Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 14

“Tua Sokiya” Oku Nõla Onjila Yimuamue

“Tua Sokiya” Oku Nõla Onjila Yimuamue

Ndomo osungu yakulu ya nõla onjila yimue kuenda ndomo onjila yaco ya kapa akongelo vomunga

Wa kunamẽla Kovilinga 15:13-35

1, 2. (a) Apulilo api a kuete esilivilo a votuiwa kosungu yakulu vekongelo Liakristão vo kocita catete? (b) Ekuatiso lipi vamanji vaco va tambula oco va nõle onjila ya sunguluka?

 VOSI va kala oku lavoka onjila ya laikele oku nõliwapo. Ovapostolo lakulu va liongolola vohondo yimue vo Yerusalãi, va li vanja omunu lukuavo loku sima okuti, va pitĩla vepuluvi lioku nõla onjila yimue. Ocitangi coku seviwa evamba ca votola apulilo a kuete esilivilo. Anga hẽ Akristão va kasi vemẽhi Liocihandeleko ca Mose? Ku sukila hẽ oku kala etepiso limue pokati Kakristão va Yudea, Lakristão Vakualofeka?

2 Alume va kuete ocikele coku songola, va kũlĩhĩsa ale ovovangi alua. Ovo va kunamisila ovisimĩlo viavo Kondaka ya Suku kuenda kovolandu ocili violombangi via ci mola vina via situlula esumũlũho lia Yehova. Ovo va situlula lutima wosi ovisimĩlo viavo. Ovovangi atiamẽla kocitangi caco, ocili. Espiritu lia Yehova li kasi oku va lekisa onjila va sukila oku kuama. Anga hẽ alume vaco va ka kuama olonumbi viaco?

3. Tu kuatisiwa ndati poku konomuisa ulandu Wovilinga ocipama 15?

3 Va ka sukila ekolelo liocili kuenda utõi, oco va tave konumbi yespiritu kocitangi eci. Ovo va kasi kohele yoku vokiya vali esuvu liasongui vetavo lia va Yudea. Handi vali, ovo va kasi oku tamalãla lalume vo vekongelo va nõlapo oku vetiya afendeli va Suku oku kakatela vali Kocihandeleko ca Mose. Nye osungu yakulu yi ka linga? Tu kũlĩhĩsi etambululo liepulilo eli kuenda ndomo akulu vaco va sia ongangu yi kuamiwa Losungu Yolombangi Via Yehova koloneke vilo. Tu sukilavo oku kuama ongangu eyi poku nõla olonjila vimue kuenda poku liyaka lovitangi komuenyo wetu Wakristão.

‘Olondaka Evi vi Likuata Leci Ovaprofeto va Popia’ (Ovil. 15:13-21)

4, 5. Elomboluilo lipi Tiago a lekisa lia kunamẽla Kondaka ya Suku?

4 Ndonge Tiago manji a Yesu, wa fetika oku vangula. a Citava okuti eye wa kala usongui kohongele yaco. Olondaka viaye, pamue via situlula ovisimĩlo viakulu vosi. Tiago wa sapuila kalume va liongolola ndoco: “Sumone wa tu sapuila ndomo Suku a ivaluka omanu vo kolofeka vikuavo kuenda pokati kavo eye wa fetika oku nõla omanu vambata onduko yaye. Olondaka evi vi likuata leci ovisonehua viovaprofeto vi popia.”—Ovil. 15:14, 15.

5 Ohundo ya lingiwa la Sumone, ale Simono Petulu lovovangi a lekisiwa la Barnaba kuenda Paulu, citava okuti via vetiya Tiago oku ivaluka ovinimbu via sunguluka vi lombolola ocitangi caco. (Yoa. 14:26) Eli olio esunga lieci a popela hati: “Olondaka evi vi likuata leci ovisonehua viovaprofeto vi popia.” Kuenje Tiago wa tukula olondaka via Amosi 9:11, 12. Elivulu liaco li panga onepa Kovisonehua vio Heveru via kũlĩhĩwa okuti, “Ovaprofeto.” (Mat. 22:40; Ovil. 15:16-18) O ka limbuka okuti olondaka via tukuiwa la Tiago, via litepa naito levi vi sangiwa velivulu lia Amosi koloneke vilo. Citava okuti Tiago wa tukula onepa yimue yo Septuaginta okuti, Ovisonehua vio Heveru via pongoluiwa ko Helasi.

