Skip to content

Skip to table of contents

Ko ha Tohi mei he Kulupu Pulé

Ko ha Tohi mei he Kulupu Pulé

Siʻi Tokotaha Fanongonongo ʻo e Puleʻangá:

Sioloto atu ko e taha koe ʻo e kau ʻapositoló ʻokú ke tuʻu ʻi he funga Moʻunga ko ʻŌlivé. ʻOku hā ʻa Sīsū ʻi muʻa ʻiate koe. ʻI he teu pē ko ʻeni ke ne ʻalu hake ki hēvaní, ʻokú ne pehē atu: “Te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻi Selusalema, ʻi he kotoa ʻo Siuteá mo Samēlia, pea ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8) ʻE anga-fēfē hoʻo tali ki aí?

Mahalo pē te ke ongoʻi lōmekina ʻi he kāfakafa ʻo e fatongiá ni. Te ke fifili nai, ‘Te mau lava fēfē​—ko ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e kau ākongá​—ke faifakamoʻoni “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní”?’ ʻOkú ke manatuʻi nai ʻa e fakatokanga naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he pō ki muʻa heʻene pekiá: “ʻOku ʻikai ha tamaioʻeiki ʻe lahi ʻi hono ʻeikí. Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi mo kimoutolu foki; kapau kuo nau tauhi ʻeku leá, te nau tauhi foki mo hoʻomou leá. Ka te nau fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa kiate kimoutolu koeʻuhi ko hoku hingoá, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e Tokotaha naʻá ne fekau mai aú.” (Sione 15:20, 21) ʻI he fakakaukau atu ki he ngaahi lea ko iá, te ke ʻeke hifo nai kiate koe, ‘ʻE lava fēfē ke u fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki ʻi he fehangahangai mo ha fakafepaki pea mo ha fakatanga pehē?’

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi fehuʻi meimei tatau. Ko e fekau kiate kitautolu ʻi he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku fiemaʻu tatau pē ai ke tau fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní,” ki he “kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.” (Māt. 28:19, 20) ʻE fēfē hano lavaʻi ʻa e ngāue ko ʻení, tautautefito ʻi he vakai atu ki he fakafepaki naʻe tomuʻa talá?

ʻOku ʻomai ʻe he tohi ʻo e Ngaahi Ngāue ʻa e Kau ʻApositoló ha fakamatala fakatoʻoaloto ki he founga naʻe malava ai ʻe he kau ʻapositoló pea mo honau kaungā-Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senituli T.S., ʻi he tokoni ʻa Sihová, ke fakahoko ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ange kiate kinautolú. Ko e tohi ko ia ʻokú ke lolotonga lau he taimi ní ʻoku faʻufaʻu ia ke ne tokoniʻi koe ke ke sivisiviʻi ʻa e lēkooti ko iá pea ongoʻi ʻa e fakafiefia ʻo e ngaahi meʻa fakatoʻoaloto ʻoku lēkooti aí. Te ke hoko ʻo ofoofo ʻi he lahi ʻo e ngaahi faitatau ʻi he vahaʻa ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki senitulí pea mo ʻene kakai ʻi he ʻaho ní. Te ke sio ai ko e ngaahi faitatau ko ʻení ʻoku kau ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngāue ʻoku tau faí kae pehē foki ki he founga ʻoku fokotuʻutuʻu maau ai kitautolu ke fai ʻa e ngāue ko iá. ʻI he fakakaukau atu ki he ngaahi faitataú ni heʻikai ha veiveiua ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo tui ʻoku hokohoko atu hono tataki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e konga ʻi māmani ʻo ʻene kautahá.

Ko ʻemau ʻamanakí ia mo ʻemau lotú ke hanga ʻe he sivisiviʻi ʻo e tohi ʻa Ngāué ʻo fakaivimālohiʻi hoʻo loto-falala ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova pea ko e mālohi ʻo hono laumālie māʻoniʻoní te ne poupoua koe. Fakatauange ke fakalototoʻaʻi ai koe ke ke hokohoko atu ke “fakamoʻoni fakaʻāuliliki” fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻalu atu ʻi he hala ki he fakamoʻuí.​—Ngā. 28:23; 1 Tīm. 4:16.

Mei homou fanga tokoua,

Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová