼi, jel gustoʼaxiye yuja tsatsankʼujolajiyeʼi» (Hech. 15:30, 31). Chomajkil, ja Judas sok ja Silasi «skoltaye sok stsatsankʼujolane ja hermanoʼik sok jitsan loʼilik». Yuja yalawe ja jas wa skʼana ja Dyos ja chabʼ hermanoʼik it, ja Biblia wa xya sbʼiʼiluke «alumanik», jastalni ja Bernabé, ja Pablo sok tuk yaʼtijumik ja Jyoba (Hech. 13:1; 15:32; Éx. 7:1, 2).

16 Chikani lek ke ja Jyoba ya koʼuk slekilal ja jas stsaʼawe skʼulajel ja tsome tojwanumi, sok jachuk ja kongregasyonik stsatsankʼujolan sbʼaje. ¿Jas yuj jelni lek elkʼote? Yujni ja tojelalik yaʼawe ja tsome tojwanum chiknajini lek stojolil, axi ja bʼa mero styempoʼil, yawe makunuk ja Yabʼal ja Dyosi sok tojiye yuja yip ja Dyosi. Chomajkil, ja tsome tojwanum sjeka hermanoʼik bʼa jachuk yajxta oj yale yabʼ ja kongregasyon ja jasunuk tsaxi skʼulajeli.

17. ¿Jastal modo kʼotele ja biajanteʼik jastal ja Pablo, ja Bernabé, ja Judas sok ja Silas?

17 Snochjel ja modoʼal jaw, ja Tsome Tojwanum bʼa testigoʼik bʼa Jyoba wa xyayi tojelal ja kongregasyonik bʼa sutanal ja luʼum ja bʼa mero styempoʼil. Yajni ay jas wa stsaʼa skʼulajel, ayni yeʼn mismo wa xyalawe. Ayni ekʼele wa xyawe ekʼuk ja tojelalik jaw ja bʼa yulatanele ja biajanteʼiki, sok ja bʼa mero styempoʼili, yajxta wa stsatsankʼujolane ja hermanoʼiki. Ja winike it jelni jas wa xchʼaka sbʼaje sok wa skʼulane biajar bʼa tuktukil kongregasyon, jani wa snochowe ja sjejel bʼa Pablo sok Bernabé, bʼa jitsan ora ekʼyujile «sjejel sok xcholjel ja lekil rasonik bʼa yabʼal ja Jyoba» (Hech. 15:35). Cha jachni kʼotele jastal Judas sok Silas, bʼa ‹wa skoltaye sok wa stsatsankʼujolane ja hermanoʼik sok jitsan loʼilik›.

18. ¿Jasa tʼilan oj skʼuluk ja xchonabʼil ja Dyos bʼa jachuk oj ajuk koʼuk slekilal yuja Jyoba?

18 ¿Sok jas wa xbʼobʼ kaltik sbʼaja kongregasyonik ay bʼa sutanal ja luʼumi? ¿Jasa wan koltajelyuj bʼa oj ajyuk laman sok tsoman bʼa jun luʼumkʼinal jel pilpil ay? La ka jul jkʼujoltik ke ja Santiago yala mas tsaʼan: «Ja biboʼil bʼa satkʼinali: bʼajtan, kʼotel sak, tsaʼan, kʼotel laman sok wa x-och rason, puesto ay bʼa skʼuʼajel [...]. Chomajkil, ja sat ja bʼa jas toji wa stsʼunxi yajni ay lamanil bʼa slekilale ja matik wa sleʼawe ja lamanili» (Sant. 3:17, 18). Mini xnaʼatik ta ja Santiago jato wan spensarajel ja bʼa tsomjel jaw jel chaʼanyabʼal ajyiyujile ja bʼa Jerusalén ja yajni stsʼijbʼan ja yaljelik it. Chikani jastal, wani xkilatik ja bʼa kapitulo 15 bʼa Hechos ke bʼa oj ya koʼ jlekilaltik ja Jyoba, tʼilani oj katik ajyuk ja lamanil sok oj ajyukotik tsoman, sok skʼuʼajel ja rasonik wa xyawekitik ja maʼ wa stojowotiki.

19, 20. a) ¿Jastal wa xnaʼatik ke ja hermanoʼik bʼa Antioquía cha ajyiyeni laman sok tsoman? b) ¿Jasa bʼobʼ waj skʼujole ja Pablo sok ja Bernabé?

19 Yajni ja hermanoʼik bʼa kongregasyon bʼa Antioquía yabʼye ja jas stsaʼaweta skʼulajel ja tsome tojwanum, cha ajyiye laman sok tsoman. Mi kʼeye kʼumal soka hermanoʼik jakye bʼa Jerusalén. Jaʼuktoma, jel yaʼawe tsʼakatal yuja ulatajiye yuja Judas sok ja Silas. Pes ja Biblia wa xyala ke xchawanile «kanye jun tyempo tiwi, sok tsaʼan ja hermanoʼik yalawe yabʼ a-stalna kʼe sbʼaje ja bʼa bʼeji sok tixa sjekawe» bʼa Jerusalén (Hech. 15:33). d Sen ja hermanoʼik bʼa Jerusalén jelni gustoʼaxiye yuja jastik choljiyabʼye yuja Judas sok ja Silas sbʼaja sbiajeʼe. ¡Chʼakni elkʼot lek stsʼakatal yuja lekil skʼujol mi xbʼajintik ja Jyoba!

20 Ja Pablo sok ja Bernabé ti kanye bʼa Antioquía sok jani bʼobʼ waj skʼujole ja xcholjel ja tiw (Hech. 13:2, 3). Jani jaw ja jas mero wa skʼulane ja biajanteʼik ja yajni wa xyulataye ja kongregasyoniki. ¡Juni majtanal sbʼaja xchonabʼil ja Dyos yuja aye ja hermanoʼik it! Pe ¿jastal aji makunuke sok aji koʼ slekilale yuja Jyoba ja chabʼ cholumanik it bʼa mi yajtikaxiye? Oj kiltik ja bʼa kapitulo nochani.

Ja bʼa jtyempotiki, wani xkatik el slekilal ja stojelal ja Dyos yuja wa xya makunuk ja Tsome Tojwanum sok ja skoltanumik.

b Jelni lek yuja Santiago staʼa tiʼal ja jastik stsʼijbʼankan ja Moisés. Ja jastik stsʼijbʼankan ja Moisés tini ajyi chʼikan ja Ley stsʼijbʼani. Sok ja loʼilik bʼa xchiktes jasa wa skʼana ja Dyos sbʼaja kristyanoʼiki, asta bʼajtantoyuj oj ajyuk ja Ley bʼa Moisés. Jun sjejel, ja bʼa libro bʼa Génesis wani x-ilxi jaman lek ja jas wa spensaraʼan ja Dyos sbʼaja chikʼi, ja xchʼaykʼujolajel ja nupaneli sok ja stoyjel kʼulubʼal Dyosik (Gén. 9:3, 4; 20:2-9; 35:2, 4). Sok jachuk ja Jyoba sjeʼakan rasonik bʼa tʼilani oj jkʼuʼuktik ja kristyanoʼiki, ama judíoʼotik ma miyuk.

c Kʼela ja recuadro « Jastal chapan ay ja Tsome Tojwanum».

d Ja bʼa Hechos 15:34, bʼa jujuntik Biblia sutubʼal, jastal ja Reina-Valera, wa xyala ke ja Silas tini spensaraʼan oj kan bʼa Antioquía. Pe lajansok ja jaw, tsaʼantoni lek chʼikxi ja yajni chʼak tsʼijbʼaxuk ja libro bʼa Hechos.