6. Ovisonehua via kuatisa ndati vamanji oku kũlĩha ocipango ca Suku?

6 Pocakati cuprofeto Amosi, Yehova wa popele okuti kua laikele oku iya otembo eye a ka votola “ombalaka ya Daviti” okuti, ocikoti colosoma kua ponduile oku tunda Usoma wa Mesiya. (Esek. 21:26, 27) Anga hẽ Yehova wa laikele vali oku tata va Yudea vakuasitu ndofeka yilikasi? Sio. Ocitumasuku camisako ndoco: “Omanu vo kolofeka viosi” va laikele oku kongeliwa ndomanu va “tukuiwa londuko [ya Suku].” Ivaluka okuti Petulu wa malele oku eca uvangi wokuti, Suku “ka lingile olonepele pokati ketu [Tuakristão va Yudea] lavo [okuti Akristão Vakualofeka], pole, wa yelisa ovitima viavo lekolelo.” (Ovil. 15:9) Volondaka vikuavo, ocipango ca Suku ceci okuti ci kaile va Yudea ale Vakualofeka, va kongeliwa pamosi oco va kale va kapiñala Kusoma. (Va Rom. 8:17; Va Efe. 2:17-19) Ka kuli onepa layimue yovitumasuku yi lekisa okuti, Akristão Vakualofeka tete va sukilile oku seviwa evamba konepa yetimba, ale oku kala olomongoloke.

7, 8. (a) Ocisimĩlo cipi Tiago a lekisa? (b) Elomboloko lipi tu sukila oku kuata kolondaka via Tiago?

7 Tiago poku vetiyiwa luvangi Wembimbiliya, luvangi a yevele, wa lekisa ocisimĩlo cokuti: “Omo liaco, ocisimĩlo cange hacokutalisako ohali vakualofeka vana va kasi oku pongolokela ku Suku, pole, coku va sonehela oco va likandangiye kovina via vĩhisua loviteka, kevĩho liukahonga, kovinyama via lekiwa ekõle kuenda kosonde. Tunde kosiahũlu volupale lolupale mua kala vana va imbila uvangi Mose, momo ovisonehua viaye via enda oku tangiwa lolukandi volosunangonga kasambata osi.” —Ovil. 15:19-21.

8 Eci Tiago a popia okuti “ocisimĩlo cange,” anga hẽ wa kala oku kisika vamanji omo okuti pamue eye wa kala usongui wohongele kuenda wa nõla eci ci lingiwa? Ocili okuti, sio! Ondaka ya pongoluiwa yo Helasi yokuti “ocisimĩlo cange,” yi pondolavo oku lomboloka “ekonomuiso liange,” ale “onumbi yange.” Tiago ka kuatele ocisimĩlo coku tumĩla ocimunga cosi, pole, wa kala oku eca olonumbi vieci ci lingiwa okuti via kunamẽla kovovangi a yevele kuenda kueci Ovisonehua via popele catiamẽla kocitangi caco.

9. Onima yipi ya laikele oku tunda koku kuama onumbi ya Tiago?

9 Anga hẽ onumbi ya Tiago ya kala yiwa? Ocili okuti ya kala, momo noke ovapostolo, lakulu oyo va kuama. Va ponduile oku kuatisiwa ndati? Konepa yimue, onumbi yaco nda ka ya kokele “ocitangi” Kakristão Vakualofeka ale oku va sakalaisa poku va kisika oku pokola Kocihandeleko ca Mose. (Ovil. 15:19 Embimbiliya li Kola). Konepa yikuavo, onjila yaco nda ya lekisa esumbilo kovisimĩlo Viakristão va Yudea, vana va enda oku yeva tunde kosiahũlu “Mose, . . . oku tangiwa lolukandi volosunangonga kasambata osi.” b (Ovil. 15:21) Ocili okuti onumbi ya kuamiwa ya laikele oku pamisa ukamba Wakristão va Yudea, Lakristão Vakualofeka. Ca velapo vali ceci okuti, ca laikele oku sanjuisa Yehova loku likuata locipango caye. Eyi ya kala onjila yiwa yoku potolola ocitangi ca kapele kohele omunga kuenda ekalo liwa liekongelo liosi liafendeli va Suku! Eyi ongangu yiwa kakongelo Akristão vo koloneke vilo!

Albert Schroeder o kasi oku linga ohundo kohongele yolofeka kunyamo 1998

10. Osungu Yolombangi Via Yehova yo koloneke vilo, yi kuãi ndati esokiyo lia tumbikiwa losungu yakulu vo kocita catete?

10 Ndomo ca tukuiwa vocipama ca pita, ndeci osungu yakulu vo kocita catete, Osungu Yolombangi Via Yehova yo koloneke vilo, ya siata oku sanda olonumbi via Yehova, Tõlo Yoluali Luosi kuenda via Yesu Kristu utue wekongelo kovina viosi. c (1 Va Kor. 11:3) Ci lingiwa ndati? Manji Albert D. Schroeder, wa pangele onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova tunde kunyamo 1974 toke kesulilo liomuenyo waye palo posi kosãi Yelombo 2006, wa lombolola ndoco: “Osungu Yolombangi Via Yehova ya siata oku liongolola votatu okuti, ohongele yaco yi fetika lohutililo, muna mu pingiwa olonumbi viespiritu lia Yehova. Ku lingiwa alikolisilo alua oco okuti ovina via konomuisiwa lonjila ya nõliwa, vi likuata Lembimbiliya Ondaka ya Suku.” Manji Milton G. Henschel wa pangelevo onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova otembo yalua okuti wa malusula upange waye palo posi kosãi Yelombo yunyamo 2003, wa linga epulilo limue li kuete esilivilo kuava va pindisiwa kocisoko 101 Yosikola Yembimbiliya yo Gileada yo Torre de Vigia. Eye wa pulisa ndoco: “Kuli hẽ ocisoko cikuavo palo posi okuti vana va songola, va sanda olonumbi Vondaka ya Suku Embimbiliya osimbu ka va nõlele onjila yimue yi kuete esilivilo?” Etambululo lieli liokuti, sio.

“Va Tuma . . . Vana va Nõliwa” (Ovil. 15:22-29)

11. Onjila ya nõliwa losungu yakulu ya pitiyiwa ndati kakongelo?

11 Osungu yakulu ko Yerusalãi, ya nõlele onjila yimuamue yocitangi coku seviwa evamba. Pole, oco vamanji vosi vakongelo va tave onjila ya nõliwa, ca sukilile oku yi pitiya lonjila ya leluka, ya suapo, haiyo yi vetiya. Yipi ya kala onjila nda ya velapo yoku ci linga? Ulandu u lekisa ndoco: “Kuenje ovapostolo lakulu kuenda ekongelo liosi, va tuma ko Antiokea vana va nõliwa pokati kavo kumue la Paulu, la Barnaba; ovo va tuma Yuda wa tukuiwile Barsamba kuenda Sila haivo va kala asongui pokati ka vamanji.” Handi vali, va soneha ukanda umue loku u tuma kokuavo oco u tangiwe kakongelo osi o ko Antiokea, o ko Suria kuenda ko Kilikiya. —Ovil. 15:22-26.

12, 13. Asumũlũho api a tunda koku tuma vakongelo (a) Yuda la Sila? (b) ukanda wa tunda kosungu yakulu?

12 Omo okuti Yuda, la Sila va kala “asongui pokati ka vamanji,” va liangiliyile ciwa oku kala olonumiwa viosungu yakulu. Ocimunga calume vakuãla, ca laikele oku situlula okuti esapulo vambata, ka lia kaile lika etambululo liepulilo liatete, pole, lia kala onumbi yosungu yakulu. Oku iya kua Yuda la Sila okuti “alume va nõliwa,” kua laikele oku kuatisa oku pamisa ocisola ca kala pokati Kakristão va Yudea vo ko Yerusalãi, Lakristão Vakualofeka vakongelo. Esokiyo limue liwa halio liocisola! Ocili okuti, ca kuatisa koku kuata ombembua kuenda omunga pokati kafendeli va Suku.

13 Ukanda wa eca olonumbi via lomboloka ciwa Kakristão Vakualofeka okuti, ka wa tiamẽlele lika kocitangi coku seviwa evamba, pole, wa popiavo ovina ovo va sukilile oku linga oco va tambule ohenda lasumũlũho a Yehova. Onepa ya velapo yukanda ya popele hati: “Espiritu sandu kuenda etu, tua tava okuti ka tu vu vokiyi ocilemo, tu vu kisiki lika ovina vi sukiliwa ndeci: oku amamako oku lilava kovina via lumbiwa koviteka, kosonde, lovinyama via lekiwa ekõle kuenda kevĩho liukahonga. Nda vu li lava kovina evi, vu ka kala ciwa. Lalipo!” —Ovil. 15:28, 29.

14. Ndamupi afendeli va Yehova va kasi oku amamako lomunga voluali lulo muli olonepele?

14 Olombangi Via Yehova koloneke vilo, ndaño vi pitahãla 8.000.000 viomanu kueci ci pitahãla 100.000 viakongelo voluali luosi, va likuete omunga kalongiso kuenda kovilinga viavo. Omunga yaco yi tẽliwa ndati ca piãla enene omo liombuanja kuenda olonepele viamamako voluali koloneke vilo? Omunga yaco yi kasi oku amamako ca piãla enene omo lionumbi ya lomboloka haiyo yi teta onimbu, ya eciwa la Yesu Kristu utue wekongelo pocakati ‘cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’ okuti Osungu Yolombangi Via Yehova. (Mat. 24:45-47) Omunga yaco yi kasivo oku amamako omo okuti ongongela ya vamanji voluali luosi, ya siata oku pokola lutima wosi konumbi yaco.

“Va Sanjukila Evetiyo” (Ovil. 15:30-35)

15, 16. Onima yipi ya tunda koku tetulula ocitangi coku seviwa evamba kuenda nye ca kuatisa konima yaco?

15 Ulandu Wovilinga wamamako loku tu sapuila okuti, vamanji vana va tumiwa oku tunda ko Yerusalãi eci va pitĩla vo Antiokea “vongolola ocimunga cosi, yu va va ĩha ukanda.” Ocituwa cipi vamanji va lekisa konumbi ya eciwa losungu yakulu? “Eci va u tanga [okuti ukanda], va sanjukila evetiyo liaco.” (Ovil. 15:30, 31) Handi vali, Yuda la Sila “va vetiya vamanji lolohundo vialua kuenda va va pamisa.” Lonjila eyi, vamanji vaco vavali, va tukuiwa okuti “ovaprofeto,” ndeci Barnaba la Paulu kuenda vakuavo va enda oku tukuiwavo okuti ovaprofeto okuti—ondaka yimue yi tiamisiwila ku vana va sandeka, ale va kunda ocipango ca Suku. —Ovil. 13:1; 15:32; Etu. 7:1, 2.

16 Eci ceca uvangi wokuti Yehova wa sumũlũisa asokiyo osi kuenda wa kuatisa okuti ocitangi caco ci tetuluiwa lonjila ya suapo. Nye ca kuatisa okuti cosi ci pua ciwa? Ocili okuti, olonumbi via lomboloka ciwa, via eciwa losungu yakulu votembo ya sokiyiwa, vina via kunamẽla Vondaka ya Suku kuenda vonumbi yespiritu sandu. Ocina cikuavo, onjila ndomo osungu yakulu ya pitiya locisola kakongelo olonjila via nõliwa.

17. Kua tumbikiwa ndati onjila yimuamue kovina vimue vi kuamiwa kapasu a lingiwa la vamanji vakuakunyula akongelo koloneke vilo?

17 Poku kuama onjila yimuamue, Osungu Yolombangi Via Yehova koloneke vilo, yeca olonumbi votembo ya sokiyiwa kongongela ya vamanji voluali luosi. Olonjila vi nõliwa vi pitiyiwa kakongelo lonjila yi lomboloka haiyo yi teta onimbu. Onjila yimue yoku ci linga pocakati capasu a vamanji va nyula akongelo. Vamanji vaco va lieca lutima wosi, va siata oku enda kekongelo lekongelo, oku eca olonumbi via lomboloka ciwa, levetiyo liocisola. Ndeci Paulu la Barnaba, ovo va pita otembo yalua kupange woku “longisa loku kunda olondaka viwa via Yehova, kumue la vamanji valua.” (Ovil. 15:35) Ndeci Yuda la Sila, ovo va ‘vetiya vamanji lolohundo vialua kuenda va va pamisa.’

18. Nye afendeli va Yehova va sukila oku linga oco vamameko oku tambula asumũlũho Aye?

18 Nye ci popiwa catiamẽla kakongelo? Nye ci ka ecelela okuti akongelo kilu lieve liosi amamako oku kuata ombembua lomunga voluali lulo luolonepele? Ivaluka okuti ndonge Tiago eye muẽle wa soneha noke hati: “Olondunge vi tunda kilu tete via pua evĩho, noke viombembua, via sunguluka, via likapelako oku pokola . . . Handi vali, epako liesunga li kũliwa apa pali ombembua ku vakuakulinga ombembua.” (Tia. 3:17, 18) Ka tua kũlĩhĩle nda Tiago wa kuatele ovisimĩlo viohongele ya lingiwa ko Yerusalãi eci a soneha olondaka evi. Pole, akonomuiso tua linga atiamẽla kovolandu a sonehiwa Kovilinga ocipama 15, a lekisa okuti tu tambula lika esumũlũho lia Yehova nda pokati ketu pali omunga lepokolo.

19, 20. (a) Nye ca lekisa okuti kua kala ombembua kuenda omunga vekongelo lio ko Antiokea? (b) Nye Paulu la Barnaba va ponduile oku linga kaliye?

19 Vamanji ko Antiokea noke yoku tambula onumbi yosungu yakulu, vekongelo mua kala ombembua, lomunga. Vamanji ko Antiokea, ka va lihoyisile la Yuda kuenda Sila, pole, va sanjukila epasu liavo. Ulandu wamisako ndoco: “Noke yoku kalako otembo yimue, vamanji va liusika lavo lombembua kuenje va tiukila ku vana va va tumile” okuti, ko Yerusalãi. d (Ovil. 15:33) Tua kolela okuti vamanji ko Yerusalãi va kuatavo esanju eci va yeva ovina alume vaco vavali va popia viatiamẽla kungende wavo. Omo liohenda ya piãla ya Yehova, ovo va kuata onima yiwa koku tẽlisa ocikele cavo.

20 Paulu la Barnaba okuti vamamako vo Antiokea, kaliye va ponduile oku tiamisila alikolisilo avo koku songuila upange woku kunda, ndeci vamanji vakuakunyula va siata oku linga koloneke vilo, eci va nyula akongelo. (Ovil. 13:2, 3) Ocili okuti, asumũlũho kafendeli va Yehova! Pole, ovikele vipi lasumũlũho akuavo Yehova a eca kakundi ava vavali vakuambili? Eci oco tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo.

Akristão vo koloneke vilo, va kuatisiwa laliangiliyo espiritu a lingiwa Losungu Yolombangi Via Yehova, lolonumiwa viavo

a Tala okakasia, “ Tiago—‘Manji a Ñala.’

b Tiago lolondunge wa tukula ovina Mose a soneha muna mua kongelele olonumbi Viocihandeleko, ovina via pita osimbu ka kua kaile Ocihandeleko, oku kongelamo ukamba wa kala pokati ka Suku lafendeli vaye kuenda olondimbukiso viocipango caye. Ndeci, ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kosonde, kukahokolo kuenda kefendelo lioviteka, ci limbukiwa ciwa velivulu Liefetikilo. (Efet. 9:3, 4; 20:2-9; 35:2, 4) Lonjila eyi, Yehova wa situlula olonumbi omanu vosi va sukila oku pokola, ci kaile va Yudea ale Vakualofeka.

d Vocinimbu 34, Vambimbiliya amue mua kapiwa olondaka viokuti, Sila wa nõlapo oku amamako oku kala vo Antiokea. (Embimbiliya li Kola) Pole, ovovangi osi a lekisa okuti olondaka evi ka via molẽhele vovisonehua viatete. Ovio via vokiyiwako noke.